StoryEditorOCM
SplitU SPLITU PRED BROJNIM POSJETITELJIMA ODRŽANA KONFERENCIJA ‘ERA MJERA’

Predstavljene mjere aktivne politike zapošljavanja za 2025.

Piše Stipe Šarić
4. travnja 2025. - 12:04

U Splitu je danas održana konferencija "ERA MJERA", posvećena prezentaciji mjera aktivne politike zapošljavanja za 2025. godinu. Konferencija je okupila predstavnike Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao i brojne poduzetnike i stručnjake koji su imali priliku podijeliti svoja iskustva i uspjehe proizašle iz korištenja potpora za zapošljavanje i samozapošljavanje.

Okupljene su pozdravili Blaženko Boban, župan Splitsko – dalmatinske županije i Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a prezentaciju mjera aktivne politike zapošljavanja za 2025. godinu održao je Vjekoslav Špoljarić, savjetnik ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Župan Blaženko Boban istaknuo je kako različite regije u Hrvatskoj imaju i različite potrebe, te izrazio zadovoljstvo načinom na koji se mjerama aktivne politike zapošljavanja odgovara na potrebe Splitsko – dalmatinske županije. Pohvalio je odjek mjera za zapošljavanje umirovljenika, zatim stvaranje centra izvrsnosti za prekvalifikaciju nezaposlenih osoba za ugostiteljska zanimanja čime se odgovara na problem nedostatka radne snage u turizmu, kao i činjenicu da je tijekom prošle godine potpisano čak 640 ugovora o samozapošljavanju. Župan je napomenuo i kako splitsko – dalmatinska županija zbog svoje specifičnosti i veličine problem ima i sa zdravstvom, pa se stoga ulaže u proširenje kapaciteta Zdravstvene škole kako bi se u narednom razdoblju povećao broj medicinskih sestara i medicinskih tehničara.

image

Župan Blaženko Boban i Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zaposljavanje.

Duje Klaric/Cropix

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ante Lončar izrazio je zadovoljstvo činjenicom da smo u kratkom razdoblju od zemlje s ogromnom nezaposlenošću postali zemlja koja uvozi radnu snagu.

- Tržište rada u Hrvatskoj je stabilno. Danas imamo najveću stopu zaposlenosti, čak 74%, najmanju stopu nezaposlenosti ispod 5%, najveći broj osiguranika, njih 1.709.185 te nikad manji broj nezaposlenih, a sve to prati i rast plaća – prosječne, medijalne i minimalne plaće - naveo je.

Ravnatelj Lončar kazao je i da je izuzetno optimističan oko daljnje implementacije mjera aktivne politike zapošljavanja zbog izvrsnih rezultata koji su postignuti do sada.

- U dosadašnjem razdoblju, u zadnjih osam godina, mjere aktivne politike zapošljavanja koristilo je 314.560 osoba za što je utrošeno 1.390.000.000 eura. Samo na području Splitsko – dalmatinske županije uloženo je 132.400.000 eura u poticaje zapošljavanja za 31.654 osoba - otkrio je, pa nadodao:

image

Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zaposljavanje

Duje Klarić/Cropix

- Radimo na tome da HZZ postane centralno mjesto za razvoj ljudskih potencijala u Hrvatskoj, a posebno smo osjetljivi na osobe u nepovoljnom položaju. Doista se vodimo načelima solidarnosti i brige za najslabije jer svatko zaslužuje svoje mjesto u društvu - zaključio je ravnatelj.

Svi govornici složili su se kako je umrežavanje ključno za širenje glasa i dobrih praksi mjera aktivne politike zapošljavanja i zahvalili svim sudionicima, njih preko stotinu, na dolasku i interesu za provođenje i korištenje mjera. Sve mjere i upute za prijavu možete pronaći na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno putem linka.

Potpore za zapošljavanje kao poticaj poduzetnicima

Nakon uvodnih govora, o potporama za zapošljavanje i iskustvima, te izazovima koji proizlaze iz njihovog korištenje s poduzetnicima su razgovarali Vjekoslav Špoljarić savjetnik ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, koji je mjere i predstavio, te Ante Šošić, zamjenik župana Splitsko – dalmatinske županije.

Mile Bošković iz tvrtke "ELGRA" pohvalio je poticaje, a posebno je istaknuo radnike HZZ-a u Kaštelima kojima kako tvrdi nikad nije bio problem ostati duže i pomoći. Također, osvrnuo se i na još nekoliko stvari koje su po njemu potrebne.

image
Duje Klarić/Cropix

- Potrebna je kvalificirana radna snaga. Prije je, naprimjer, škola u Sinju davala mnogo izvrsnog kadra, ali se to polagano počelo gasiti. Sada se djeca školuju za električara i onda nakon toga odu konobariti. Ne znam zbog čega je to tako. Prije sedam, osam godina mogli smo birati između 10-15 vrhunskih momaka, a sada ih tražimo. Ljudi jednostavno idu lakšem poslu - požalio se Bošković.

Mjere aktivne politike zapošljavanja pohvalio je i dip. psih. Slobodan Jović, prof., osnivač i vlasnik tvrtke Selekcija.hr i online platforme za upravljanje ljudskim potencijalima.

