Vjerovali ili ne, u 2025. godini na Zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Split obavljeno je više od 85 tisuća MSCT pretraga, MR-a oko 32 tisuće, a UZV pretraga 38.900, što je na godišnjoj razini oko 156 tisuća, odnosno, u prosjeku, baš svaki stanovnik Splita ili svaki treći stanovnik Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) imao je potrebu barem jednom u protekloj godini za MSCT, MR ili UZV pretragu.
- To je bez ostalih pretraga koje radimo na Radiologiji. Moram istaknuti da se radi samo o brojkama bolničke radiologije, jer ja nemam brojke ostalih bolničkih odjela, klinika i zavoda na kojima se radi UZV - kazuje nam prof. dr. sc. Tade Tadić, predstojnik Zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Split.
Toliko o tome da ljudi na radiologiji ništa ne rade, zabušavaju, što se vrlo često pojavljuje u medijima, kada nezadovoljni pacijenti protestiraju i traže pomoć medija.
Kada ovoj brojci od 38.900 UZV-a, koji su u 2025. godini napravljeni na Radiologiji splitske "tvornice zdravlja", pribrojimo još 28.313 pregleda ultrazvukom koji su napravljeni u Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije (DZ SDŽ), broj obavljenih UZV pregleda u prošloj godinu u SDŽ iznosi 67.213, što je ogromna brojka. Također, ako brojci od 85 tisuća MSCT-ova napravljenih u KBC Split tijekom 2025. godine pribrojimo još 9295 MSCT-ova napravljenih u DZ SDŽ, ispada da je u prošloj godinu u SDŽ, bez privatnika, obavljeno gotovo 95 tisuća MSCT-ova, a Županija ima oko 420 tisuća stanovnika, dok Split ima oko 160 tisuća stanovnika.
Inače, DZ SDŽ od kraja 2022. godine također obavlja MSCT i u ove tri godine do sada napravljena su 22.933 snimanja, te je barem dijelom tako rasterećena preopterećena bolnička radiologija.
Snimamo se i skitamo
Je li ovo "bolestan" grad, odnosno Županija, jer izgleda da većina stanovnika mora na MSCT, MR ili UZV?
- Mislim da je u pitanju provođenje defenzivne medicine, da ljudi dolaze na pretrage jer ih je netko uputio, a da uopće nije utvrdio treba li pacijentu ili ne takva pretraga - pojasnio nam je dr. Tadić.
Rekli bismo "prijeđi brigo na drugoga", kada liječnici napišu pretragu za MSCT ili MR, samo da bi sa sebe skinuli odgovornost eventualne pogreške, jer oni ne mogu vidjeti što može MR ili MSCT.
- Često imamo dupliranje pretraga, netko obavi MSCT pretragu, a nakon toga je naručen na UZV, unutar mjesec dana. Evo, prije nekoliko dana imali smo slučaj čovjeka koji je napravio UZV u prosincu prošle godine, kroz dnevnu bolnicu obavio je UZV abdomena početkom ove godine i u utorak je došao na upisani UZV na koji je bio upisan prije šest mjeseci. Dakle, čovjek je ni kriv ni dužan obavio dvije UZV pretrage u roku od 20 dana.
Nekada je postotak nepredignutih nalaza bio oko 20 posto, a koliko se sada, danas, kada postoji mogućnost dobivanja nalaza na e-Građanin, ne predigne nalaza?
- Teško je to reći jer velik dio nalaza trebao bi ići na e-Građanin, tako da ljudi nemaju potrebe dolaziti na šalter po nalaz. Iako, mi inzistiramo na tome da oni dođu po nalaz, kako bismo mi bili sigurni da su oni nalaz i dobili, imali uvid u njega. Prije nekoliko godina, dok nije bilo mogućnosti nalaza na e-Građaninu, imali smo točnu brojku nepredignutih nalaza i to je variralo od 15 do 20 posto.
Koliko se pacijenata uopće ne pojavi na pretrazi?
- Ti brojevi kod nas na Radiologiji nisu loši, jer mi imamo ljude koji unaprijed zovu pacijente i pitamo pacijente hoće li doći na pretragu pa ih brišemo ako su već negdje obavili tu pretragu i upisujemo one ljude koji su na listi čekanja, tako da je odaziv oko 90 posto.
Koliko vam je do sada pomogao DZ SDŽ i pomaže li vam ono što oni "snime"?
