U najnovijem radu objavljenom u časopisu ST-OPEN, međunarodom znanstvenog časopisu otvorenog pristupa kojeg izdaje Sveučilište u Splitu, objavljen je iscrpan povijesni i znanstveni pregled razvoja jedne od najvažnijih forenzičkih metoda današnjice: DNA identifikacije žrtava masovnih grobnica. Riječ je o istraživanju koje ne samo da identificira žrtve, nego i rekonstruira ključne trenutke iz ranih 1990-ih, čime jasno pokazuje da je upravo Hrvatska bila među pionirima sustavne primjene ove tehnologije u ratnim uvjetima.
Autori rada su ugledni znanstvenici i stručnjaci, vezani uz Fakultet za forenzične znanosti Sveučilišta u Split: Šimun Anđelinović, Dragan Primorac, Marija Definis, Arijana Vuko, Ivana Kružić, Željana Bašić i Ivan Jerković.
Početak u ratnim uvjetima
Početkom Domovinskog rata i sukoba u Bosni i Hercegovini, suočeni s velikim brojem nestalih osoba i masovnih grobnica, hrvatski znanstvenici našli su se pred izazovom kakav dotad nije imao presedan. Klasične forenzičke metode, poput dentalne analize, otisaka prstiju i antropoloških usporedbi, pokazale su se nedostatnima, osobito u slučajevima teško degradiranih posmrtnih ostataka.
Upravo u tim okolnostima, 1993. i 1994. godine u splitskoj bolnici započinje razvoj jednog od prvih sustavnih programa DNA identifikacije žrtava masovnih grobnica u svijetu. Ključan iskorak bio je povezivanje klasične forenzike s tada novom PCR tehnologijom, čime je omogućena analiza i identifikacija i najteže oštećenih ostataka.
Posebno važnu ulogu imao je slučaj masovnih grobnica na području Kupresa. Posmrtni ostaci bili su izrazito oštećeni, često izmiješani, a dodatni problem predstavljali su opasni uvjeti ekshumacije, uključujući i postavljene eksplozivne naprave.
U takvim uvjetima DNA analiza postala je ključni alat identifikacije. Uspostavljena je u svijetu prva baza referentnih uzoraka članova obitelji nestalih, čime je omogućena pouzdana usporedba i potvrda identiteta žrtava.
Kako je prikazano na fotografijama i dokumentaciji u radu, proces ekshumacije i identifikacije bio je iznimno zahtjevan, ali i duboko humanitaran jer su obitelji žrtava napokon dobile utjehu da barem znaju sudbinu svojih sinova i mogućnost da ih pokopaju i žaluju na njihovim grobovima nakon godina neizvjesnosti.
Međunarodna suradnja i priznanje
Razvoj ove metode nije se odvijao izolirano. Hrvatski znanstvenici surađivali su s vodećim američkim forenzičarima, među kojima se ističu Henry C. Lee, Michael Baden, Barbara Wolf i Moses Schanfield. Ta je suradnja omogućila prijenos znanja, tehnologije i metodologije, ali i ubrzala razvoj sustava identifikacije.
Vrhunac međunarodnog priznanja dogodio se 1995. godine, kada je rad splitskog tima predstavljen pred američkim Kongresom. U službenom svjedočenju istaknuto je da hrvatski stručnjaci rade na razini najrazvijenijih svjetskih forenzičkih centara, što predstavlja rijedak primjer institucionalnog priznanja znanstvenog rada izvan velikih zapadnih sustava.
Metode razvijene u Hrvatskoj nastavile su se razvijati tijekom sljedećih desetljeća. Uvedene su napredne tehnike poput STR analize, mitohondrijske DNA i forenzičke genomike, čime je značajno povećana uspješnost identifikacije s početnih 20–25% na čak oko 85%.
Danas se isti metodološki pristupi koriste diljem svijeta i to u identifikaciji žrtava terorističkih napada, prirodnih katastrofa i drugih masovnih stradanja. Hrvatski model postao je temelj rada Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), koja je identificirala desetke tisuća žrtava na području bivše Jugoslavije.
Ovaj rad jasno pokazuje da DNA identifikacija nije samo tehnološki napredak, nego i duboko humanitarna misija. Omogućila je obiteljima nestalih da napokon dobiju istinu i dostojanstveno pokopaju svoje najmilije, a istovremeno je osigurala ključne dokaze u procesuiranju ratnih zločina.
Dakle, hrvatski znanstvenici nisu samo pratili svjetske trendove, oni su ih stvarali. Njihov rad predstavlja jedan od ključnih trenutaka u razvoju moderne forenzičke znanosti i trajni doprinos globalnom razumijevanju identifikacije žrtava masovnih stradanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....