U Splitu će 9. i 10. svibnja 2025. godine ponovno zaploviti najbolji veslački sveučilišni osmerci Europe, na Međunarodnoj veslačkoj regati "Sveti Duje". Ovogodišnje izdanje nosi posebnu simboliku: navršavaju se dva stoljeća od jednog posebnog zabilježenog veslačkog natjecanja iz davne 1825. godine, koje svjedoči o prastaroj veslačkoj tradiciji u Dalmaciji.
Sačuvani arhivski tragovi i narodne pjesme potvrđuju da je još prije dvjesto godina, za Sudamju 1825., u splitskoj luci održana uzbudljiva veslačka regata, svojevrsna preteča današnjega natjecanja.
Jedan od ključnih dokumenata ove povijesne veslačke utrke je dopis splitske općine datiran na 25. travnja 1825. godine, koji se čuva u Muzeju hvarske baštine. Tim je pozivom, pisanim na talijanskome jeziku, tadašnja općina Split zamolila hvarsku općinu da u povodu dana splitskoga zaštitnika sv. Dujma pošalje na prigodnu regatu 7. svibnja jednu od svojih najboljih lađa.
Nadmetanje dalmatinskih gradova
Hvarske vlasti odazvale su se pozivu – u kronikama je zapisano da su se doista pojavili na regati – čime je započelo prijateljsko sportsko nadmetanje među dalmatinskim gradovima. Uz Splićane i Hvarane, u toj su utrci sudjelovali i veslači iz Makarske, Trogira, Omiša te još nekoliko obližnjih mjesta. Prema povijesnim bilješkama, svaki je grad opremio svoj drveni brod s po šest veslača i kormilarom, što sugerira da su pravila nadmetanja zahtijevala jednaka plovila i posade, no nisu to jedina pravila koja su definirana, a upravo se u tome ističe značenje ove regate.
Naime, ova regata iz 1825. godine može se smatrati izvorom najstarijih zapisanih veslačkih propozicija i pravila u Europi, posebno ako u obzir uzmemo činjenicu da jedna od najpoznatijih veslačkih utrka između posada sveučilišta Oxford i Cambridge ("The Boat Race") datira u 1829. godinu.
Pravila splitske regate sačuvana su uz već spomenuto pozivno pismo, gdje su na dvije stranice bile priložene propozicije natjecanja. Tako je među deset stavaka određeno da brodovi trebaju biti gajete ili leuti duljine 20 ili 22 stope – otprilike šest metara, opremljeni s po šest vesala te s posadom koju su činili kormilar i mornari; po mogućnosti trebali su biti jednako odjeveni, dok su svi brodovi trebali imati istaknutu zastavu mjesta koje predstavljaju.
U pismu se ujedno propisuje kako se svi natjecateljski brodovi trebaju okupiti u splitskoj luci dan prije utrke, 6. svibnja, u jutarnjim satima, kada se trebaju prijaviti u lučkom uredu, a ističe se i nadgledanje regularnosti utrke i odlučivanje o pobjedniku utrke od strane stručnih sudaca, te je utvrđeno da će početak utrke biti određen pucnjem iz topa, dok će dvije usidrene brodice određivati liniju starta. Nagrada za pobjednika utrke iznosila je četrdeset forinti.
Dvanaest brodica
Utrka je počela 7. svibnja 1825. godine u 17 sati, a sudjelovalo je dvanaest brodica, dok je regatna staza bila duljine oko dvije milje, s početkom na južnom dijelu, izvan splitske luke, a završetkom nedaleko od obale Lazareta.
Splitska luka toga je dana, kao što je to slučaj i danas, vrvjela natjecateljskim duhom i znatiželjnom publikom. Utrka je ostavila toliko snažan dojam na suvremenike da je naknadno opjevana i u narodnim stihovima, o čemu nam svjedoči i popularna zbirka dalmatinskih pučkih pjesama "Marjanska vila", koju je 1885. u Splitu tiskao Dujam Srećko Karaman, a u kojoj je pjesma naslova "Vóza (Utrka) godine 1825.", čiji stihovi govore: "Na iljadu i osan stotina; Dvaest i pet suvišje godina; Stopru biše isteklo priliće; I procvalo po dolinan cviće; Knjige pišu od Splita gospoda; Arvaskoga slavnoga naroda; Jednu šalju do Makarske grada; A Trogiru drugu od zapada; Treća ide k Faru od istoka; A četvrta do braškog otoka. Š njiman zovu sve bližnje krajine; Omišane jošće kod Cetine; Da mornare dignu izabrane; Na primorske brodove lagane (...)."
Ishod je ušao u legendu: pobijedio je domaći splitski čamac, sastavljen od veslača iz predgrađa Varoš, čime se Split podičio uspjehom svojih veslača pred gostima iz cijele regije.
Današnja Međunarodna veslačka regata "Sveti Duje" izrasla je, nakon dugog vremenskog razmaka, na temeljima ove povijesne ostavštine, a povijesni kuriozitet je želio da se i u tome ponovno povežu Hvar i Split, pa je upravo jedan Hvaranin sa splitskom adresom, Juraj Gamulin, odlučio obnoviti ovu tradiciju na početku novog tisućljeća.
U povodu blagdana sv. Dujma 2001. godine, Veslački savez Dalmacije, kojemu je Gamulin bio na čelu, obnovio je ideju svečane regate u Splitu, a nekoliko godina kasnije manifestacija poprima današnji oblik – uključuju se sveučilišne posade i međunarodna konkurencija, uz sudjelovanje slavnih sveučilišta Oxford i Cambridge od 2005. godine, što je regati dalo novu težinu i prestiž. Organizira je pet ustanova: Sveučilište u Splitu, Splitski akademski športski savez, Veslački savez Dalmacije, HVK Gusar i Hrvatski akademski sportski savez, što svjedoči o važnosti i ugledu ove regate dugog korijena.
Utrka legendi
Sportsko i kulturno značenje regate "Sv. Duje" za Split danas je iznimno veliko. S jedne strane, riječ je o vrhunskom sportskom natjecanju: u sveučilišnoj utrci na regatnoj stazi u Spinutu natječu se vrhunski mladi veslači, često sudionici ili pobjednici nacionalnih i europskih prvenstava.
Održava se i Utrka legendi – revijalna utrka bivših veslačkih zvijezda – u srcu grada, na Rivi, pred tisućama gledatelja. U toj kratkoj sprint utrci duž Rive (220 metara) svake godine veslaju posade veterana Splita, Oxforda i Cambridgea. Među njima su često i olimpijski pobjednici te svjetski prvaci, koji se rado vraćaju u Split i svojim sudjelovanjem daju dodatni sjaj manifestaciji. Tako ova regata i danas, nakon 200 godina, u veslanju spaja vrhunski sport s pučkom feštom – dok sportaši veslaju za pobjedu, na Rivi se okuplja razdragana publika, uz glazbu, navijanje i atmosferu dostojnu pravog dalmatinskog blagdana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....