Split postaje ‘najpametniji‘ grad u državi! Sve se snima i prati; obišli smo čudo tehnologije. Oni su mozak operacije

Svi vi koji mislite da znate voziti automobil, autobus, kamion ili neki motorin morate, od kraja prošle godine, biti svjesni da to nije tako.

Otkad smo dobili "pametne" semafore i otkada je Split – barem kad su semafori u pitanju – postao "najpametniji" grad u Hrvatskoj, njegovi vozači dijelom su "poglupili". Odnosno, moraju se prilagođavati vožnji po svojem gradu s novom kontrolom semafora i prometa.

Postalo je nelogično ono što je prije bilo logično, semafori više ne rade kao prije i – što je najvažnije – vozači više ne smiju voziti po navici, nego itekako moraju gledati u semafore. Ruku na srce, svi mi "stariji" vozači, koji desetljećima vozimo po gradskim prometnicama, vozimo po navici i ne gledamo puno, nismo toliko koncentrirani na samu vožnju. Odnedavno, otkad je montiran novi "pametni" sustav, ono što je prije bilo nenormalno sada postaje normalno. 

Na primjer, kad se na semaforu prvo upali zelena strelica za skretanje ulijevo, a tek onda semafori za ravno.

Modernizirano 68 križanja

O svemu ovome, o radu novih semafora, porazgovarali smo s Vedranom Franić, pomoćnicom pročelnice Službe za razvoj grada, jedne od službi zaduženih za provedbu projekta Inteligentni transportni sustavi – ITS, koji je financiran bespovratnim sredstvima EU-a.

– Na području Solina i Splita modernizirano je 86 raskrižja. Osim zamjene semaforskih uređaja, postavljen je i sustav videonadzora i sustavi za analitičko praćenje prometa, što znači da u svakom trenutku znamo koliko je vozila prošlo kroz određeno raskrižje i koje je vozilo prošlo. Na temelju toga cijeli sustav izrađuje analitičku podlogu koja će u budućnosti služiti za dobivanje stvarne slike prometa u Splitu, pa s tim možemo raditi prometne analize, kao i na poboljšanju protočnosti prometa. Sada smo u fazi prikupljanja podataka i za godinu dana imat ćemo stvarne podatke opterećenosti određenih prometnica na području Splita za svako godišnje doba, za svaku utakmicu, koncert... – govori nam Vedrana Franić.

U Splitu je najmanje automobila po prometnicama subotom i nedjeljom, kad većina Splićana ode na selo. Tada je grad prazan i puno je lakše voziti, nema gužvi, nema trubljenja, nema beštimanja u prometu.

Stoga nas je zanimalo kad ima najviše automobila i koja su raskrižja najopterećenija.

– Kao i u svakom gradu, najviše vozila ima tijekom radnog tjedna, i to u "rush hour" terminima, od 7 do 9 i poslijepodne od 15 do 17 sati. Kad je kiša, povećano je opterećenje prometa jer ljudi koriste svoja vozila. Najopterećenije je raskrižje ono kod Kroma te ulaz u grad, križanje Zbora narodne garde i Poljičke ulice, pokraj HEP-a na Mertojaku. U utorak je u razdoblju od ponoći do 9.20 zabilježeno više od 10 tisuća vozila koja su ušla u to raskrižje, većina od šest do 9.20 – objašnjava nam Vedrana.

Nelogičan rad semafora

Naš drugi sugovornik bio je Damir Jurač, pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, inače voditelj projekta ITS.

– Ljudi voze po navici i trebaju to promijeniti, trebaju malo više gledati signalizaciju, a sve u svrhu što bolje protočnosti vozila i sigurnijeg prometa u Splitu. Spomenuli ste da se sada na određenim semaforima prvo pale lijeva skretanja, dok se prije prvi palio smjer ravno, a nakon toga lijevo skretanje. Sustav je primijetio da se tu stvaraju kolone i sada se to promijenilo. Shvatilo se da lijevi skretači zauzimaju dobar dio traka za ravno i onda se stvaraju sve veći repovi čekanja. Sada se prvo pale lijevi skretači, da bi vozila koja idu ravno mogla nesmetano proći, da bi se dobila veća protočnost – kaže Jurač.

Drugi "nelogični" rad semafora može se vidjeti na Poljičkoj cesti, na križanju s Dubrovačkom (s gornje stane), odnosno sa Spinčićevom (s donje strane) pokraj bolnice Firule. Tu su nekada automobili iz dva smjera Poljičke ceste istodobno kretali sa semafora, odnosno istodobno im se palilo zeleno, odnosno crveno svjetlo na semaforu. Sada više nije tako. Tako se nekidan moglo vidjeti da vozila koja dolaze iz smjera centra grada (na strani zgrade Lazarice) kreću prva, odnosno da im se prvima pali zeleno, dok vozila koja dolaze iz drugog smjera (od strane Blatina) i dalje stoje na semaforu jer im je crveno. Njima se zeleno nije upalilo. Zašto je to tako?

– Sustav prati broj vozila koja prilaze raskrižju i prepoznaje da u jednom trenutku treba dati jednom smjeru deset sekundi prednosti, odnosno dat će mu da "isprazni", recimo, tih pet vozila, dok je broj vozila iz drugog smjera puno veći i oni će dobiti puno duži period da se isprazni raskrižje. Uvijek se radi o tom "pražnjenju" raskrižja, kako se ne bi stvarali veliki čepovi – veli Jurač.

