Na Sveučilištu u Splitu predstavljena JE nova međunarodna istraživačka inicijativa usmjerena na mentalno zdravlje studenata te na njihovu otpornost i spremnost za ulazak na tržište rada. Projekt vode dr. sc. Senka Borovac Zekan i dr. sc. Antonija Roje s Odjela za stručne studije, u suradnji s tri partnerska sveučilišta iz SEA-EU alijanse: University of Gdańsk (Poljska), University of Algarve (Portugal) i Nord University (Norveška).
Istraživanje se provodi u okviru šireg europskog projekta "Building Mental Resilience in the Labour Market – Diagnosis of Mental Health of Future Workers and Mechanisms to Strengthen It in the SEA-EU Alliance".
Ova inicijativa bavi se jednim od najaktualnijih izazova u suvremenom visokom obrazovanju vezanim uz pogoršanje psihološke dobrobiti mladih i smanjenje njihove spremnosti za zahtjeve tržišta rada. Recentni međunarodni nalazi pokazuju kako psihološka otpornost i zapošljivost mladih u dobi od 18 do 24 godine sustavno opadaju, dok je prijelaz s fakulteta u profesionalni svijet osobito osjetljiv zbog stresa, nesigurnosti i intenzivnog psihološkog pritiska koje studenti osjećaju.
Glavni cilj istraživanja jest ispitati psihološku dobrobit, psihološku otpornost i spremnost studenata za tržište rada te razviti znanstveno utemeljen model zaštitnih i rizičnih čimbenika koji oblikuju njihove ishode pri ulasku u profesionalni život. Prema riječima voditeljica projekta, on kombinira psihološke i obrazovne perspektive kako bi integrirao mjerenja mentalnog zdravlja, psihološkog kapitala, otpornosti, percepcije zapošljivosti i stresa povezanog s procesom traženja posla.
Prva faza obuhvaća pilot-istraživanje i usporedbu podataka između partnerskih sveučilišta, a druga faza longitudinalno praćenje diplomanata tijekom 12 do 24 mjeseca radi procjene utjecaja mentalnog zdravlja i otpornosti na njihove profesionalne ishode.
Manjak komunikacijskih vještina
– Mladi danas odrastaju u potpuno drukčijem okruženju od onoga u kojem smo mi živjeli prije 20 godina. Rođeni su u digitalnom svijetu u kojem tehnologija napreduje brže nego što pojedinac uspijeva pratiti, a od njih se očekuje da se jednako brzo prilagođavaju zahtjevima tržišta rada, novim zanimanjima i promjenjivim opisima posla. Istovremeno, komunikacija se sve više seli u online okruženje, pa studenti teško ili nikako razvijaju interpersonalne vještine koje su ključne za osobni i profesionalni razvoj. Upravo zbog toga sve češće uočavamo manjak komunikacijskih vještina, proaktivnosti i psihološke otpornosti koje predstavljaju ključne kompetencije za uspješno snalaženje u složenim i nepredvidivim poslovnim okruženjima – ističe prof. Borovac Zekan.
Dosadašnja istraživanja jasno pokazuju razmjere izazova s kojima se mladi suočavaju. Čak 75 posto mladih izjavljuje kako se osjeća nespremno za izlazak na tržište rada. Istovremeno zabrinjava podatak kako svaki četvrti student navodi kako je imao ili ima misli o samoozljeđivanju. Među glavnim vještinama koje mladima nedostaju ističe se manjak znanja i vještina iz područja tzv. soft skills ("meke vještine").
– Ja bih ih radije nazvala temeljne ili ključne vještine. Naime, one čine temeljne kompetencije nužne za uspješno funkcioniranje u profesionalnom, ali i osobnom životu – naglašava prof. Borovac Zekan.
Njezina uža specijalnost su interpersonalne kompetencije i upravljanje ljudskim resursima, pa tako u radu sa studentima nastoji prepoznati njihove talente te ih osnažiti da ih izraze i primijene. Takav pristup koristi i na kolegiju Menadžment događaja, u okviru kojeg studenti već dvije godine organiziraju humanitarni pub kviz u restoranu Kampus za 300 sudionika. Do sada su prikupili više od 27.000 eura za humanitarne svrhe. Kroz taj se projekt studenti uče empatiji, odgovornosti, timskom radu, komunikaciji, delegiranju, financijskom planiranju i networkingu. Studenti ističu kako im je to iskustvo nešto najljepše što su doživjeli za vrijeme studija.
