Hoće li se radnici nekadašnjeg trgovačkog giganta "Dalma" d.d., njih 71 kojima su u stečajnom postupku pravomoćno priznata potraživanja u ukupnom iznosu od 4.561.683,68 eura, uspjeti izboriti za to da im zaostale plaće isplati država, kao što je postupila u slučaju "Dalmacijavina" i "Orljave"? Kako smo nedavno pisali, bivši radnici "Dalme" tvrde da su u identičnoj situaciji kao i zaposleni u spomenutim dvjema tvrtkama te žele samo jednaki tretman. A u tome će im svojom podrškom, kako su nam kazali, pomoći i saborski zastupnici.
Doznajemo to nakon sastanka predstavnika radnika Dragana Zaharije s Borisom Lalovcem, predsjednikom Odbora za financije i državni proračun, uz prisutnost člana Odbora Tomislava Šute, a nazočili su i Mišo Krstičević, predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, te Jelena Miloš, predsjednica Odbora za europske poslove. Kao predstavnici odbora zauzet će se, kazali su, za ostvarivanje radničkih prava, i to tako što će se obratiti Marku Primorcu, ministru financija, Branku Bačiću, potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, kao i Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) za zahtjevom da prime njihove predstavnike.
Država kao vlasnik
Kako smo već pisali, bivši radnici "Dalme" d.d. i sami su uputili Vladi zahtjev za donošenje odluke o isplati zaostalih plaća, u svjetlu odluka o preuzimanju nepodmirenih tražbina radnika kao stečajnih vjerovnika prvog višeg isplatnog reda. Oni s pravom očekuju od Vlade RH da poštuje načelo jednakosti svih pred zakonom. te da "razum i senzibilitet za problem u kojemu su se našli radnici ‘Dalmacijavina‘ pokažu i u ovom slučaju", odnosno da se prema radnicima "Dalme" d.d. ne ponašaju diskriminatorno. "Uostalom, država u ovom slučaju", kaže Dragan Zaharija, "snosi i korporativnu odgovornost jer je od pretvorbe i privatizacije do stečaja bila većinski vlasnik ‘Dalme‘."
Također su, podsjećaju radnici, sve Vlade RH imenovale članove nadzornih odbora koji su uvijek imali većinu te su predlagali i prihvaćali direktore! Pri odabiru su se najčešće vodili stranačkim kriterijima ili nepotizmom, a ne stručnošću, a sve to rezultiralo je velikim gubicima i nepodmirenim obvezama društva.
"Radnici su bez plaća još od 2012. godine i to nije predstavljalo problem ni direktoru društva ni tadašnjem Nadzornom odboru. Nisu reagirali ni Porezna uprava, iako se nisu izvršavale obveze prema državi u pogledu poreza na dohodak, ni Državni inspektorat, ni Sindikat", kaže Zaharija. Dodaje da radnici nisu podnosili ovrhe jer nisu imale smisla s obzirom na to da je račun društva bio neprekidno blokiran od 2005. godine, a ukupne obveze u tom trenutku iznosile su više od 60 milijuna kuna.
Objašnjava nam da je umjesto stečaja, na zahtjev Uprave, odobreno otvaranje predstečajne nagodbe, koja prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi traje maksimalno šest mjeseci, ali je u slučaju "Dalme" trajala šest i pol godina. Sve vrijeme predstečajne nagodbe, suprotno zakonu i kolektivnom ugovoru, radnicima su isplaćivane samo minimalne plaće. Iako je račun zbog predstečajne nagodbe bio deblokiran, radnici nisu mogli ovršiti račun za neisplaćeni dio plaće jer se Fina, preko koje se provode ovrhe, oglasila nenadležnom.
Podrška vladajućih
"Niti jedan od spomenutih državnih organa nije poduzeo ništa", ogorčen je predstavnik radnika i ističe da je, kako se stečajni postupak bliži kraju, sve jasnije da se radnici "Dalme" d.d., koji u stečaju imaju pravomoćno utvrđena potraživanja u prvom višem isplatnom redu, neće naplatiti u cijelosti, nego samo u postotku koji će biti višestruko manji od priznatih potraživanja.
