Split, Solin i Kaštela kao jedan grad? Ta ideja vratila nas je u neka prošla vremena, početak 80-ih, kada je postojala Gradska zajednicu općina Split, a i naš list je tada imao rubriku "Kroz Split - Kaštela - Solin". Zbog stalnih nesuglasica koja će biti glavna općina, a koje će ovlasti prepustiti gradskoj zajednici općina, reorganizacija nije uspjela pa je početkom 1989. Gradska zajednica općina Split ukinuta.
Aktualni splitski gradonačelnik Ivica Puljak koketirao je s idejom ujedinjenja ova tri grada u posljednjem intervjuu kojeg je dao našem novinaru Zoranu Šagolju. Kazao je da bi Solin, Split i Kaštela trebali biti jedan grad, zajedno planirati svoju budućnost. Smatra da naše gradove treba ujediniti u veće urbane cjeline.
Denis Ivanović, gradonačelnik Kaštela, ističe da su Kaštela grad s vlastitim identitetom, bogatom poviješću, jedinstvenom kulturom i sve snažnijim gospodarskim razvojem.
- Imamo status velikog grada te ne želimo biti predgrađe Splitu, niti vjerujemo da bi gubitak naše samostalnosti donio ikakav napredak našim građanima. Naprotiv, upravo lokalna samouprava omogućava nam da samostalno određujemo svoje prioritete, upravljamo razvojem i odgovaramo na potrebe naših građana – a da naši interesi ne budu podređeni interesima većeg centra.
Suradnja sa Splitom je dobrodošla i poželjna, ali mora se temeljiti na ravnopravnosti, poštovanju i međusobnom uvažavanju, a ne na idejama centralizacije koje podsjećaju na prošla vremena. Kaštela imaju snagu, viziju i kapacitet za samostalno krojenje svoje budućnosti – i tako će i ostati - jasan je bio Ivanović.
Pretjerano zagrijan za ovu ideju ne čini se ni Dalibor Ninčević koji ističe da je Solin pozitivan primjer razvitka nakon dobivanja statusa grada što je postignuto dobrim upravljanjem.
- Znate u koliko smo anketa dosad istaknuti kao jedno od najpoželjnijih mjesta za život i kao jedan od rijetkih gradova s kontuniranim pozitivnim prirodnim prirastom? U Solin se doselilo puno mladih obitelji, grad je izvrstan i za rad i za život i siguran sam da Solinjani ne bi nikad pristali na pripajanje Splitu. Smatram da takva ideja ionako nema nikakvo realno uporište, a Solin će nastaviti raditi i razvijati se još više i još jače - jasan je bio Ninčević.
Ni oporbeni kandidati nisu pretjerano zagrijani za ovu ideju, a SDP-ov Davor Matijević kazao je da je ovo previše za njegova očekivanja.
- Ako kampanja potraje, vjerojatno će nam Puljak obećati i most do Ancone. Šteta u što se pretvara ova kampanja - kratak je bio Matijević.
HDZ-ov kandidat Tomislav Šuta smatra da Puljak u eter iznosi sve i svašta kako bi skrenuo pažnju s činjenice da u lipnju više neće biti gradonačelnik Splita.
- Većinu u Gradskom vijeću izgubit će 18. svibnja, a potom ću ga pobijediti u drugom krugu. U izvrsnim sam odnosima s gradonačelnicima Solina i Kaštela i tu suradnju od lipnja podižemo na najvišu razinu. Ideje o centralizaciji odavno su prošlost. Načelo supsidijarnosti jedno je od temeljnih načela Europske unije, a odluke se moraju donositi što bliže građanima. Puljak to, nažalost, ne razumije niti zna surađivati. No, uz pomoć građana, uskoro ćemo i taj problem riješiti - kazao je Šuta.
Kandidat HGS-a Željko Kerum tvrdi da se radi o suludim Puljkovim ambicijama te da se trebao kandidirati za župana ako želi vladati što većim područjem.
- Već je toliko toga obećao, a ovo je jednako nerealno. Obećao je i četiri milijarde eura investicija, što je također bilo lažno obećanje. Solin i Kaštela su ovoliko napredovali baš zato što su se osamostalili i koncentrirali na vlastiti razvitak, da su ostali s Puljkom u zajednici bili bi predgrađe u koje se ne ulaže. Ovakva tvrdnja je nerealna, neobjektivna jer Puljak više ne zna što kazati. Ovo je pokušaj da Split postane grad od 250.000 stanovnika, to je njegova suluda ambicija da vlada što većim područjem. Ako ima takve ambicije trebao se kandidirati za župana, a umjesto toga je poslao nezavisnu kandidatkinju da se bori za županiju.
Treba se koncentrirati na konkretne probleme, Split je u posljednjih 12 godina izgubio gotovo 13.000 stanovnika. Treba pronaći način da se ljude zadrži u gradu, a one koji su otišli potakne na povratak. To možemo učiniti tako da im pružimo uvjete za pristojnu egzistenciju: stan i posao. Cijene tarifa su postale sulude, od računa za Čistoću do karte za autobus i parking. Gradske firme previše troše na marketing, a bilo bi bolje da su taj novac iskoristili za smanjenje cijena usluga - zaključuje Kerum.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....