StoryEditorOCM
Splitu epicentru oluje

Proveli smo dan s marjanskim drvosječama, otkrili što im je najgore: ‘Zafrkano je...‘; ‘Šuma je i dalje u opasnosti‘

Piše Damir Šarac
19. ožujka 2026. - 17:46

U epicentru smo prošloljetnog olujnog udara s južne strane Marjana; između Bambine glavice i crkvice Gospe od Sedam Žalosti totalni je kaos, borovi i grane vise na sve strane. Drvosječe sinjske tvrtke "Javor" vješto pilaju debla i krošnje koji su se prepriječili po uskim stazama.

Tako barataju motornim pilama da podsjećaju na cvjećarice sa škarama, samo je ovdje riječ o granama teškima desetke kilograma. Isjeckaju ih u nekoliko minuta, odvajaju debla od krošnje, skidaju koru kako se u njoj ne bi ulegao potkornjak, pa slažu na stožime. I priša im je, rok za uklanjanje je do prvog maja, a duge zimske kiše otezale su radove.

image
Duje Klarić/Cropix

- Radimo brzo i bez stanke, dnevno možemo ukloniti i isjeći tridesetak stabala. S ove strane Marjana specifična je situacija, nema ceste pa ne mogu prići strojevi za izvlačenje i usitnjavanje, sve radimo ručno. Padine su, kameni podzidi, mogući su odroni, a očito je i dugogodišnje neodržavanje, sve je obraslo u bušak, jedva se krećemo - kaže nam Marko, poslovođa u "Javora".

image

Radovi na raščišćavanju Marjana nakon oluje prošlog ljeta

Duje Klarić/Cropix

- Bor je gadan za pilanje, smola lipi lanac i vodilicu, mekano je, a nema ni komercijalnu vrijednost, nije za ogrjev jer začepi fumar – dodaje radnik-drvosječa.

Penjači kod Kaštilca

U društvu smo Jakše Božanića, ravnatelja Javne ustanove park-šuma Marjan:

- Na ovom je području dosta privatnih parcela, borove koji su tu doznačeni za pilanje i one koji su pali u neveri ne odnosimo, samo ih usitnimo i skinemo koru. Šetači i rekreativci dolaze, prolaze, upozoravamo ih da su u opasnosti, riječ je o nestabilnom terenu koji je dodatno izvalilo korijenje palih stabala.

Drvosječe ih u ovoj buci i brzini ne vide i ne čuju, stvarno pozivamo da se ne prolazi područjem radova. Sada nam je posebna briga očistiti sve oko crkvice Gospe od Sedam Žalosti jer je 27. ožujka procesija Križnoga puta po Marjanu i treba omogućiti siguran prolaz, bit će to na vrijeme – nada se ravnatelj Božanić, koji nas vodi i pod Meštrovićev kaštilac. Ondje su radovi posebno zeznuti jer su s južne strane oštećeni visoki, stari borovi koji bi se lako mogli prevaliti na šetnicu ispod.

image
Duje Klarić/Cropix

Tamo zatičemo visince, penjače Joška i Denisa koji rade zaista opasan posao. Penju se uz stara debla i teleskopskom pilom skidaju teške odlomljene grane, dva cijela bora su morali ukloniti.

- Zafrkano je, ali pri kraju smo, za to smo osposobljeni - kaže nam Joško s visine, kojeg nismo više dekoncentrirali.

- Paralelno s pilanjem i iznošenjem drvne građe pripremamo se i za sljedeću fazu, sezonu potkornjaka koji učinkovito uništavaju borove. Doduše, pretežno napada slabe i bolesne, ali i takvih borova ima na stotine po Marjanu. Treba biti precizan: stablo koje napadne prepusti se invaziji kukaca, dakle služi kao ješka, a tek ga tada uklanjamo. Monitoring će i ove godine raditi dr. sc. Milan Pernek, vrhunski stručnjak s Hrvatskog šumarskog instituta – navodi Božanić.

image
Duje Klarić/Cropix

Sječe se i sadi

Putem vidimo da se radi na sve strane, što kooperanata, što djelatnika Javne ustanove, radnika je oko svih marjanskih cesta, na Benama je centar. Zadnjih mjeseci je na području od vodospreme do Telegrina posađeno oko 15 tisuća stabala.

- Pretežno je riječ o alepskim borovima, pinijama, čempresima, onome što je propisano da se sadi u ovom krajoliku. Problematika upravljanjem Marjana je vrlo složena, procjena je da je u ljetnom vjetrolomu oboreno ili oštećeno skoro četiri tisuće stabala, pretežno borova.

image
Duje Klarić/Cropix

Ako pogledate uvis, vidjet ćete da je još na tisuće stabala koja su visoka, tanka i s malenom krošnjom, budući da desetljećima nije bilo prorjeđivanja, što je osnovna šumarska zadaća, šuma će još dugo biti u opasnosti, što od oluja, što od raznih nametnika koji uništavaju baš takva stabla. Teško je nakon sedamdeset godina slabe brige brzo uvesti red.

No, vrijeme je da o Marjanu svoju riječ kaže struka i da počnemo posao koji će trajati godinama, a to je obnova šume kako bismo dobili što više zdravih jedinki. U suprotnom, priroda će učiniti ono što mi nismo, ali na puno brutalniji način – zaključuje ravnatelj Jakša Božanić.

image
Duje Klarić/Cropix
image

Ante Kodžoman, voditelj održavanja park-šume Marjan i ravnatelj Jakša Božanić

Duje Klarić/Cropix
image
Duje Klarić/Cropix
image

Jakša Božanić

Duje Klarić/Cropix
image
Duje Klarić/Cropix
image
Duje Klarić/Cropix
image
Duje Klarić/Cropix
image
Duje Klarić/Cropix
image


 

Duje Klarić/Cropix
image
Duje Klarić/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. ožujak 2026 17:47