– U sklopu praktičnog dijela kolegija Poslovno vođenje studenti su ove godine dobili priliku voditi jednu adventsku kućicu u chill zoni Adventa na Kampusu. Iznimno sam zahvalna ravnatelju Studentskog centra Ivanu Žižiću na povjerenju koje im je ukazao. On je osoba vizionarskih pogleda i zadovoljstvo mi je surađivati s njim. Studenti su zaduženi za izradu marketing strategije i operativno vođenje projekta, što im pruža neprocjenjivo iskustvo. To je nešto što se ne može naučiti samo sjedeći u učionici. Osim projekta vezanog uz adventsku kućicu, moji studenti su ove godine pokrenuli i vlastiti podcast studio te su već snimili i montirali prve epizode. Studentice Ana Vlašić i Ines Bilandžić osvojile su 4000 eura na natječaju za najbolji studentski projekt. Tako smo iz sredstava SEA-EU alijanse nabavili profesionalnu opremu za podcast produkciju. Ne mogu vam opisati koliko u svemu tome uživamo. I ja i studenti. Moje iskustvo pokazuje kako studenti žele raditi, žele pridonositi društvu i učiti. Međutim, vrijeme kako se nekada učilo, samo iz knjiga i napamet, zauvijek je iza nas. Danas oni žele da učenje bude smisleno, iskustveno i praktično i da se rezultati njihova rada odmah vide – rezonira prof. Borovac Zekan.
Društvena odgovornost
Dr. sc. Antonija Roje pročelnica je Odsjeka za menadžment trgovine i turizma na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu, gdje djeluje u području društvenog poduzetništva i inovacija u obrazovanju. Posvećena je razvoju modela koji povezuju poduzetništvo, društvenu odgovornost i održivost te osnažuju studente za angažirano i smisleno djelovanje u zajednici.
Kako ona ističe, upravo su društveno inovativne organizacije te koje uspijevaju istovremeno ostvarivati financijsku održivost i stvarati mjerljivu društvenu vrijednost. Takav oblik poslovanja jača otpornost zajednica te potiče osjećaj smisla, pripadnosti i aktivnog doprinosa društvu.
– Studenti završnih godina studija trebali bi već sada promišljati o radu u organizacijama ili razvoju vlastitih poduzetničkih inicijativa koje uključuju jasnu komponentu društveno odgovornog poslovanja. Takav pristup je održiv, human i empatičan te pojedincu donosi dubok osjećaj ispunjenosti i osobnog smisla. Društveno odgovorno poslovanje temelj je sretnog društva i dugoročnog poslovnog uspjeha. Zbog toga je izrazito važno poticati empatiju, altruizam i profesionalni razvoj temeljiti na istinskim vrijednostima i krepostima. Društveno poduzetništvo predstavlja jedan od ključnih razvojnih modela suvremenog gospodarstva jer objedinjuje ekonomske ciljeve s društvenom misijom – naglašava prof. Roje.
Za mlade ljude, nastavlja ona, koncept društvenog poduzetništva ima izniman značaj. Naime, mladi provode sate pred ekranima, izolirani i uspoređujući se s drugima, što često dovodi do gubitka samopouzdanja. Zato je važno poticati njihov angažman u stvarne, društveno korisne procese.
– To se može odvijati bilo kroz rad u organizacijama koje doprinose zajednici ili kroz pokretanje vlastitih inicijativa sa snažnom društvenom komponentom. Kada mladi vide kako njihov rad pozitivno utječe na druge i koristi i njima, ali i drugima, razvija se snažan osjećaj pripadnosti, smisla i unutarnje ispunjenosti. Osobno zadovoljstvo, sreća i mir koji iz toga proizlaze neusporedivi su s bilo kojim materijalnim ishodom. Zato društveno poduzetništvo treba promatrati ne samo kao poslovni model, nego kao put prema izgradnji aktivnih, povezanih i psihološki otpornijih pojedinaca i u konačnici zajednica – ističe prof. Roje kao rješenje problema mentalne otpornosti i izgradnje pojedinca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....