U četiri dalmatinske županije danas je počeo jednodnevni cirkularni štrajk u osnovnim i srednjim školama i na fakultetima koji organiziraju tri školska sindikata. Štrajk prosvjetara u Dalmaciji je uspio. Barem tako tvrdi Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
- Dalmacija je još jednom pokazala što misli o politici Vlade Republike Hrvatske. Kao i o ponižavanju rada prosvjetara, znanstvenika, sveučilišnih profesora. Trudili su se obeshrabriti nas, zastrašiti nas, ali nisu uspjeli. Mi nismo ovdje danas jer smo protiv Vlade Republike Hrvatske, ali Vlada je protiv nas. Nećemo odustati. Nikada nismo rekli da plaće nisu rasle, ali su mnogim drugima rasle puno više nego nama. Time nas se društveno degradiralo. Štrajkali smo i za budućnost ove zemlje. U štrajku je u Dalmaciji danas bilo 6 tisuća 300 zaposlenika u osnovnim školama, srednjim školama, na fakultetima i javnim znanstvenim institutima. Zadovoljni smo odazivom- izjavio je Matija Kroflin.
Sindikati kao ključne zahtjeve ističu povećanje osnovice za 10 posto, veće koeficijente, uvođenje prosvjetnog dodatka te odgodu modularne nastave u strukovnim školama za godinu dana, kao i odgodu ocjenjivanja učitelja i nastavnika.
- Veliko je zadovoljstvo imati sve ove ljude oko nas i iza nas. Mislim da je to najveća poruka ministru Fuchsu i svim državnim tajnicima. Što se tiče Nezavisnog sindikata srednjih škola 80 posto naših članova je po preliminarnim rezultatima u štrajku. Imamo i veliki broj nečlanova. objašnjava nam Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.
Sindikati smatraju da je Vlada pogazila dostojanstvo radnika u obrazovnom sektoru.
- Nakon štrajka upozorenja uslijedila je bitka podacima. Vlada je medijima davala jedne podatke, ali smo mi izašli s točnim podacima. Rezultati današnjeg štrajka su očekivani, sigurni smo da neće biti lošiji ni u sljedećim štrajkovima u drugim regijama Hrvatske. Naš pritisak će smo rasti. Kad imate protiv sebe bahatu i neosjetljivu vlast kakvu imamo mi, onda bitku možete dobiti samo na duge staze. Mi smo na to spremni. Mi ćemo svima omogućit autobuse i dolazak na trg Josipa Bana Jelačića u Zagrebu pa ćemo se tamo prebrojati konačno da vide koliko nas ima- rekao je Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod
Sindikati su danas održali konferenciju za medije u jednoj osnovnoj školi, srednjoj školi kao i na fakultetu. Najveći im je problem kako su jučer istaknuli, bilo organizirati konferenciju za medije u osnovnim školama u Splitu, budući da su naišli na neodobravanje ravnatelja.
- Imali smo vrlo zahtjevan dan, preko 50 posto škole je u štrajku. Uspjeli smo organizirati 3 nastavna sata u jednoj, te tri nastavna sata u drugoj smjeni. Također, organizirali smo nastavu i za djecu s produženim boravkom, kojih je stiglo preko 60. Organizirano je cjelodnevno čuvanje koje je dio obrazovnog procesa - kazala nam je Marita Guć, ravnateljica OŠ Manuš.
U Komercijalno-trgovačkoj školi u Splitu nastava je organizirana u vrlo malom broju, a neki razredi maturanata uopće nemaju nastavu.
- Ovdje se radi o materijalnim i nematerijalnim pravima. Odnosno povećanju koeficijenata, da bude kao i u drugim javnim službama. Najveći je problem što mladi ljudi zbog niskih plaća nisu voljni doći raditi u školu- objašnjava nam Vina Bezić, nastavnica engleskog i talijanskog jezika u ovoj srednjoj školi, te sindikalna povjerenica Nezavisnog sindikata za srednje strukovne škole Hrvatske.
S njom se slaže i Dijana Dvornik, diplomirana pravnica i profesorica pravnih predmeta koja u istoj srednjoj školi radi preko 32 godine.
- Plaće su nam zaista jako niske, mentorica sam i radim s djecom s posebnim potrebama. Plaća mi je 1500 eura. Ministar obrazovanja nas putem represije i oduzimanjem dnevnica želi zastrašiti. I druge službe su štrajkale po nekoliko mjeseci, ali im nisu oduzete dnevnice. Nije samo problem u plaći, problem je i u podizanju koeficijenata i modularnoj nastavi - istaknula je Dijana.
Na fakultetima je situacija ponešto drugačija. Kao glavni problem navodi se nedostatak zainteresiranih studenata na fakultetima. Razlog? Naravno - niske plaće.
- Odaziv štrajku na FESB- u je nekih 60 do 70 posto nastavnog osoblja, a kod ostalih službi postotak je još veći. Nastava se odvija u reduciranim uvjetima i obujmu. Asistente je nemoguće privući plaćom 1100 do 1300 eura da rade na fakultetu. Često se te plaće uspoređuju s plaćama redovitih profesora, ali one dolaze nakon dvadeset godina karijere, a do tada treba živjeti. Konobari imaju veće plaće od asistenata na fakultetima - kaže nam Ivan Marasović, sindikalni povjerenik na FESB- u i izvanredni profesor na elektrotehnici i računarstvu.
Plaće su preniske i nenastavnom osoblju na fakultetu.
- Naše plaće su ispod prosjeka. Tražimo bolje sistematizacije, poštenije koeficijente. Radi se o nepravdi unutar samog sustava. Ista radna mjesta imaju različite plaće, ali isto tako postoje nepravde i unutar samih sveučilišta. Šefice računovodstva, javne nabave imaju manje plaće nego na drugim mjestima. Osoblje je teško zadržati na fakultetima, posebno čistačice koje imaju neto plaću oko 800 eura - objašnjava nam Tanja Vrandečić, zastupnica za nenastavno osoblje na FESB-u.
Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o neplaćanju dana provedenih u štrajku. Sindikalisti su ogorčeni kao i štrajkaši, a ravnatelji škola dobili su naputak da svakog zaposlenika koji se izjasni za sudjelovanje u štrajku bilježi kroz Centralni obračun plaća (COP).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....