- Mi smo korisnici mjera od početka, te su nam puno pomogle 2020. godine kada smo bili mlada firma, a pukle su kriza i korona. U tom trenutku svi su stisnuli plaćanja i ja sam mislio kako je gotovo, da nije bilo tih mjera mi bismo bili gotovi. Na kraju smo onda uz pomoć njih zabilježili rast od 150 posto.

Zbog toga sam pokušao nagovoriti i dosta svojih prijatelja da ih i oni počnu koristiti, ali mi oni kažu da neće jer ne žele da im netko gleda. Nije mi jasno zašto ih ljudi ne koriste ako normalno posluju. To je veliki poticaj i plus. Prije je možda bilo komplicirano, ali sad je za svaki pohvalu i vrlo jednostavno - zaključio je Jović, a s time kako je to sada postalo dosta jednostavno složili su se i ostali sudionici.

image
Duje Klarić/Cropix

U panelu "Postati i ostati poduzetnik" svoje su iskustvo, pak, podijelili poduzetnici Daša Salvezani i Lovre Šabić koji su najprije uspješno iskoristili potporu za samozapošljavanje, a sada i sami zapošljavaju te uspješno koriste druge potpore.

- Na početku je bilo jako obeshrabrujuće, ali s ovim mjerama imate osjećaj da neko stoji iza vas. Daju vam neku sigurnost. Ja sam iskoristila potporu za samozapošljavanje što mi je bio financijski impuls za kupiti opremu i početi. Mi smo otvorili nakon korone i sada smo nedavno zaokružili dvije godine. S poticajima i pričom koja se posložila sve se jako dobro odvilo. Sada širimo poslovanje i došli smo do poduzeća koje broji pet zaposlenih što je iznimno velik uspjeh u ovako kratkom vremenskom razdoblju - kazala je Daša Salvezani, mag. ing. aediff., iz tvrtke "Geotehničko projektiranje", pa pozvala mlade da se jave i koriste mjere.

- Mogu reći iz prve ruke, što se tiče našeg poduzeća, nama su zaista te mjere bile vjetar u leda u trenutku kad je sve bilo nesigurno. Na prvu ni ja nisam imala informacije o ovome, te su djelatnici Zavoda zaista na svakom koraku postupka bili strpljivi sa mnom i na tome im zahvaljujem - poručila je.

Odabrali smo Hrvatsku

Na posljednjem panelu su poduzetnice Marta Čmrlec, Tea Mihaljević i Sunčica Bandić, korisnice mjere Biram Hrvatsku, ispričale svoju priču i poduzetnički put, te otkrile planove za dalje.

Marta i Tea koje su se vratile iz Njemačke otkrile su i kako je, prema njihovom iskustvu, proces za postati korisnik mjere brži kod nas nego u Njemačkoj što je ugodno iznenadilo prisutne.

image
Duje Klarić/Cropix

- Iskreno, ja sam otišla znajući da ću se vratiti. Samo sam htjela steći neko dodatno iskustvo, a i uvijek mi je bila želja živjet u većem gradu na ograničeno vrijeme. Bavim se računalnim programiranjem i u okviru Erasmus projekta otišla sam u Njemačku, te tamo našla firmu za koju sam već radila od kuće. Oni su bili otvoreni za nastaviti suradnju kad sam im rekla da se želim vratiti doma. Tamo je bilo dosta naporno naći smještaj i to je jedna od glavnih razloga zašto nisam duže ostala. U tom periodu sam čula za mjere i sve je išlo vrlo glatko online, kao i otvaranje same firme što sam napravila od doma. Tribalo mi je samo par papira iz Njemačke što je bilo teže dobiti nego doma. Mi smo online puno ispred njih - rekla je Marta.

Posljednja sudionica Sunčica Bandić vratila se iz Beča, te je u svojim Kaštelima otvorila plesni studio za djecu.

- Ja sam jako rano htjela početi plesati, ali nije bilo plesne škole u Kaštelima, pa sam čekala da napunim devet godina da bi mogla busom ići plesati u Split. Cijelo vrijeme mi je u primisli bilo da bi htjela napraviti nešto da ta jadna djeca više ne moraju čekati bus. Bila sam primorana otići u inozemstvo zbog diplomskog i onda sam otišla u Beč gdje sam radila i u kazalištu. Tamo mi je bio ponuđen dobar ugovor, ali htjela sam se vratiti i onda kada sam čula za potpore to je bio moment gdje sam prelomila da ću se vratiti. Osjetila sam da netko razmišlja o osobama kao ja. Sada je moj plesni studio "MOT" došao do 140 članova i radimo u Kaštelima i Dugopolju, te sam čak zaposlila i prvu curu jer više ne mogu sama brinuti o toliko članova. Na kraju bi se htjela još zahvaliti Kaštelima i Dugopolju što nas zovu na sva događanja i nastupe zbog čega se stvarno osjećam podržano - zaključila je Sunčica.

image

Sunčica Bandić

Duje Klarić/Cropix

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. listopad 2025 14:06