‘Okrenuli smo telefonske brojeve nekoliko vlasnika ugostiteljskih objekata u centru grada. Onih koji su do sada bez problema dijelili iskustva, komentirali sezonu ili iznosili probleme ceha, čak štoviše bili i ostali njegovi istaknuti pripadnici, u nekim situacijama i predstavnici kolega ugostitelja. No, u ovom trenutku, kazali su nam, o svojemu poslovanju ne bi govorili u medijima.
Nije im do eksponiranja, a kamoli imenom i prezimenom, jer im onda, vele nam, uvijek netko od tih istih kolega ima nešto za reći. Stoga trenutno radije biraju medijsku šutnju, dok se iz Amerike ne vrati Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti Hrvatske gospodarske komore i vlasnica splitske konobe “Dujkin dvor” na Matejuški, ujedno i svojevrsna glasnogovornica ceha koja je otišla preko Atlantika po titulu magistrice forenzičke lingvistike (čestitamo, op.a).
Većina vlasnika ugostiteljskih objekata u srcu Splita hvata zamah za sezonu, a uvertira je “baš odlična”, ako je suditi po riječima jedne njihove kolegice, inače vlasnice restorana u starom dijelu grada, koja je bez problema pristala na razgovor. Doduše, i ona želi ostati anonimna ("samo mi nemojte ime u novine").
Dobar zalet
Više manje, reći će, svi su u centru grada otvorili svoje objekte i uhvatili dobar zalet, a brojke, dojam je, za sada obećavaju.
- Predsezona je odlična, više od mojih očekivanja. Ne znam je li to zato što je Uskrs bio kasnije, pa se to nešto spojilo, nije bilo rupe kao kad je Uskrs ranije. Otvorili smo prvog travnja, u samom startu bilo je slabo i onda je samo odjednom krenulo - iskreno će, bez oklijevanja progovarajući i o temi o kojoj ugostitelji nerado govore.
- Cijene u predsezoni su mi iste kao i lanjske, iako su cijene u nabavi više od prošlogodišnjih. Svaki dobavljač ni ne može garantirati da će cijena biti ista, jer njima dirigiraju njihovi dobavljači. Vječno smo u pregovorima, ranije sam imala dva ili tri dobavljača, a sad ih imam petnaest - objašnjava vlasnica restorana u srcu Splita dodajući kako još sastavlja ekipu.
Uz djelatnike, koji su kod nje radili i u proteklim sezonama, ovog će ljeta angažirati i dva strana radnika. S olakšanjem govori kako je riječ o strancima, koji već rade u kontinentalnom dijelu Hrvatske što će, zbog riješene administracije, umnogome ubrzati njihov dolazak u Split. Radit će u kuhinji, jer posluživati goste, ipak, ne mogu. Njihove kvalifikacije naprosto nisu dovoljne za takvo što.
Nedostatak kvalificiranog osoblja stavlja poslodavce u turizmu na muke, pa se splitski ugostitelji znaju požaliti i Vilimu Bujeviću, predsjedniku Udruženja obrtnika Splita.
- U principu im je najveći problem radna snaga. Jedni viču da im je skupa, drugi govore da ne znaju raditi, treći da je nema dovoljno... Ima tu svega - govori Bujević.
No, prosječne turiste takvo što ne zanima. U njihovu je fokusu vrijednost za novac, pa se, kao i lani, znaju požaliti turističkim vodičima na cijene u restoranima i kafićima.
- Osobito se žale na vina. I najviše čude cijenama pizze. Stalno mi govore kako nam je pizza nenormalno skupa - prenosi dojmove stranaca dugogodišnja splitska vodička Branka G.. No, jedan par iz Engleske ovih joj je dana ispričao kako se ugodno iznenadio cijenama u jednom od kafića iza stare gradske vijećnice.
Šok iza vijećnice
- Rekli su mi da čašu vina platili par eura, bili su u šoku. Ugledali su unutra lokalce i ušli da bi se, na kraju, oduševili. Drugi su mi pak rekli da su uspjeli i dobro jesti za pristojan novac, ali riječ je o jednom ugostiteljskom objektu u Radunici, u Kuzmanićevoj ulici, malo van uobičajenih turističkih ruta.
Crni rižot pojeli su za 11 eura, u gradu je obično oko 18. Uzeli su još pečenu teletinu s krumpirima i popili dvije čaše vina. I sve to platili 30 eura što je za taj iznos nemoguće dobiti u nekom od ugostiteljskih objekata u centru grada - poznaje vodička situaciju na terenu.
Od Uskrsa pa naovamo restoran naše splitske sugovornice najviše su posjećivali Azijati, "nešto Švicaraca i Šveđana, čak i Amerikanaca" što je, primjećuje, iznenadilo jer joj gosti iz SAD-a obično ne dolaze u ovom dijelu godine.
- Rekla bih da svi u centru imaju posla i da je svima dobro. Nije to kao u sezoni, ali dobro je. Ima ljudima za plaće i pokrivanje računa. Nema tu neke zarade, ali kako nekad u predsezoni zna biti teško, sada je super.
Uvod u ljeto je, sve u svemu, pozitivan. Startala sam s menijem i cijenama s kojima sam završila prošlu godinu, ali u sezoni ću ih morati dizati, jer cijene nabave variraju. Ali to tek kad se ljeto zakuha, treba biti oprezan. Radije sada i manje nego izvoditi gluposti - rezonira vlasnica restorana govoreći kako najveći dio njezinih davanja odlazi na dvije izrazito skupe stavke - najam i državu.
- Podstanar sam, a državi svake godine od ovog, svog privatnog posla dam vrijednost barem jednog stana. Sebi ga još nisam u mogućnosti kupiti.
Gubitak gostiju
Zadnji statistički podaci govore kako su turiste, koji su proveli uskršnje blagdane u Hrvatskoj, dočekale znatno veće cijene turističkih usluga nego u istom razdoblju prošle godine. Osobito se to odnosi na kafiće i restorane. Uzalud upozorenja kako bi se rast trebao zaustaviti, jer smo već lani zbog visokih cijena počeli gubiti neke tradicionalne goste poput Nijemaca i došli na glas kao skupa destinacija na Mediteranu jer su cijene turističkih usluga išle gore po dvostruko većim stopama nego u ostalim mediteranskim zemljama.
Neki nisu korigirali cijene iz špice lanjske sezone, drugi su ih svako malo dizali, pa je odlazak u restorane i kafiće definitivno skuplji nego u predsezoni 2024.. Gosti koji posjećuju Hrvatsku lako se mogu uvjeriti da su cijene kod nas, u odnosu na prošlu godinu, rasle više nego u Italiji, Španjolskoj, Grčkoj, Malti, Cipru…
Balans je ključan kako konkurencija Hrvatskoj ne bi otela turiste, počeli su već lani upozoravati ključni dionici u turizmu suočeni s rezultatima potrošnje tradicionalnih gostiju iz Njemačke, Austrije i Slovenije čija je potrošnja prošle godine pala od osam do trinaest posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....