Koliko vlasnika objekata namijenjenih iznajmljivanju turistima na području Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) tu djelatnost obavlja zahvaljujući privremenim rješenjima, kojima se odobrava pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, nepoznat je podatak.
Potvrdili su nam to u nadležnom Upravnom odjelu za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije, navodeći kako ne vode zasebnu evidenciju privremenih rješenja, te stoga "nažalost, ne mogu pružiti njihov točan broj".
Tako smo ostali bez odgovora na pitanja gdje je takvih objekata na području SDŽ najviše kao i u kojim je to gradovima ili općinama evidentiran najveći broj turističkih smještaja temeljem privremenih rješenja.
Slučaj kandidatkinje za splitsko-dalmatinsku županicu Ivane Ninčević-Lesandrić čija je obitelj (preciznije, njezina supruga) u Katunima kod Omiša izgradila kuću za najam s bazenom bez građevinske dozvole u vrijeme dok je bila saborska zastupnica Mosta, te dobila rješenje o privremenoj kategorizaciji, odnosno dozvolu za bavljenje turizmom mogao bi završiti - rušenjem objekta.
Hoće li se u županiji (i šire) po žurnom postupku revidirati i ostala privremena rješenja, pa ih u slučaju potencijalnih nepravilnosti ukidati i pisati odluke nadležnih o rušenjima, možemo samo pretpostavljati. Ili ipak, uzimajući u obzir kapacitete i mete, odgovoriti - teško.
Djelomična evidencija
Da trenutno djelomična brojčana evidencija u nadležnim državnim službama ipak postoji, potvrđuje i odgovor na jedan od naših upita upućenih Upravnom odjelu za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije.
"U sklopu uvođenja sustava središnjeg turističkog registra, na području Splita i Kaštela migriran je i verificiran veliki broj predmeta. Do sada možemo potvrditi da je na području Splita verificirano nešto manje od 600 privremenih rješenja, dok ih je na području Kaštela oko 200", kažu u Upravnom odjelu za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije, dodajući kako su se privremena rješenja mogla izdavati do 31. prosinca 2024. godine, pod uvjetom da je u tom roku podnesen zahtjev za pokretanje postupka ozakonjenja nezakonito izgrađene građevine nadležnom upravnom tijelu, odnosno ako je stranka uz zahtjev priložila izvršnu građevinsku dozvolu ili izvršno rješenje o izvedenom stanju građevine.
"Kako ovo Upravno tijelo ne vodi zasebnu evidenciju privremenih rješenja, stoga nemamo podatke o tome koliki broj otpada na privremena rješenja izdana uz zahtjev za legalizaciju, kao ni o onima koji su podnijeli pravomoćnu građevinsku dozvolu", kazali su nam u spomenutom odjelu.
Ministarstvo: ‘Pitajte županiju‘
Zanimljivo je da Ministarstvo turizma i sporta novinarske upite o broju i vrsti izdanih privremenih rješenja prebacuju na nadležna upravna tijela u županijama koja ih izdaju, premda se uoči svake izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kojom se produljuje rok važenja ‘privremenih rješenja‘, na njih poziva.
Posljednji podatak kojim se spomenuto ministarstvo poslužilo predlažući zadnje izmjene ovog zakona stoji u izvještaju o javnom savjetovanju - navodi se 15.000 privremenih rješenja. Broj se odnosi na apartmane, kuće, stanove, OPG-ove, restorane, barove i fast foodove u nelegalnim objektima kojima se produljilo dozvole za bavljenje njihovim poslom sve do kraja 2026. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....