Proljeće u Splitu donosi tri stvari: toplije vrijeme, sezonu dijeta, ali i par grama zlata po sakramentu. Krizme, pričesti i krštenja nisu samo duhovna obnova nego i materijalna propast. Dok se bliži svečana nedjelja u kalendaru piše "Krizma", ali u realnosti to je više financijski kolaps s elementima obiteljskog okupljanja. U crkvama je svečano, u zlatarnicama radno. U džepovima uglavnom propuh. Zlatari kažu da je njihova "sezona" odavno počela. Vrijeme kada bilježe najveću prodaju je upravo doba krizmi i pričesti, ali i Božića, naravno. Potražnja nije veća nego lani. Razlog? Zlato je poskupilo.
- Zlato nikad nije skupo. Kupuje se uglavnom sakralni nakit. Nema poklona ispod 200 eura. Cijena zlata je išla gore, a promijenila se i kupovna moć - objašnjavaju nam iz Zlatarne Reić.
Da zlato ne čini čovjeka, ali definitivno u Dalmaciji čini krizmanika, odavno je poznato. No, nije svako zlato isto. Ove godine, kao i prošlih, vlada pravilo: žuto zlato ili ništa. Bijelo zlato? Rozo zlato? Ništa to ne izgleda svečano. Bira se, kako kažu zlatari, pomno, dovoljno tanko da ne bude kičasto, ali i dovoljno teško da djeluje ozbiljno.
Mali privjesak za krizmu ili pričest platit će te više od 100 eura. Lančić? Debelo iznad 200! Kompleti koji uključuju sve to uz narukvicu ili naušnice idu i preko tisuću. Ne štedi se, kažu zlatari. Ipak je to važan društveni test.
Najviše, logično, troše kume i kumovi. Zlato je u plemenit metal, u Dalmaciji - glavno mjerilo ljubavi, statusa i kumovske reputacije.
- Uglavnom se kupuje tradicionalno vjerski (sakralni) nakit za pričesti, krizme i krštenja. Motivi su razni. Ima tu svega: od križića do svetaca, bilo na lančićima ili narukvicama. Nažalost, tradicionalni splitski nakit (dio splitske nošnje) se ne kupuje. Cijene se kreću negdje od 200 eura na više. To je cijena za nekakve privjeske i nešto sitniji nakit, uglavnom ga kupuju uzvanici, dok kumovi i kume kupuju skuplje komade.
- Prosjek potrošnje za kumove i kume je oko 1000 eura. Uglavnom se kupuje žuto zlato, bijelo tek dobiva na popularnosti, a rozo uopće nije popularno. Istina, cijene su skočile u odnosu na prošlu godinu, ali isto tako morate znati da se cijena zlata na burzama podigla 100 posto u zadnjih pet godina - objašnjava nam Luka Đonlić iz Zlatarnice Đonlić.
Cijena zlata mijenja se ovisno o ponudi i potražnji, ekonomskim pokazateljima, snazi dolara, geopolitičkim napetostima i tržišnim špekulacijama.
Pitanje koje se najčešće postavlja zadnjih dana je zašto određeni komadi zlata nemaju državni žig? Nikome ništa nije jasno.
- Neki modeli nakita nemaju vidljiv državni žig. To se odnosi na komade nakita lakše od tri grama. Državni žig se ne stavlja na takav nakit manjih dimenzija jer bi se u procesu mogao oštetiti - objašnjavaju nam iz Zlatarnice Đonlić.
I za kraj tu je vječna dilema - zlatni lančić ili kuverta s novcem? Ako vam je skupo, onda možda bolje kuverta. Praktičnija je, a čini se i jeftinija. Lakše se skrije i nitko ne pita odakle je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....