Najveća, najmnogoljudnija županija s izglasanim najvećim proračunom, a i dalje bez azila za životinje. Kako stvari stoje, azilu se ne moramo ni nadati u skorije vrijeme, što sugerira i činjenica da je u spomenutom proračunu za azil na Klisu izdvojeno tek 50.000 eura. Tko zna koliko će životinja, ni krivih ni dužnih, završiti u "As Eku", koji ima ugovore s popriličnim brojem gradova i općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Svako malo reaktualizira se ovaj problem, dovoljno je sjetiti se slučaja splitskog psihijatra koji je držao pse na Duilovu, koji potvrđuju da je azil nužan te da njegovu realizaciju treba požuriti koliko god je moguće. Gdje ima volje, ima i načina.
Ante Zoričić, začetnik ideje azila, tvrdi da je ovako veliki proračun dokaz da nije stvar novca, a da je ovako mizeran iznos za azil jasan dokaz da se taj problem ne planira riješiti.
– Odgovorni su svi koji već 35 godina uporno biraju HDZ i razne Blaženke Bobane, a zauzvrat ne dobivaju ništa. Ne radi se ovdje samo o azilu za životinje. Nije napravljeno ništa ni za umirovljenike: nema ni jednog doma, ni jednog kreveta. Centar za osobe s invaliditetom u Dugopolju, koji je Županija preuzela od udruge "Anđeli" i koji je trebao biti najveći u Hrvatskoj, tri godine stoji na mrtvoj točki. Odlagalište otpada gradi se već 19 godina.
Vodu prokuhavamo, život provodimo u prometnim gužvama, Dom zdravlja se raspada, i mogao bih ovako nabrajati do beskraja. Zato nije slučajno da smo jedina dalmatinska županija bez azila za životinje i da godine prolaze, a pomaka nema. Blaženko Boban nije uzrok, nego simptom. On će otići u mirovinu; umjesto satom, vjerojatno će biti nagrađen balotom, jer je jedino u tome ostavio trag. HDZ će postaviti novog Bobana, sve će ostati isto, a vi ćete za desetak godina pisati isti tekst – kazao je Zoričić.
Splitsko-dalmatinska županija osnovala je 14. prosinca 2023. godine Koordinacijsku radnu skupinu za provođenje aktivnosti vezanih za osnivanje skloništa za životinje. Predsjednik skupine je splitski gradonačelnik Tomislav Šuta, a njegov je zamjenik Igor Stanišić. Ostali članovi skupine su Josip Matas, Josip Didović i Anamarija Braić Silić. Na naša pitanja odgovore je dao Igor Stanišić, koji tvrdi da je proces raspisivanja urbanističko-arhitektonskog natječaja počeo, da je dovršen program natječaja, priprema se javna nabava, sastavlja se povjerenstvo te da ga svi ključni akteri pregledavaju. Raspisivanje očekuju za mjesec dana.
– Cijena dokumentacije bit će vidljiva u uvjetima natječaja, to je jedan od aspekata koji se sada formira i provjerava. Za sada bi bilo neozbiljno izlaziti s konkretnim brojkama. Projektom za realizaciju predviđeni su sklonište za životinje i hotel za životinje, a anketni dio, koji ispituje moguću faznost, pokriva krematorij i groblje za kućne ljubimce – tvrdi Stanišić.
Azil će, jednom kad bude izgrađen, moći primiti 300 pasa i 45 mačaka. Azil u Osijeku surađuje s udrugama i zakladama, što se pokazalo kao vrlo dobra kombinacija, i zanimalo nas je hoće li SDŽ slijediti taj primjer.
– Edukacija i društvena svjesnost jednako je važna, čak i važnija od samog prostora skloništa, tako da će suradnja s udrugama biti integralni dio funkcioniranja azila. Odradili smo i jedan okrugli stol s udrugama, ali nismo od njih dobili konkretne prijedloge – kaže Stanišić.
Ipak, razočaravajuća je informacija da početak gradnje azila možemo, realno, očekivati tek za nekoliko godina.
– Radi se o kompleksnom projektu regionalnog azila, gdje se paralelno razvija mnogo stvari "od nule". Raspisivanje natječaja je veliki korak koji je pokrivao slojevitu pripremu, a razvoj i izgradnja ovakvih projekata traže vrijeme. Mi smo koncentrirani na realizaciji cilja po nužnim koracima – idejno rješenje je sljedeća razvojna faza. Gradnju možemo očekivati za par godina, što je realno – govori Stanišić.
Zašto cijeli ovaj proces traje desetljećima, vječno je pitanje, ne samo za projekt azila, nego i za brojne udruge. Stanišić uvjerava da su se konkretni pomaci ipak dogodili kad je Županija pokrenula ovaj projekt.
– Iako joj to nije bila zakonska obveza. Na području naše županije postoji privatni azil i Splitsko-dalmatinska županija je mogla reći da je time ispunjena zakonska obveza. Ali mi smo se odlučili pokrenuti ovaj veliki projekt zato što je pitanje azila i civilizacijsko pitanje, a privatni azil nije dovoljan da bi zadovoljio sve potrebe na našem području.
Kad smo vidjeli da bivša splitska vlast, na čelu s gospodinom Puljkom, ne želi krenuti u ovaj projekt, odlučili smo djelovati. Konkretni koraci su se poduzeli, potpisan je sporazum između Općine Klis i Splitsko-dalmatinske županije, izmijenjen je Prostorni plan Općine Klis, što je bila duga procedura, dovršen je program natječaja i tijekom idućih mjesec dana bit će raspisan i arhitektonsko-urbanistički natječaj. Sve ide svojim tempom i smatramo da je došlo do one nepovratne točke kad više nitko ne može zaustaviti ovaj projekt – zaključuje Stanišić.
Iz Grada Splita su potvrdili da je "As Eku" u 2025. godini uplaćeno 51.921,25 eura za intervencije, zbrinjavanje i uklanjanje životinja s područja našeg grada, odnosno za usluge sterilizacije uličnih mačaka te skupljanje lešina i napuštenih živih životinja. Kažu i da je ugovor s "As Ekom" istekao. Zanimalo nas je razmatraju li druge opcije za zbrinjavanje živih životinja te vodi li se računa o sterilizaciji uličnih mačaka.
– Zbrinjavanje pasa rješavalo se putem drugih registriranih skloništa izvan Splita, uključujući Rijeku, Zadar i Donji Miholjac. Grad postupa u skladu sa zakonskim obvezama te osigurava zbrinjavanje pasa kroz dostupne i odgovarajuće kapacitete, neovisno o pojedinim pružateljima usluga.
Sterilizacija uličnih mačaka se provodi. Upravo je sterilizacija mačaka bila jedna od osnovnih usluga koje je Grad Split ugovarao i financirao, u skladu s važećim propisima i dostupnim kapacitetima – navode iz Grada te podržavaju realizaciju projekta županijskog azila.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....