Stoga su radnici poslali dopise i apele na više adresa, a sastanak koji je ovaj tjedan održan u Saboru pružio im je nadu da će nadležni u Vladi prema njima postupiti pravedno kao i prema ostalima kojima je izašla ususret.
– Radnici "Dalme" imaju punu podršku predsjednika saborskih odbora – kratko nam je kazao Boris Lalovac, obećavši slanje dopisa nadležnim institucijama. Nešto rječitija bila je Jelena Miloš.
– Sva tri odbora zajedno obratit će se Vladi. Ja se, inače, bavim s još dva slična slučaja. Riječ je o radnicima "Revije" i "Plobesta", a iz Ministarstva su rekli da će riješiti problem. Stoga se nadamo da će i za "Dalmu" ovo biti riješeno. Osim toga, imamo i europsku direktivu Due diligence, koja propisuje korporativnu odgovornost, pa bi se i u okviru nje moglo naći rješenje da država radnicima isplati njihova zaostala potraživanja. Zaista mislim da je to dug države prema radnicima jer je bila većinski vlasnik. Uostalom, nije to tako ogroman iznos i mogao bi biti isplaćen u ratama – optimistična je Miloš.
Dragan Zaharija također je zadovoljan sastankom s predstavnicima saborskih odbora, a osim Tomislava Šute, koji je već prije dao svesrdnu podršku radnicima, i to ne samo kao član saborskog odbora, nego i kao predsjednik splitskog HDZ-a, stvar će, obećali su, pogurati župan Blaženko Boban te dožupan Stipe Čogelja. Za radnike će se zauzeti, informira nas Zaharija, i Ivica Kukavica, saborski zastupnik iz Domovinskog pokreta.
Svi se oni slažu da bi za radnike pozitivna odluka Vlade bila izraz minimuma pravde prema onima koji su, najmanje svojom krivnjom, iz nekada uređene i uzorne tvrtke bešćutno bačeni na ulicu.
Tri robne kuće
Inače, na web-stranici još uvijek postojeće "Dalme" ili, bolje rečeno, njezinih ostataka, može se pročitati povijest poduzeća koje je osnovano neposredno poslije Drugog svjetskog rata te je naraslo do giganta. Uoči Domovinskog rata ova trgovačka tvrtka imala je poslovno-skladišni kompleks u Kopilici, zatim tri robne kuće, 102 prodavaonice, 24 uredska prostora, dvije pekarnice, 21 skladište robe i građevnog materijala, radionicu, svinjogojsku farmu, mljekaru, tri hotela, turističko naselje, autokamp, izletište, dva restorana, caffe-bar, pivnicu, plažni objekt, turist-biro, četiri kioska, pet prostora bez namjene, vozni park sa stotinjak kamiona... Plaću je u poduzeću zarađivalo oko 4600 radnika!
Nakon dugogodišnjeg mrcvarenja i štrajkova, ostalo ih je, kao što smo naveli, tek 71 koji danas imaju pravo na zaostale plaće. U stečajnom postupku gotovo sva imovina prodana je na javnim dražbama. Od toga će biti namireni vjerovnici u prvom višem isplatnom redu, odnosno radnici, ali dobit će tek 17 posto od cjelokupnog potraživanja. Ostatku se nadaju upravo sada od države. Inače, među zadnjim dijelovima imovine bila je "Dalmina" hladnjača u Kopilici kapaciteta 4000 tona, koja je bila najveći takav objekt u Dalmaciji, s vrhunskom opremom i tunelima za brzo zamrzavanje...
Slučaj "Dalma", podsjetimo, spada u klasik pretvorbene pljačke umotane u priču o sudbini "nerentabilnog socijalističkog mastodonta". Glavnim junacima, naravno, nije pala ni dlaka s glave, dok su radnici očerupani do kože.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....