Moguća zbrka

Može li takav rad semafora stvoriti zbrku kod ljudi, pješaka koji žive u okolnim zgradama i koji cijeli svoj život prelaze prometnice po istom modelu rada semafora?

– Može im stvoriti određenu zbrku, ali opet moram napomenuti da je i zbog toga bitno da ljudi gledaju prometnu signalizaciju, a ne da prelaze prometnicu "napamet". Činjenica je da su ljudi na tom raskrižju tko zna koliko godina prelazili cestu po jednom modu rada semafora, no sada je to promijenjeno i trebaju samo gledati prometnu signalizaciju pa neće biti problema – kaže Jurač.

Svi sudionici u prometu moraju priznati da je s novim sustavom protočnost automobila bolja na mnogim gradskim raskrižjima. Dok je neki semafor prije "puštao" pet do najviše 10 automobila, sada ih prolazi puno više kad se upali zeleno svjetlo.

Jedna je od najzačepljenijih gradskih prometnica Vukovarska, od dna do poviše Higijenskog, pogotovo u doba "rush houra". Može li se nešto učiniti da u Vukovarskoj imamo zeleni val?

– Može se to napraviti i postoje programi, odnosno ciklusi koji daju određeni broj sekundi na raskrižju. Ima ciklusa od 60 do 99 sekundi. Međutim, kad se ti ciklusi puste, druga raskrižja, takozvana sporedna, "začepe" se i tu dolazi do problema. Radi se na tome, kako bi se dobila protočnost, sustav će snimati broj vozila, jer veliki je broj vozila, pogotovo kad je kiša, ljudi su oprezni, puno se sporije vozi i sporije se prolazi kroz raskrižja. Postoje mogućnosti da se taj val produži i da se napravi zeleni val do raskrižja Vukovarske i Dubrovačke, jer na Dubrovačkoj opet imamo dopunske lijeve i desne skretače – objašnjava Jurač.

Kolika je gužva u splitskom i županijskom prometu, najbolje govori podatak da je u posljednjih šest godina broj vozila porastao za 37 posto.

– Moramo biti svjesni da je Split središte pa ljudi iz svih okolnih gradova i općina, čak i iz susjedne BiH, dolaze u Split jer moraju koristiti usluge bolnice, fakulteta, vrtića, škola... i to stvara popriličan pritisak s vozilima u Splitu – kaže Franić.

Pomoć policiji

Kada će se vidjeti stvarna vrijednost ovog sustava?

– Preporuka je da se snima što duže. Mi ćemo nakon godinu i nešto imati točne podatke o broju vozila. Međutim, imamo u sezoni tri događanja u centru grada, a bit će ljeta kad ih neće biti. Tako je preporuka da se podaci prikupljaju dvije godine da bi se moglo, ako je to potrebno, unaprijediti sustav kako bi dao bolju protočnost vozilima – kaže Jurač.

Sustav snima 24 sata, radi sam, a djelatnici ga kontroliraju, i daje alarm u slučaju sudara ili kad semafor "izbaci". Iz kontrolnog centra postoji kontrola nas svime i može se vrlo brzo reagirati.

– Nemamo obvezu obavijestiti policiju o sudarima, ali u kontaktu smo s njima i oni sami traže izuzimanje snimke ako je nesreća s težom posljedicom, teškim ozljeđivanjem ili smrću – objašnjava Jurač.

S ovim pametnim splitskim sustavom semafora ni kriminalcima ili onima koji misle da je normalno biti nenormalan više neće biti lako. Big brother snima sve, pa i prati kriminalce. Nećemo im napisati kako ih prate, da se ne bi dosjetili kako zeznuti sustav, ali pobjeći ne mogu.

– Cijeli je sustav od velike pomoći splitskim policajcima, jer oni za bilo kakav događaj kaznenog djela mogu izuzeti snimku, imaju pristup, i po njoj postupiti. Tako su i brojna kaznena djela u posljednjih godinu dana ekspresno riješena – kaže Franić.

Sustav vidi sve, pa čak i ono što kriminalcima ne pada na pamet. U slučaju nekog kriminalnog (ne)djela, policija pomoću sustava prolazi sva gradska raskrižja i prati automobil ili drugo prijevozno sredstvo u kojemu su kriminalci.

– Možemo se pomoću sustava vraćati na željeni datum, sat, bilo da je dan ili noć, i možemo do u detalje pratiti kretanja nekog vozila – veli Franić.

Prvi u Hrvatskoj

Sustav praćenja može se i nadograditi, pa se čak neki automobil može pratiti i po njegovoj boji.

– Sustav se počeo ugrađivati u siječnju 2021. godine i onda smo ga razrađivali u četiri etape. Krenuli smo od "lakših" raskrižja, koja su bila manje opterećena, a sve je završeno u prosincu 2025. godine. No na projektu se radilo još od 2017. – 2018., kad je nastala ideja o ugradnji ovakvog sustava. Tada su predstavnici Grada otišli u Poljsku, u grad Rzeszow (Žešuv), da bi vidjeli njihov sustav, i na temelju toga počela se razvijati ideja o implementaciji – zaključuje Vedrana Franić.

Ovo je prvi ovakav moderan sustav u RH i trenutačno najmoderniji. Postoje sustavi u Zagrebu, Rijeci i Zadru, ali u manjem opsegu.

Svakako, za kraj je važno istaknuti da je cilj projekta ITS povećanje sigurnosti i protočnosti prometa, uz kvalitetnije upravljanje prometnim tokovima na temelju podataka.