- Da naprave i jednu pretragu, to nam je pomoć, ali sigurno bi trebalo vidjeti je li opterećenje po radiologu i aparatu jednako u KBC-u Split i u DZ SD ili bilo kojoj drugoj suradnoj ustanovi u sklopu javnog zdravstva. Osobno mislim da je u bolnici najopterećeniji dio ljudi. Prvo zato što radimo sa složenijom patologijom, to su hitni pacijenti. Svako jutro, svaki dan i to zahtijeva puno više rada nego kada pacijent dolazi ambulantno. Takve pretrage koje mi radimo izisikuju više vremena pa vjerujem da je ovdje opterećenje veće nego u drugim ustanovama.
Smije li radiolog reći pacijentu da mu nije potrebna pretraga MSCT-om ili MR-om?
- Mi možemo odbiti pretragu, ali to je vrlo "sklizak teren", mi čovjeku nemamo vremena uzimati anamnezu, jer bismo išli skroz u drugu krajnost. Ja osobno nisam sklon raditi na takav način, jer ako jednom pogriješimo, bit će problema, bit će da radiolog ne želi raditi i onda se medijski stvara slika da mi ne radimo dovoljno.
A, koliko bolnički radiolozi "ne rade" i koliko "zabušavaju" možda najbolje govori brojka napravljenih MSCT-ova 3. siječnja ove godine.
- Da, taj dan je naš kolega koji je radio od 8 sati ujutro do 22 sata, dakle u 16 sati rada, imao više od 60 MSCT-ova. Čovjek je padao s nogu. Toliko o našem neradu.
‘Petkom i svetkom‘
Poznato je da radiolozi, kao uostalom i mnogi bolnički djelatnici, rade i "petkom i svetkom", i danju i noću, kada je god to potrebno.
- Čak 96 posto svih uređaja UZV, MR, MSCT... radi od ponedjeljka do petka ujutro i poslijepodne, a barem pola dostupnih uređaja radi i subotom. Kada je neki uređaj bio u kvaru, kada smo instalirali novi MR, prošlog mjeseca, onda smo radili i nedjeljom, da bismo donekle uspjeli "pokriti rupe", da se ne bi pretrage akumulirale. Ne može se na dva ili tri uređaja napraviti ono što bi se napravilo na šest uređaja.
Uvijek su sporne liste čekanja.
- Po meni liste čekanja ne bi uopće trebale biti kriterij nečijeg rada ili nerada. To je apsurd. Zašto bi bolnička radiologija ili netko na njoj bio kriv? Recimo, ako netko krene iz Marine i "preskoči" Dom zdravlja u Trogiru, Kaštelima i Solinu i dođe na upis za UZV na Centralni prijem KBC-a Split. Ako mi imamo veliku listu čekanja, zašto taj netko nije otišao tamo gdje je manja lista čekanja, nego opet dolazi kod nas i povećava tu listu čekanja, a na udaljenosti od 10 kilometara, gdje postoje tri dijagnostike. Prema tome, te su liste čekanja vrlo diskutabilne.
Svi onkološki pacijenti dobivaju MSCT pretragu "odmah i sad", a oni koji moraju raditi dvomjesečene kontrole MSCT obave unutar ta dva mjeseca, odnosno u onim terminima kada im je potrebno snimanje. Svi drugi koji nisu hitni, odnosno kojima prethodne pretrage nisu pokazale da bi trebali bolovati od onkološkog oboljenja, dobit će MSCT pretragu za otprilike četiri mjeseca.
- Teško je govoriti o listama čekanja, puno je tu varijabli. Jedini je pravi kriterij da li ja ili svi "moji" radiolozi na odjelu napravimo unutar svog radnog vremena dovoljan broj pretraga. Ako je to točno, onda nemamo o čemu govoriti. Zašto bi lista čekanja bila moj krimen?
Je li "prokletstvo" za bolničke radiologe što većina pacijenata želi doći u splitsku bolnicu napraviti MSCT, UZV ili MR?
- Evo, imamo jedan slučaj gdje pacijent koji živi u okolici Dubrovnika želi doći kod nas napraviti MR pretragu, a mi smo mu odgovorili da isti MR uređaj postoji u bolnici u Dubrovniku i da je tamo navodno kraća (prema službenim podacima) lista čekanja. A on hoće u Split i onda se stvori u javnosti slika kako na splitskoj Radiologiji nitko ništa ne radi, a to nije realna situacija.
