Arheologija u velikom stilu dolazi u središte grada. Kako smo pisali, prekopat će se Hrvojeva ulica. Već prije provedena su opsežna istraživanja u Ulici Domovinskog rata, a uskoro slijedi veliko arheološko istraživanje u Zlatnim vratima i oko njih.
Naime, nakon što je završen natječaj za arheološko istraživanje Hrvojeve ulice uz istočni zid Dioklecijanove palače, koje će koštati 700.000 eura s PDV-om, Grad je raspisao natječaj za "Arheološka istraživanja Zlatnih vrata i osmerokutnih kula". Procijenjena vrijednost je 220.000 eura bez PDV-a. Istraživanja će trajati pet mjeseci nakon ugovaranja posla.
– Grad Split planira prezentirati arheološke ostatke osmerokutnih kula Zlatnih vrata, pa je prethodno potrebno provesti arheološka istraživanja u toj zoni. Ova istraživanja pomoći će i u osmišljavanju drugog važnog gradskog projekta, a to je omogućavanje pristupa antičkoj kanalizaciji čiji se ulaz nalazi ispred Zlatnih vrata.
Za potpuno razumijevanje antičke situacije, potrebno je istražiti i ulaz kroz Zlatna vrata, odnosno ustanoviti njihov prag, čije je postojanje još 1910. godine evidentirao George Niemann – stoji u Programu arheoloških istraživanja, koji je izradio "Ured Vojnović".
Kule uklonjene iz više razloga
Zlatna vrata najreprezentativnija su od svih ulaza u Palaču, bila su bogato ukrašena dekorativnim elementima, poput niša, lukova, pijedestala i skulptura. S njihove lijeve i desne strane nalazile su se dvije obrambene osmerokutne kule, koje su bile više od zidina Palače. Imale su tri etaže i bile su nadsvođene osmerokutnim krovištem.
No već od 6. stoljeća situacija se mijenja. Pretpostavlja se da se već tada zbog ratova koje su Rimljani vodili s Gotima zatvaraju svi otvori na zidovima Palače, pa tako i Zlatna vrata, kao i da se vjerojatno u isto vrijeme gradi kameni nadozid na vrhu radi stražarskog ophoda.
Radi bolje zaštite od artiljerijskih napada, u prvoj polovini 17. stoljeća uklonjene su sve kule osim ugaonih. Mletački providur Antonio Civran je 1632. godine naredio da se materijal sa svih porušenih kula odnese u Veneciju za izgradnju crkve Santa Maria della Salute. Nakon toga gradi se novi sustav bastiona oko Palače i ondašnje gradske jezgre, od kojega danas nije puno ostalo.
Nemamo ovdje prostora opisivati čudesan niz transformacija koje su se dogodile od antičkih vremena s fortifikacijom Palače, njezinim kulama, ulazima kroz zidine i unutrašnjim prostorima (propugnakulima) koji su štitili od prodora neprijatelja. No nakon zatvaranja Zlatnih vrata, kako su otkrili arheolozi, u prostoru obrambenog dvorišta Zlatnih vrata bile su u srednjem vijeku izgrađene kuće s vanjskim stubištem i bunarom. Također, ulaz u Zlatna vrata dugo je bio zakopan, sve do njihova otvaranja, koje je uslijedilo nakon otkopavanja sredinom 19. stoljeća.
Kopanje do izvorne visine
Prva istraživanja Zlatnih vrata proveo je Ivan Buratti 1857. godine, kad je uklonjen dio zemljanog nasipa kojim su bila zatrpana. U propugnakulu su pritom srušene kuće, a pronađen je i glavni kanal antičke kanalizacije, koja je prolazila kroz Zlatna vrata dalje u Palaču.
Godine 1889., pod vodstvom don Frane Bulića, srušen je na vrhu Zlatnih vrata srednjovjekovni zid s puškarnicama i zamijenjen je novim zidom od crvene opeke. Upotrebu opeke uvjetovala su ondašnja konzervatorska načela da se ono što se restaurira mora po materijalu razlikovati od izvornoga.
