Razmišljanja kako živimo u sigurnom vremenu, u kojem su na globalnoj razini iskorijenjeni uzročnici nekih teških zaraznih bolesti, ne drže vodu. Ta se koncepcija ljulja, što je vidljivo i po slučajevima pojave novih starih bolesti tipa, lepre, spolno prenosivih nalik sifilisu ili gonoreji, pojavnosti AIDS-a, alveolarne ehinokokoze. Primijećen je povratak i porast tuberkuloze, ospica, bedrenice, hepatitisa, bruceloza, lišmanijaze...Svijet je globalno selo, udaljenosti su svedene na minimum, transport je toliko brz da se se granice između lokalnih žarišta i globalnog izbijanja infekcije, mogu mjeriti čak i u satima. Mikroorganizmi ne poznaju međe, lako i brzo se već u 24 sata mogu se transportirati skroz na drugi kraj svijeta. I na novoj lokaciji stvoriti ozbiljno žarište, dovesti do širenja bolesti.
‘Povratak otpisanih‘ zabrinjava liječničku struku, pred infektološku stavlja veliki izazov. Upravo se o tome razgovaralo na ‘Školi infektologije ST-2026‘, koju već četvrtu godinu za redom organiziraju Klinički bolnički centar Split i Fakultet zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Splitu. Pod radnim nazivom ‘Stare bolesti, nova stvarnost – (re)emergentne infektivne bolesti‘, želja je bila zdravstvene djelatnike širokog profila, prve ruke u kontaktu s pacijentima, pripremiti na očekivane izazove. Upozoriti ih na probleme koji su neminovni, i upoznati ih s načinima obrane.
- Ovo nije samo zdravstveni problem, već i onaj iz domene nacionalne i globalne sigurnosti. Odgovorit ćemo mu kroz obnovu znanja, stalnu edukaciju, dobru pripremljenost. Uzrok mu leži u vremenu rastuće globalizacije, klimatskim promjenama, migraciji stanovništva, te pojačanoj antimikrobnoj rezistenciji. Kako prepoznati nove stare bolesti, posebice one s kojima se i brojni stariji zdravstveni djelatnici možda nisu nikada susretali u svom profesionalnom radu? Isključivo kroz stalnu i intenzivnu edukaciju, kao načinom borbe s problemom koji suvremenu infektologiju stavlja pred izazove – rečeno je na skupu na čije su otvaranju govorili rektor splitskog Sveučilišta prof. Dragan Ljutić, dekan Fakulteta zdravstvenih znanosti doc. Mario Podrug, ravnatelj KBC-a Split izv. prof. Krešimir Dolić, potpredsjednica HLZ- podružnica Split prim. Anamarija Jurčev Savičević, te jedna od glavnih karika u organizaciji simpozija,zamjenica ravnatelja KBC-a Split,predstojnica Klinike za infektologiju doc. dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja.
Tuberkuloza je, bolest o kojoj se u posljednje vrijeme učestalo priča, upravo zbog uočavanja porasta oboljelih osoba rođenih van Hrvatske. Rast se evidentira još od vremena pandemije. Prim. Anamarija Jurčev Savičević opisuje kako prepoznati simptome bolesti:
Simptomi tuberkuloze
- Tuberkulozu uglavnom prati dugotrajni kašalj, često je praćen s krvi u iskašljaju, gubitkom apetita i težine, malaksalošću, noćnim znojenjem, temperaturicama koje dugo traju, boli u prsištu. Ljudi te simptome često zanemaruju, naročite u sezoni respiratorne infekcije. Misle da kašalj proizlazi od gripe, kovida, prehlade. Pažnju treba obratiti ako napreduje u razvoju i traje duže od tri tjedna. Alarm budi podatak da je osoba bila u kontaktu s oboljelim od tuberkuloze, ili nekim tko dolazi iz strane zemlje - veli prim. Jurčev Savičević.
Sifilis, gonoreja, AIDS nove stare bolesti su među nama i u porastu su. U prevenciji je nužno potrebno voditi računa o testiranju rizičnih skupina i njihovom praćenju kroz zdravstveni sustav. Spolno odgovorna ponašanja trebala bi biti prioritet svakog pojedinca. Prije dvije godine na Klinici za infektologiju splitskog KBC-a otvorena je Ambulanta za spolno prenosive bolesti. Na simpoziju se, između ostalog, saznalo kako je incidencija spolno prenosivih bolesti u toj ambulanti također u porastu.
Problem su i zoonoze, bolesti koje se prenose kroz kontakt sa zaraženim životinjama, čija pojavnost očekivano može rasti zbog aktualnih klimatskih promjena. Prelaskom klime iz mediteranske u suptropsku, stvara se prostor za udomaćivanja životinja koje mogu, eventualno, dovesti do širenja bolesti tipa malarije ili lišmenije.
- Klimatske promjene, koje se poprilično mijenjaju, vezane uz pojavu više temperature i dolazak raznih drugih životinja, donose situacije koje nikad prije nismo imali. Tu se otvaraju neka nova pitanja. Uzet ćemo primjer lišmenije, koja se najčešće javlja kao kožna bolest, što je prenose zaraženi papatači. Pacijenti primjećuju neke za njih čudne promjene. Traju dugo, manifestiraju se kao ulkusi, najčešće se javljaju na otvorenim, izloženim dijelovima, rukama, leđima... - naglašava prim. Sanda Sardelić, s Kliničkog zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju splitskog KBC-a.
Gdje se krije bruceloza
Nemamo samo mi takvih problema, i u BiH se postavljaju ista pitanja, naglašava nam prim. Svjetlana Grgić, predstojnica Klinike za infektivne bolesti iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, koja povratak otpisanih novih- starih bolesti vidi kao ozbiljan problem. Velike klimatske promjene praćene toplinskim zatopljenjem dovode do niza novih situacija. Emergentne zoonoze, bolesti koje su se vezale za Mediteran, za toplije krajeve, sve su, kaže prim. Grgić, učestalije i u sjevernijim krajevima. Migracijama ljudi i životinja kao potencijalnih rezervoara, one se iz suprotnog smjera vraćaju i prema dolje. Nisu samo životinje i ljudi rezervoari, problem leži i u uporabi kontaminirane i nepravilno pripremljene hrane, nepasteriziranih mliječnih proizvoda. U Hercegovini je, primjerice, kaže dr. Grgić, zamijećena bolest bruceloza, koja se najčešće prenosi u nepasteriziranim mliječnim proizvodima.
- U zadnje vrijeme imamo dosta i ehinokokoza, nije to još u velikoj mjeri, no svakako treba multidisciplinarno pratiti stanje kroz epidemiološki, veterinarski i zdravstveni nadzor. Mijenja se klima, danas je svijet postao globalno selo, mi putujemo više, ljudi putuju sve više. I sasvim je realno za predvidjeti i očekivati kako nam se budućnost može donijeti oboljenja kakva postoje u Aziji, u Africi. Tako se i pojavljuju nove stare bolesti koje često zovemo povratak otpisanih. Upravo zato jer su se u jednom trenu smatrale nestalima, ili su bile vezane samo za određenu regiju. Sad toga više nema, sada je ono što je vezano za Dalmaciju, vezano i za Zagorje, Hercegovinu... - kaže prim. Grgić.
U vremenu smo velikih promjena i još većih zdravstvenih izazova. Moramo biti spremni na ono što nam one sa sobom donose. Suprostavit ćemo im se, između ostalog, znanjem.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....