Borov četnjak ili prelac uobičajen je, ali i poprilično opasan stanovnik našeg područja. Boravi u blizini borova na kojima se gnijezdi, a zapravo se radi o gusjenicama koje su u proljeće spuštaju iz svojih gnijezda, traže rahlo tlo u kojem će se zakukuljiti i pretvoriti u moljce. U ovo vrijeme, od veljače do travnja, može ih se vidjeti u "kolonama" dugim i do nekoliko desetaka metara.
Mnogi ljudi u doticaju s njima imaju alergijske reakcije, štetni su i za borove na kojima se nalaze njihova prepoznatljiva bijela gnijezda, a posebno su opasni za kućne ljubimce koji boravak na otvorenom često provode s njuškom pri tlu. Više informacija o ovim dlakavim, naoko nekima čak i simpatičnim gusjenicama dao nam je Bože Kokan, viši kustos Prirodoslovnog muzeja u Splitu. On nas je na prvu uputio na inženjere šumarstva kojima je to dio struke, ali nam je ipak otkrio nekoliko osnovnih informacija.
Kazao je da se radi o moljcu čije gusjenice jedu iglice bora, od svile na borovima izrađuju gnijezda, u povorkama šetaju tlom te životinjama i ljudima stvaraju razne probleme. Borov četnjak uobičajen je stanovnik našeg podneblja, živi na mediteranskom području od Portugala do Turske, a s njim su se mučili i stari Grci. Osim što stvara probleme ljudima i životinjama, poguban može biti i za borove. U mediteranskim šumama tako može uništiti i do 30 posto populacije borova.
- Ovu vrstu smatra se najvećim štetnikom mediteranskih šuma jer može povećati gubitke u borovim šumama na oko 30 posto. Zbog gubitka listova propadaju čitava mlada stabla, a usporava i rast većih stabala pa im to smanjuje drvnu masu. Glavni domaćini borovog četnjaka su crni bor, alepski bor i drugi borovi, a ide i na cedar i ariš. Uz to, nepovoljno djeluje na zdravlje čovjeka, kućnih ljubimaca i turizam.
Njegov život odvija se skriveno u svim fazama života. Moljci lete noću, gusjenice se hrane noću, a danju spavaju skrivene u gnijezdima. Vidimo ih kad se kreću u povorkama i onda se zakopaju u rahlu zemlju na 10-20 centimetara dubine i tu se zakukulje i pretvaraju u odrasloga moljca. Uz to, njihove otrovne dlačice su odvratile mnoge istraživače, tako da se dugo o njihovom životu nije znalo dovoljno, a i podaci su bili proturječni. Prva biološko-ekološka istraživanja kod nas radio je dr. Milan Androić (1913 – 1999), hrvatski šumarski stručnjak s tadašnjeg Poljoprivredno šumarskog fakulteta u Zagrebu - kazao nam je Kokan.
Za zaštitu od predatora, dodaje, koriste posebnu zaštitu - nadražujuće dlačice. One su tanke, lomljive i nazubljene pa ih se ne može iščupati, a pse privlači njihov slatkast miris.
- Protein thaumetopoein u njima uzrokuje jaki svrbež, osip (urtikarija), konjunktivitis (ako upadnu u oko), nakupljanje sekreta u respiratornom sustavu, astmu, a neke osobe imaju snažnu alergijsku reakciju pa čak i anafilaktički šok što može izazvati smrt. Čak i mrtve gusjenice djeluju nadražujuće. Dlačice se zabadaju u kožu jer su na vrhu šiljaste i imaju oblik harpuna. Ličinke petog stupnja mogu odbaciti dlačice ako se osjete ugrožene pa su neki ljudi imali smetnje iako nisu bili u kontaktu s gusjenicama. Možda su samo prošli ispod stabla s ovim gusjenicama ili su dirali predmete preko kojih je prošla povorka gusjenica - kaže.
Više o tome kako borovi četnjaci utječu na kućne ljubimce otkrio nam je veterinar Antonio Popović iz veterinarske ambulante "Raunig".Kaže da su borovi četnjaci, nakon zmija, vjerojatno najopasnija životinja za mačke, a posebice pse koji su nešto znatiželjniji.
- Što se tiče prevencije, mislim da je najbolje u ovom periodu izbjegavati mjesta na kojima ima borova, doslovce im se ne približavati ni na 100 metara jer se oni sada sele s jednog bora na drugi i slično. Stvar komplicira i jaka bura koja zna puhati u ovom periodu, ona ih često razbaca naokolo.
Ako sumnjate da vam je ljubimac bio u kontaktu s njima, hitno se javite veterinaru, a dobro bi bilo životinju odmah isprati toplom vodom kako bi se uklonilo što više problematičnih iglica. Simptomi su pojačano slinjenje, nalik onome kad se životinja otruje, ali i karakteristično mljackanje - pas mljacka kao da mu nešto smeta i gadi mu se. Također, ako je došlo do kontakta ljubimca s gusjenicom, nakon nekog vremena mogu se uočiti promjene boje na sluznici i jeziku. To je znak da biste trebali kontaktirati veterinara - rekao nam je Popović.
Za njihovo uklanjanje sa splitskih javnih površina zadužena je gradska tvrtka "Parkovi i nasadi". Pitali smo ih kako u ovom periodu reguliraju njihov broj.
- Aktivno ih uklanjamo već nekih mjesec dana, najviše u okolici škola i vrtića, a radimo postepeno - kvart po kvart. Problem nam stvara kada su im gnijezda smještena jako visoko na stablima, što nam otežava njihovo uklanjanje. U svakom slučaju, svi naši voditelji dobili su naputak da ih uklanjaju na područjima za koja su zaduženi - zaključio je direktor "Parkova i nasada" Siniša Gašparević.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....