Betonski zid koji je desetljećima "opkoljavao" kasnoantičke mozaike u Bulićevoj ulici i priječio pogled na katedralu svetoga Duje, uklonjen je i Splićanima našeg vremena pružila se jedinstvena prilika da vide novu vizuru u srcu gradske jezgre.
Betonski zid L-oblika, koji je s vanjske strane bio "odjeven" kamenom, izgrađen je pedesetih godina prošlog stoljeća, nakon velikih zahvata raščišćavanja i sanacije Dioklecijanove palače oštećene anglo-američkim bombardiranjima krajem Drugog svjetskog rata, a tom su prilikom pod vodstvom Cvita Fiskovića, ravnatelja Konzervatorskoga zavoda za Dalmaciju u Splitu od 1945. do 1977. godine, uklonjeni i ostaci stare Biskupove palače izgorjele još 1924., do kraja je porušena bombama devastirana crkva Dušice, te su otvorena Srebrna vrata zazidana u srednjem vijeku i formirana današnja Poljana kraljice Jelene.
Oštećen pločnik
Akciju uklanjanja zida potaknuo je i s pedesetak tisuća eura financirao Odsjek za staru gradsku jezgru, nakon završene sanacije i restauracije mozaika u Bulićevoj ulici, a izvođač je bila tvrtka "Valvet Aventus".
- Moram napomenuti da radovi nisu gotovi, premda su uklonjene skele i zaštita za mozaike, izvođač još mora sve očistiti od građevinskog otpada, valja obaviti i stručni pregled, pa ćemo organizirati prezentaciju mozaika u Bulićevoj i u Arhiđakonovoj ulici u veljači. Potom ćemo odluičiti kako zaštititi mozaike, budući da je Hrvatski restauratorski zavod izradio elaborat koji predviđa postavljanje nadstrešnice – kazala nam je Jasna Jerkov, voditeljica Odsjeka za staru jezgru.
Na društvenim mrežama su objavljene primjedbe građana kako su prilikom uklanjanja zida građevinska vozila oštetila kameni pločnik Poljane kraljice Jelene.
- Vidjela sam te reakcije, koliko se može uočiti, čini se da je oštećen korniž na prilazu zidu, ali budući da je pločnik u prilično lošem stanju teško je procijeniti koja su oštećenja nastala sada, a koja ranije – odgovara Jerkov.
Ivana Jerković s Odsjeka za zidno slikarstvo i mozaike Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditeljica restauracije mozaika u Arhiđakonovoj i Bulićevoj ulici, kazala nam je kako se zaštita i sanacija mozaika nastavlja nakon čišćenja prostora od sitne šute koja je ostala za izvođačima, a skrb za mozaike na otvorenom gotovo nikad ne prestaje.
– Betonski zid nije srušen radi zida, nego da se otvori pogled na mozaike, i omogući vizura katedrale sa sjeveroistočne strane, što je zid do sada branio. U ovom dijelu Dioklecijanove palače pronađeni su geometrijski mozaici u dva dvorišta.
Jedan je atrij u današnjoj Arhiđakonovoj ulici, južno od zida temenosa mauzoleja i uz Vestibul, dok je drugi u Bulićevoj ulici, istočno od zida temenosa, a sjeverno od kora katedrale sv. Dujma. Srednjovjekovne građevine i ulice podijelile su oba dvorišta na više segmenata, pa su se dijelovi mozaika danas našli unutar kuća i ispod uličnog popločenja. Mozaici pripadaju posttetrarhijskom razdoblju, izvedeni su potkraj 4. i početkom 5. stoljeća – navodi restauratorica Ivana Jerković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....