Sa sjeverne strane katedrale svetoga Duje propele su se skele: riječ je o nastavku rekonstrukcije periptera, kolonade koja okružuje oktogonalni mauzolej – katedralu i izvorno ju je činio niz od 24 stupa (danas ih je 19) s korintskim kapitelima, s arhitravom, frizom i vijencem na koji se oslanjao kasetirani kameni strop, svaka kaseta s reljefnim prikazom bogova, mitoloških bića, teatarskih maski, životinjski likovi i rozeta, a nad njima je stajao krović na gredama.
Elementi stropa periptera pronađeni su na više lokacija u gradu: bilo ih je u lapidariju i depou Arheološkog muzeja u Splitu, u vrtu privatne zgrade u Bulićevoj ulici, na ostacima sjevernog zida temenosa mauzoleja, unutar temenosa, u Podrumima i uz Zlatna vrata.
Obnova periptera započela je 2021. godine izradom arhitektonskih nacrta, ekspertiza, konzervatorsko-restauratorskim radovima i zahvatima reintegracije i povrata elemenata, a izvedeni su pod vodstvom i konzervatorskim nadzorom tadašnjeg pročelnika Konzervatorskog odjela u Splitu dr. sc. Radoslava Bužančića i dr. sc. Vanje Kovačić, uz financiranje Ministarstva kulture i Nadbiskupije splitsko-makarske.
Najprije su izvedeni konzervatorsko-restauratorski radovi na čišćenju i sanaciji, a zanimljivo je da je kamen na Braču vađen, a potom odležavao prema tradiciji temeljenoj na Vitruvijevim preporukama iz 1. stoljeća prije Krista: "Kamen treba vaditi dvije godine prije nego se što počne graditi, i to ljeti, a ne zimi, pa ga ostaviti da leži na otvorenom mjestu..."
Kameni blokovi oblikovani su prema izvornim fragmentima, a razlika između izvornih i rekonstruiranih elemenata naglašena je različitim nijansama starih i novih površina, u skladu s postulatima Venecijanske povelje.
Na gradilištu smo razgovarali s iskusnim kamenoklesarom Stipom Vrandečićem iz Pučišća, koji je pet godina u ovom zahtjevnom projektu. Oko nas leže goleme kamene ploče koje idu na stupove i vijenac periptera:
– Podignut ćemo sada pet kamenih kaseta, od kojih je svaka mase 2,5 tone, te tri vijenca. Složen je ovo posao i za tu fazu, kad podignemo skelu, trebat će nam dizalica. Kamene ploče nisu cijele od novog kamena, naime, u njih su umetnuti izvorni fragmenti, a to se zove anastiloza – kaže nam kamenoklesar Vrandečić, kojega s malo straha pitamo može li Dioklecijanova konstrukcija stupova i vijenca izdržati ovu težinu.
– Slušajte, sve ovo stoji 1720 godina i izgleda besprijekorno uz prethodne stručne zahvate sanacije, a kad smo analizirali ploče koje su ostale gore, bilo je jasno da je konstrukcija sasvim stabilna i meni je najveći misterij gdje su nestale izvorne kasete, jer same od sebe nisu pale. Ako su ih koristili za druge namjene, onda se čovjek zapita koliki je to trud morao biti uz ondašnju tehnologiju da se te teške ploče spuste i transportiraju – komentira meštar Stipe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....