U atriju gradske uprave upriličeno je službeno predstavljanje idejnog projekta novog Centra za autizam, projekta koji se najavljuje kao povijesni iskorak za Split i cijelu Dalmaciju.
Riječ je o suvremenom kompleksu koji bi trebao niknuti na Trsteniku, uz postojeći objekt Centra "Juraj Bonači". Ipak, unatoč optimističnim tonovima gradonačelnika, župana i ministara, skup su obilježile i teške riječi roditelja koji su suočeni s neadekvatnim prostorima i sustavnim zanemarivanjem.
Splitski gradonačelnik Tomislav Šuta istaknuo je kako je ovo trenutak u kojem projekt prelazi iz faze planiranja u fazu realizacije. Prema njegovim riječima, gradnja će se odvijati putem specifičnog modela "FIDIC žute knjige", što omogućuje izvođaču da sam ishodi građevinsku dozvolu nakon što Grad dobije lokacijsku.
– Danas smo vidjeli predstavljanje ključnog projekta kojim odgovaramo na dugogodišnju potrebu za sustavnom podrškom djeci i mladima iz spektra autizma. Do ljeta očekujemo raspisivanje javnog natječaja, a izvori financiranja su u potpunosti osigurani uz potporu resornih ministarstava i Županije. Ovo nije samo puko obećanje, već izvršavanje onoga što je korisnicima nužno potrebno – poručio je Šuta.
Na pitanje o kapacitetu od 140 korisnika, koji roditelji smatraju nedostatnim, gradonačelnik je naglasio otvorenost za korekcije.
– Ovaj modalitet dopušta da se stvari još korigiraju kroz daljnju razradu glavnog projekta. Svjesni smo da problem ne završava samo s ovim objektom. Rješenje vidimo i u sinergiji s Centrom "Juraj Bonači" te potencijalnim otvaranjem podružnica.
Projekt u Dugopolju
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban naglasio je regionalni značaj projekta, budući da čak 25 posto djece u splitski Centar dolazi izvan samoga grada. Najavio je i dodatni projekt u Dugopolju koji bi trebao služiti kao stacionar i centar za rehabilitaciju.
– Projekt u Dugopolju je sveobuhvatan. On će uključivati smještajne kapacitete koji će roditeljima i skrbnicima omogućiti prijeko potreban odmor, bilo vikendom ili tijekom godišnjih odmora. Imovinskopravni odnosi su riješeni, čestica je komunalno opremljena, a do kraja godine očekujemo izradu glavnog projekta – izjavio je Boban, dodavši kako Županija na raspolaganju ima i 54 napuštene škole u Zagori i na otocima koje su spremni ustupiti udrugama uz pomoć u adaptaciji.
Oglasilo se i ministarstvo
Državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić izrazila je nadu da će radovi započeti već početkom iduće kalendarske godine. Istaknula je kako je Ministarstvo obrazovanja svjesno da 140 mjesta nije dovoljno za cijelu županiju, ali da je cilj u okviru jedne ustanove osigurati sve – od obrazovanja i rehabilitacije do rane intervencije.
Ministar rada i socijalne politike Alen Ružić naglasio je važnost multidisciplinarnosti.
– Centri za autizam ne smiju biti samo u domeni obrazovanja. Oni po svojoj prirodi zahtijevaju sustav socijale i zdravstva. Zato osnivamo koordinacijsko tijelo triju ministarstava kako bismo redefinirali statute i osigurali cjelovitu skrb i nakon 21. godine života korisnika – rekao je Ružić, dodavši kako je Vlada kroz inkluzivne dodatke isplatila više od 1,7 milijardi eura, ali da je bolja komunikacija ključ za veće zadovoljstvo korisnika.
Roditelji ogorčeni prezentacijom
Unatoč prezentaciji modernog centra, roditelji su bili oštri.
Zdravka Đapić Vučemilović, predstavnica roditelja u školskom odboru, opisala je trenutnu situaciju kao alarmantnu i neodrživu.
– Standard obrazovanja je ugrožen. Djeca borave u suterenskim prostorima koji su loši za njihovo zdravlje. Zamislite petero djece s asistentima u maloj prostoriji. Ako jedno dijete dođe u stanje dekompenzacije, nemoguće je raditi. Mi godinama vapimo za poboljšanjem, a naša djeca ne mogu čekati 2029. godinu da bi izišla iz ovih uvjeta – upozorila je Đapić Vučemilović.
Još oštrija bila je Marina Vitali Grbeša, predsjednica udruge "Autizam 365", koja je najavila tužbe protiv osnivača.
– Nismo zadovoljni. Gdje će se vršiti rana intervencija ako broj djece u spektru raste za 100 posto? Gradonačelnik nas, unatoč obećanjima o otvorenosti, još nije primio na sastanak. Trenutno 18 obitelji pokreće postupke protiv osnivača jer je to očito jedini način da naša djeca ostvare zakonsko pravo na obrazovanje. Roditelji postaju njegovatelji i padaju na rub siromaštva jer ne mogu raditi, a sustav ih ignorira – zaključila je Vitali Grbeša.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....