Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu održao je prvi panel EFST Talksa, serijala panel-rasprava osmišljenih kao platforma za otvoren, argumentiran i interdisciplinaran dijalog o temama koje oblikuju suvremeno društvo. Inicijativa ima za cilj povezati akademsku zajednicu, studente i širu javnost kroz rasprave o izazovima s kojima se suočavaju znanost, politika, gospodarstvo i društvo u cjelini, te potaknuti konstruktivnu i sadržajnu debatu.
– Ideja je nastala još prošle godine, kada mi je profesorica Branka Ramljak predložila da održimo panel u povodu Dana žena. No kada smo dosegnuli fazu pregovaranja i sklapanja ugovora, došli smo na ideju da sve proširimo novim temama i novim panelima. Iz toga je proizišao set panela u kojima će kompetentni i stručni ljudi razgovarati o ozbiljnim temama, važnim za akademsku zajednicu, ali i za cijelo društvo – poručio je uvodno prof. dr. sc. Bruno Ćorić, dekan Ekonomskog fakulteta.
Znanost i visoko obrazovanje u Hrvatskoj – što možemo bolje?
Serijal je otvoren panelom Znanost i visoko obrazovanje u Hrvatskoj – što možemo bolje?, posvećenom stanju i budućnosti znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Rasprava se usredotočila na kvalitetu obrazovnog sustava, posebice u međunarodnom kontekstu, kriterije napredovanja i izazove s kojima se suočava akademska zajednica. Pod moderacijom izv. prof. dr. sc. Stjepana Srhoja, o temi su raspravljali panelisti prof. dr. sc. Ana Marušić, dr. med., redovita profesorica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, međunarodno prepoznata znanstvenica i voditeljica projekata u okviru programa "Obzor Europa", dr. sc. Danica Ramljak, viša savjetnica Svjetske banke za znanost i obrazovanje i bivša ravnateljica Instituta "Ruđer Bošković", prof. dr. sc. Dragan Poljak, profesor Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i dobitnik dviju državnih nagrada za znanost, te prof. dr. sc. Bruno Ćorić, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
– Ja sam originalno stavio naslov Znanost i visoko obrazovanje – što radimo krivo?, ali rečeno mi je da naziv treba biti afirmativan. Vodilja u tom, originalnom smjeru je osjećaj da se visoko obrazovanje u Hrvatskoj ne doživljava baš pozitivno. Imamo loš imidž. Mi nismo Harvard ni MIT, ali nismo tako loši. Upravo su zato ovi paneli osmišljeni da pokušaju promijeniti taj imidž, i na razini sveučilišta, i znanosti u Hrvatskoj, ali i Ekonomskog fakulteta, na čijem sam čelu. Cilj nam je poslati poruku da smo mi mjesto gdje se raspravlja o ozbiljnim temama, s aspekta društva kao sredine, na ozbiljan način, od ozbiljnih, nevjerojatnih ljudi – napominje dekan prof. dr. sc. Bruno Ćorić.
Hrvatska znanost u svjetskom kontekstu
Panel je otvoren ambicioznom, ali i samokritičnom analizom pozicije Hrvatske na globalnoj znanstvenoj karti. U fokusu rasprave našlo se pitanje: Imamo li potencijal za svjetski vrh – i što nas u tome koči?
Govoreći iz osobnog iskustva međunarodne suradnje, Dragan Poljak istaknuo je kako hrvatskoj znanosti ne nedostaje talent, nego sustavna podrška koja bi taj talent usmjerila i dugoročno osnažila.
– Kod nas je izvrsnost individualna kategorija. Vezana je za individualno djelovanje i entuzijazam pojedinca. Kako sam putovao po svijetu i imam iza sebe niz suradnja, mogu potvrditi da imamo izvrsne znanstvenike i fantastične resurse. Međutim, izostaje organizacija, izostaje sustav koji će to motivirati i nagraditi, ali i homogenizirati – objašnjava prof. dr. sc. Dragan Poljak.
Rasprava je potom otvorila osjetljivo pitanje sustavnih slabosti koje, unatoč pojedinačnim uspjesima, usporavaju cjelokupni napredak. Dekan je upozorio kako se hrvatska znanost prečesto oslanja na entuzijazam pojedinaca, dok strukturalne promjene izostaju.
– Mi imamo niz "solo igrača" koji nadilaze sustav isključivo zbog vlastite želje i entuzijazma. Oni prkose sustavu, odnosno dobri su usprkos našem sustavu. Ali problem se javlja kada, među entuzijastima, ima niz onih koji su se "ubacili" u tu skupinu iskorištavajući slabosti sustava. Sustava koji nagrađuje sve dok zadovoljavaju minimalne kriterije. Upravo zato kaskamo u prosjeku, a ne u vrhu – poručuje dekan prof. dr. sc. Bruno Ćorić.
Gdje se krije problem?