– Buduća istraživanja podijelila bi se u dva sektora, a uz prostor osmerokutnih kula proširila bi se i u prostor ispred Zlatnih vrata i u samim vratima. Prvo bi se iskopao samo jedan sektor, pa bi se nakon zatrpavanja otkopao drugi, kako bi pješački i kolni promet bio moguć tijekom cijelog istraživanja. Svaki sektor obuhvatio bi površinu od oko 218 četvornih metara – stoji u Programu.
Osim iskapanja prostora na mjestu gdje su bile osmerokutne kule, prekopat će se i prostor unutar Zlatnih vrata. To će uključiti i kopanje do izvorne kote Zlatnih vrata, koja su bila viša od današnjih.
– Izvorna visina vrata, po Niemannovim istraživanjima, iznosi 4,56 metra, što bi značilo da im je prag niži od današnjeg terena za oko 1,4 metra. Na sličnoj se razini nalazi i prag vrata zapadne osmerokutne kule, dok je onaj istočne kule na nešto višoj razini. Ciljevi istraživanja su prije svega otkriti sačuvane ostatke zidova osmerokutnih kula zajedno s temeljima. Drugi važan podatak bio bi nalaz praga Zlatnih vrata.
Ovim bi istraživanjima vrijedilo pronaći i ostale podatke, poput načina temeljenja antičke građevine, provedbu kanalizacijskog i drenažnog sustava, a možda i vodovoda. Na prostoru ispred Zlatnih vrata mogli bi se naći i ostaci glavne pristupne ceste kojom se prilazilo Palači – stoji u Programu koji je izradio "Ured Vojnović", koji već godinama izrađuje konzervatorske elaborate i programe za istraživanja po Dioklecijanovoj palači, a čiji je vlasnik arhitekt konzervator Ivo Vojnović.
Arheološka istraživanja koja su provođena od 1957. do 2007. ustanovila su smjer antičke kanalizacije i drenažnih kanala koji su bili izgrađeni u svrhu odvodnje oborinskih i podzemnih voda koje su dolazile pred Palaču.
Puno posla za arheologe
Radi arheoloških istraživanja, napravit će se iskop od 872 kubična metra, čija će dubina biti oko dva metra. Nakon istraživanja, jama će se obložiti slojem geotekstila i zatrpati. No, ostavljeno je otvoreno pitanje hoće li se u potpunosti zatrpati sve što se otkopa.
– Ova je stavka u jednom svojem dijelu alternativna i ovisi o rezultatima istraživanja i potrebama eventualnog prezentiranja nalaza, o čemu će odlučiti Konzervatorski odjel u Splitu – navodi se u Programu.
Nakon istraživanja trebat će napisati arheološko izvješće sa svom popratnom grafičkom i fotografskom dokumentacijom. Dokumentacija će uključiti i metodu 3D skeniranja. Značajnije pokretne nalaze trebat će očistiti i predati instituciji koju odrede konzervatori. Također, nađu li se skeleti, provest će se antropološka analiza. Izradit će se nacrt grobova i lokaliteta. Postojeće kamene ploče unutar Zlatnih vrata vratit će se na mjesto nakon istraživanja.
Zasad nije poznato kad će se početi provoditi arheološka istraživanja, ali očito je da će se naveliko kopati oko Zlatnih vrata i unutar njih. Također, ne zna se u ovom trenutku hoće li se istraživanja preklopiti s prekapanjem Hrvojeve ulice, koje isto ima za cilj otkriti ostatke kula Dioklecijanove palače radi njihove prezentacije te istražiti postoje li raniji slojevi gradnje. Veličina istražnih jama u Hrvojevoj ulici puno je veća, ali je trajanje ugovora koji je sklopljen s tvrtkom "Contarini" također pet mjeseci.
Svakako, sigurno je da će biti dosta posla za arheologe, nadamo se i vrijednih otkrića. A koliko će sve utjecati na protok građana i turista koji u sezoni preplave Palaču, ostaje vidjeti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....