Nakon administrativnih peripetija koje su privremeno zaustavile izvlačenje tisuća stabala i grana koje je oborila nevera prošlog srpnja, nad Splitom već tjednima pada kiša. Sjeverna strana Marjana, kako cesta od Špinutskih vrata do Instituta, tako i sve priključne staze, zatvorena je za građane, i rekreativci, sportaši i šetači su nervozni, još su nervozniji jer smatraju kako sada zbog neprekidnih oborina nema radova na Marjanu, i da će se sve produžiti u nedogled.
Ali nije tako, kiša pada – i radi se, potvrdio nam je Jakša Božanić, v.d. ravnatelja Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan.
– Uvjeti nisu idilični, ali stroj za izvlačenje debala ipak radi, oborena stabla radnici sinjske tvrtke "Javor" koja je dobila posao, dovlače na Bene gdje ih drugi stroj usitnjava. Već smo prilično vremena izgubili i ne možemo čekati bolje uvjete jer nam tempo diktira i sezonska pojava potkornjaka, koji posebno buši oborena debla, pa se posljedično širi i na ostatak šume, a namnožit će se na proljeće, tako da do tada moramo završiti većinu posla.
Znam da su građani nestrpljivi, no moraju se zbog sigurnosti držati podalje od Marjana. Stroj trenutno izvlači debla koja su oborena i položena na zemlju odmah iza ljetne oluje kad su oslobađane staze, pa su stavljena uz put. Problem će biti sa stablima oborenima dublje u šumi do kojih ne mogu doći veliki strojevi; njih će radnici pilati ručno, te odmah skidati koru kako se ne bi ugnijezdio potkornjak.
Nastavljamo suradnju s dr. Milanom Pernekom, vodećim hrvatskim stručnjakom za potkornjake, koji će i dalje raditi monitoring. Kolike će štete nanijeti ovaj kukac, danas nitko ne može kazati, jer mu je ljetni lom stabala dobro došao i stvorio pogodne uvjete za razmnožavanje – navodi Jakša Božanić, dodavši kako u ustanovi planiraju i pošumljavanje uništenih dijelova šume, što je faza koja će uslijediti nakon raščišćavanja.
Pinija umjesto alepa
– Premda nam je želja uvoditi nove vrste stabala, to je na dobrom dijelu Marjana teško provesti budući da kamenita struktura omogućava normalan rast samo određenim vrstama. Gledat ćemo alepski bor tamo gdje se može mijenjati pinijom, dodat ćemo čemprese, nešto česmine, koja baš i ne uspijeva ako ne može razviti korijen – kaže ravnatelj Božanić.
Pitamo ga je li orkansko jugo koje je poharalo priobalje, a posebno Kaštelanski zaljev, bacalo i stabla po Marjanu.
– Bilo je i toga, jugo je oborilo desetak stabala na sjevernoj strani, posebno slabih, osamljenih jedinki s nerazvijenom krošnjom, a moguće je da ih je već oluja prošlog ljeta "razdrmala", a jugo dokrajčilo. Palo je i nešto stabala na južnim padinama, ali recimo da je to kod ovakve siline vjetra prirodna pojava u tako gustim borovim šumama, kao što je Marjan – zaključuje Jakša Božanić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....