Dakle, taj pacijent želi voziti, u dva smjera 466 kilometara, za što mu je potrebno oko šest sati i želi doći u Split na MR, a ima ga "ispred nosa" u Dubrovniku.
No, činjenica je da ljudi ne žele na MSCT u Makarsku, Imotski, već žele u Split, pa taman morali čekati. Je li možda u pitanju veće povjerenje prema bolničkim liječnicima?
- A, vjerojatno ima tu istine. Zato što se MSCT kod nas u bolnici radi zadnjih 30 godina, a u Domu zdravlja je tek počeo prije tri godine. Ljudi jesu malo skeptični oko kvalitete, ali ja osobno mislim da je kvaliteta ista. Svi ti ljudi koji rade MSCT-ove po Domu zdravlja su prošli edukaciju ovdje kod nas.
Svi specijalizanti radiologije obavljaju specijalizaciju tu kod nas u bolnici i znanje koje prenosimo na njih je isto ono znanje koje mi imamo. Iskustvo? Pa i ja sam bio neiskusan, svi smo mi neiskusni jedno vrijeme. Sigurno da kada imate puno utakmica u nogama, da je jednostavnije dodati balun.
‘Padanje s nogu‘
Je li radiologiji potrebno nešto da bi još više radili i da bi još više "padali s nogu"?
- Mi imamo 42 radiologa i trenutno imamo desetak specijalizanata koji ne smiju samostalno raditi. S obzirom na liste čekanja, trebalo bi imati dodatne uređaje, ali pitanje je bi li ovi postojeći djelatnici radiologije mogli sve to odraditi i na novim uređajima, jer u prosjeku svi mi mjesečno ostvarujemo 50-60 prekovremenih sati. To je ukupno od 2100 do 2500 prekovremenih sati mjesečno, koje država plaća. I plaćanje nije problem, već je problem što se u javnosti stvara dojam da mi ne radimo dovoljno. Novac je najmanje upitan, a puno je veći problem pritisak javnosti da mi dodatno radimo, a mi više od ovoga ne možemo raditi jer smo maksimalno iskorišteni.
Ima li interesa mladih da budu specijalisti radiologije?
- Ima, ovo je lijepa specijalizacija, nemaju ti mladi ljudi, specijalizanti stresa, nisu odgovorni, mi specijalisti sve pokrivamo, moj potpis preuzima svu odgovornost na sebe. Mi smo relativno atraktivna specijalizacija, ne znam broj, ali mislim da se puno mladih ljudi javi na natječaj za specijalizaciju iz radiologije.
Na Radiologiji postoje i dvije angio dvorane.
- Da, jedna je već stara, ima joj 14 godina i iduće godine očekujemo njezino obnavljanje. Puno je mehaničkom trombektomijom spašeno života u KBC-u Split, svakodnevno se radi i ne samo na spašavanju života, već ima i puno manje invalidnosti.
Na radiologiji postoje četiri MSCT-a, dva su već stara, od kojih je jedan dobro zagazio u punoljetstvo, ima 20 godina.
- Taj koji je star 20 godina koriste samo naši intervencijski radiolozi. No, kupljen je novi MSCT i njegova će instalacija biti uskoro. Kada su u pitanju MR uređaji, njih imamo tri, a bilo bi ih idealno imati četiri. Vrijednost jednog dobrog MSCT-a je od 900 tisuća do milijun eura, a ako govorimo o revoluciji u MSCT dijagnostici kao Photo-counting CT koji mi nemamo, a bit će ili već je jedan instaliran na Rebru, njegova cijena je od 1,5 milijuna eura, a spektralni CT oko dva milijuna eura. MR uređaj snage 1,5 Tesla je milijun i nešto eura, a od 3 Tesla je duplo skuplji.
Eto, ministrice Hrstić, Splitu bi osim jednog kirurškog robota, o čemu smo nedavno pisali, trebali i pokoji MSCT uređaj i MR uređaj, a mogli bi dobiti i Photo-counting koji će dobiti Zagreb, ili ga je već dobio, jer je KBC Split ipak druga po važnosti bolnica u Hrvatskoj. A, kako se kaže, "novac nije bitan, bitno je zdravlje", pa neka Ministarstvo zdravstva odriješi kesu da bi u Splitu bili svi što boljeg zdravlja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....