Tema znanosti i napretka neizbježno se prelila na stanje visokog obrazovanja u Hrvatskoj, sustava koji bi trebao biti temelj razvoja, ali se suočava s ozbiljnim strukturnim izazovima. Rasprava je otvorila pitanje održivosti modela koji se godinama širio, dok su se demografske i financijske okolnosti mijenjale.
– Iako smo napravili pomak u zadnjih 20 godina, sustav ima velike probleme. Sustav se sastoji od 90-ak raznih visokoobrazovnih institucija u zemlji od 3,8 milijuna ljudi. Prema podacima, 2060. u Hrvatskoj će živjeti 3,1 milijun ljudi. To znači da smo u situaciji gdje su nam demografski izazovi strašno veliki, dok uz to imamo preveliki broj visokoobrazovnih institucija koje nisu iste kvalitete. U usporedbi s Finskom, u kojoj je visoko obrazovanje na zavidnoj razini, mi imamo više od 90 institucija, dok ih oni imaju 38. Ne ulažemo dovoljno, imamo silni broj institucija, 10 javnih sveučilišta, koji nisu decentralizirani. Takav sustav zahtijeva veliko rezanje – napominje dr. sc. Danica Ramljak.
U nastavku je naglasila kako se problemi više ne mogu ignorirati niti odgađati jer su postali strukturni, a ne privremeni.
– Restrukturiranje je nužno. Uzroci problema su identificirani, samo je potrebna jasna vizija rješenja. Uz to je potrebna suradnja akademske zajednice, jer je implementiranje promjena od strane Ministarstva neizvedivo ako nemate akademsku zajednicu za partnera. Ministarstvo i osviještena akademska zajednica moraju raditi bok uz bok. Nametanje ideja akademskoj zajednici je kao bumerang, koji se stalno vraća – nadodaje dr. sc. Danica Ramljak. Uz to naglašava kontinuirani problem.
– Mi Hrvati kao zajednica, zbog meni nepoznatog razloga, ne želimo nikakvu promjenu. A promjene ćemo morati početi prihvaćati jer će nas svijet prisiliti na to.
Ključ napretka
U završnom dijelu panela ton rasprave postao je još izravniji. Sudionici su upozorili na to da vremena za odgađanje više nema. Globalni tempo razvoja znanosti i obrazovanja ne ostavlja prostor za dugotrajna promišljanja bez konkretnih poteza. Na hitnost situacije ponovno je upozorila Danica Ramljak, istaknuvši kako Hrvatska ne može pratiti svjetske trendove sporim administrativnim promjenama.
– Hrvatska nema vremena, niti je u situaciji da može dugo razmišljati i promišljati. Svijet ide tolikom brzinom da ih ne možemo uhvatiti, a paralelno s time trebalo nam je skoro 15 godina da promijenimo Zakon o znanosti. Ako ne internacionaliziramo i rekonstruiramo sustav s hrvatskim znanstvenicima koji se žele vratiti izvana kući, budućnost obrazovanja i znanosti, u kombinaciji s demografskim problemima, nikako nije dobra – naglašava dr. sc. Danica Ramljak.
Rasprava se potom usmjerila na pitanje kriterija izvrsnosti i načina vrednovanja rada u akademskoj zajednici.
– Fokusirajmo se na bitno. Naši izvještaji o napretku bazirani su na brojenju točkica za minimalne uvjete. I onda imamo sustav pun ljudi koji zadovoljavaju minimalne uvjete. Ako ćemo sve gledati formalno, odnosno je li netko zadovoljio minimum, nećemo napredovati. Čemu povjerenstvo? Povjerenstvo je svedeno na brojenje točkica, ispunjavanje tablica i provjeravanje uvjeta. Po mojem mišljenju, povjerenstvo treba provjeravati kontinuitet rada pojedinca, kroz redovitost objavljivanja radova, uključenost u projekte, rad s doktorandima, organiziranje konferencija… Treba pojedinca vrednovati na temelju njegova rada i brinuti se o tome radi li taj netko kontinuirano za znanost i društvo. Ako imate profesora na fakultetu, valjda je on tu jer osjeća poziv, a ne da zadovoljava minimalne uvjete – objašnjava prof. dr. sc. Dragan Poljak.
Posebno emotivnu notu raspravi dala je Ana Marušić, upozorivši na položaj mladih znanstvenika u sustavu koji često ne prepoznaje njihov rad i potencijal.
– Napomenula bih da je mene sram gledati odnos prema mladim ljudima. Odnos prema doktorandima, koji već imaju uvjete i za izvanrednog profesora, pa čak i redovitog, koji 10 godina čekaju da postanu docenti, dok negdje drugdje to prolazi za tren. Treba pod hitno reformirati sustav – napominje prof. dr. sc. Ana Marušić.
Zaključak panela bio je jasan – bez hrabrih i sustavnih promjena hrvatska znanost riskira dodatno zaostajanje, dok mladi potencijali svoju budućnost sve češće traže izvan granica zemlje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....