Botanički vrt otvoren je za javnost, a sve do Nove godine možete ga posjetiti potpuno besplatno! Ulaznice će se naplaćivati u 2026. godini, a vrt će raditi od ponedjeljka do petka. Splićanima će biti osiguran ulaz po nešto povoljnijoj cijeni. Moramo kazati da je pomalo apsurdno da će baš vikendom, kako nam je kazao čuvar prirode, kada većina građana ima najviše vremena, vrt biti zatvoren za posjetitelje. Subotom i nedjeljom po Marjanu ne vozi ni električni autobus, koji radnim danima prometuje tek u tri termina!
Do tada imate priliku bilo koji dan u tjednu educirati se o prirodi i bioraznolikosti, s posebnim naglaskom na mediteransku floru, ali i uživati u predivnom pogledu na dalmatinske otoke. Čuvari prirode kažu da ima ljudi, ali da većina građana još uvijek ne zna da je vrt otvoren.
- Jako je lijepo. Bila sam ovdje davno, išli smo sa školom gledati biljke. Trenutačno stanje je neusporedivo, tada je bio razbijen, bilo je biljaka, ali uglavnom u pitarima. Oduševljeni smo, nismo ga ni stigli cijelog obići - govore Nada Radović i Tanja Radeljak.
Botanički vrt obuhvaća više od dva hektara površine i dom je brojnim autohtonim i egzotičnim biljnim vrstama, uključujući razne vrste ljekovitog i aromatičnog bilja, maslina, agava, kaktusa i endemskih biljaka Dalmacije. Smješten je na južnim padinama Marjana, na nadmorskoj visini od 85 do 150 metara.
Osnovan 1951. godine kao dio tadašnje Pedagoške akademije, a nakon pripajanja Sveučilištu u Splitu 1974. godine, Botanički vrt je postao dio Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF). Tijekom 70-ih je počeo propadati, ponajviše zbog manjka financijskih sredstava i organizacijske podrške. Unatoč tome, ostao je i tada poznat po svojim specijaliziranim zbirkama.
- Prvi put smo ovdje, ali čini mi se da će biti puno bolje dogodine. Nema još toliko toga za vidjeti, a kako će i bit? Treba još puno toga zasaditi i pustiti da naraste. Unatoč tome je predivno, čak i za samo doći sjesti i uživati u prirodi. Doduše fali mi voda, neko mjesto na kojem se posjetitelji mogu napiti, makar ona špina kao ostale na Marjanu. Kada se usporedi s prijašnjim stanjem ovo je savršeno - kaže gospođa koja se predstavila kao Teina mama.
Projekt obnove vrijedan je 1,7 milijuna eura, od čega je 80 posto financirano iz gradskog proračuna, dok je preostalih 20 posto osigurano sredstvima Europske unije. Građani su već uputili neke primjedbe i kritike.
- Nedovršeno je, ali informacije o biljkama su pomalo konfuzne. Na oznakama je naveden naziv, latinski naziv, ali fali informacija o zasađenim biljkama. Smatram da bi uz svaki natpis trebala biti i fotografija biljke, da se vidi kako izgleda.
Svi osim botaničara, čak i biolozi, teško će shvatiti o kojoj se vrsti radi. Koji put je oznaka stavljena odmah uz biljku, a na nekim mjestima zaista nije jasno na što se odnosi. Bilo bi dobro da se dodaju fotografije da građani mogu bolje povezati - objašnjava gospodin koji je, unatoč našem inzistiranju, ipak želio ostati anoniman.
Posjetitelji mogu vidjeti rijetke i ugrožene biljke poput dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium), hrvatske sibireje (Sibiraea croatica) i velebitske degenije (Degenia velebitica), koja je jedan od simbola hrvatske flore. Zasađene su i vrste iz dalekih krajeva poput Japana, Australije i Južne Amerike. Zanimljivo je i da je za razliku od ostalih botaničkih vrtova, ovaj je konstruiran po principu suhozidne gradnje. Na odlasku smo sreli gospođu iz Zagreba sa stalnom adresom u Split.
- Pa lijepo je, ali bolji je botanički vrt u Zagrebu. Možda dogodine kad sve izraste ovaj bude ljepši - kazala je, a sigurni smo da će kada bude zasađeno svih 1600 planiranih biljnih vrsta splitski vrt zasjeniti onaj u glavnom gradu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....