Poznati stručnjak upozorava na posljedice društvenih mreža: ‘Neprovjereni sadržaji mogu dovesti do ozbiljnih zabluda‘

Korištenje sadržaja s društvenih mreža kao znanstvenih dokaza bez stručne provjere može imati ozbiljne i dugoročne posljedice za očuvanje morskih pasa u Sredozemlju. Na to upozorava novoobjavljena znanstvena studija prof. dr. sc. Alena Solde, sa Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, ujedno i supredsjednika IUCN Shark Specialist Groupa za Mediteran.

Studija, objavljena u znanstvenom časopisu Journal of Marine Science and Engineering, analizira sve češći trend tzv. istraživanja s društvenih mreža, u kojem se neprovjerene fotografije i internetske objave koriste kao temelj za znanstvene zaključke. Autori upozoravaju da takav pristup, iako brz i medijski atraktivan, često zanemaruje osnovna pravila znanstvene rigoroznosti.

Na primjeru morskih pasa u Sredozemnom moru, istraživanje pokazuje kako pogrešna identifikacija vrste može dovesti do ozbiljnih zabluda. U jednom istaknutom slučaju, morski pas koji je u medijima i čak u znanstvenom radu predstavljen kao velika bijela psina, detaljnom stručnom analizom ispravno je identificiran kao atlantska psina. Do pogreške je došlo jer materijal nije bio provjeren od strane stručnjaka za taksonomiju, a ključne anatomske značajke, poput zuba, bile su pogrešno protumačene ili u potpunosti zanemarene.

Autori upozoravaju da takvi netočni zapisi mogu stvoriti iskrivljenu sliku o rasprostranjenosti i mogućem oporavku populacija kritično ugroženih vrsta. Posljedice nisu samo akademske, pogrešni podaci mogu utjecati na odluke o zaštiti prirode, unijeti netočnosti u znanstvene baze podataka i dovesti do slabljenja stvarne zakonske zaštite morskih pasa.

Studija pritom jasno naglašava da građanska znanost sama po sebi nije problem. Opažanja ribara, ronilaca i građana mogu biti iznimno vrijedna za znanstvena istraživanja, ali samo ako su pravilno dokumentirana i stručno provjerena. Problem nastaje u trenutku kada spekulacija i želja za senzacionalizmom zamijene znanstvenu analizu.

Zaključno, autori ističu da zapisi o rijetkim i strogo zaštićenim vrstama moraju biti potkrijepljeni kvalitetnim dokazima, stručno ocijenjeni te usklađeni s postojećim zakonodavnim i konzervacijskim okvirima. Samo takav pristup može osigurati da prikupljeni podaci doista doprinesu očuvanju morskih pasa u Sredozemnom moru.