Stanari prikupili 2000 potpisa i podnijeli 120 prijava protiv bazne stanice. Operater: ‘Imamo dozvolu i suglasnost‘

Grad Split odbio je izdati uporabnu dozvolu. Rješenje je postalo pravomoćno. Za većinu građevinskih zahvata to bi značilo kraj priče. No na krovu jedne stambene zgrade na splitskom Mertojaku priča je tada tek počela. Nekoliko mjeseci kasnije bazna stanica ponovno je puštena u rad.

Postavljene su nadzorne kamere i senzori, angažirani zaštitari, a stanari su ponovno krenuli od vrata do vrata državnih institucija pokušavajući dobiti odgovor na jedno pitanje – kako objekt kojem je uporabna dozvola odbijena može i dalje raditi?

Slučaj bazne stanice operatera A1 na stambenoj zgradi u Doverskoj ulici posljednjih je godinu i pol prerastao lokalni spor između stanara i teleoperatera. 

Grad Split odbio zahtjev

Građanska inicijativa Mertojaka tvrdi kako se od samog početka radilo o projektu koji je pratio niz nepravilnosti. Organizirali su prosvjede, prikupili više od dvije tisuće potpisa, podnijeli više od 120 prijava i požurnica različitim institucijama, angažirali odvjetnike te slučaj doveli i do Hrvatskog sabora. Unatoč svemu, bazna stanica i dalje radi.

Prema dokumentaciji u koju je redakcija imala uvid, Upravni odjel za urbanizam grada Splita krajem prošle godine odbio je zahtjev za izdavanje uporabne dozvole za elektroničku komunikacijsku opremu postavljenu na zgradi u Doverskoj ulici.

U obrazloženju rješenja navodi se kako podnositelj zahtjeva nije dokazao pravni interes, nije dostavio svu propisanu dokumentaciju niti ispunio druge zakonom propisane uvjete potrebne za izdavanje uporabne dozvole.

Protiv tog rješenja nije izjavljena žalba pa je ono postalo konačno i pravomoćno.

Stanari su vjerovali da će time cijela priča završiti.

No nekoliko mjeseci kasnije, tvrde, na lokaciju ponovno dolaze radnici. Bazna stanica ponovno je uključena u rad. Na zajedničkoj terasi postavljeno je sedam nadzornih kamera i dva senzora, a tijekom prvih dana lokaciju su, prema riječima stanara, 24 sata dnevno osiguravali zaštitari.

– Ne govorimo o objektu koji čeka dozvolu. Govorimo o objektu kojem je dozvola odbijena i koji je unatoč tome ponovno aktiviran – kaže Ivo Baras, predstavnik građanske inicijative i predstavnik stanara. 

Presuda Vrhovnog suda

Jedan od glavnih argumenata stanara temelji se na odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz 2022. godine, u koju je redakcija imala uvid, donesenoj u predmetu koji se odnosio na postavljanje antenskog sustava na višestambenoj zgradi. 

Tom je odlukom zauzet stav da davanje zajedničkih dijelova zgrade u zakup radi postavljanja telekomunikacijske opreme predstavlja posao izvanredne uprave, za koji nije dovoljna natpolovična većina suvlasnika, već je potrebna suglasnost svih suvlasnika.

Stanari Mertojaka tvrde da je u njihovom slučaju prikupljena suglasnost tek oko 60 posto suvlasnika jednog ulaza, dok prema građevinskoj dokumentaciji tri ulaza čine jedinstvenu građevinsku cjelinu.

Ako je točno da se radi o jedinstvenoj građevini, smatraju da je za postavljanje bazne stanice bila potrebna suglasnost svih suvlasnika cijelog objekta.

– Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je jasan stav da je za postavljanje antenskog prihvata na zajedničkim dijelovima zgrade potrebna suglasnost svih suvlasnika jer se radi o poslu izvanredne uprave. Ako takve suglasnosti nema, ozbiljno se dovodi u pitanje zakonitost cijelog postupka – objašnjava nam jedan od stanara Branko Bosanac.

Zbog sumnje u zakonitost postupka podnesene su i kaznene prijave protiv više osoba uključenih u projekt. Prema informacijama građanske inicijative, predmet se nalazi u fazi izvida.

Tko je investitor?

Dodatnu konfuziju stvara pitanje tko je zapravo investitor projekta. U dokumentima se pojavljuju različite tvrtke povezane s telekomunikacijskim sustavom. Jedna tvrtka navodno je prikupljala suglasnosti, druga podnosila zahtjeve za uporabnu dozvolu, a treća se pojavljuje u drugim postupcima vezanim uz istu infrastrukturu.

Na taj dio odgovara A1 Hrvatska.

U pisanom očitovanju dostavljenom redakciji navode kako investitor i vlasnik infrastrukture nije A1 Hrvatska, već ETS Croatia d.o.o., dok je A1 korisnik opreme.

Ističu kako je infrastruktura postavljena na temelju ugovora o zakupu sklopljenog sa stambenom zgradom te da posjeduju sve suglasnosti koje su bile propisane zakonima važećima u vrijeme izgradnje.

– Što se tiče uporabne dozvole, nakon što prvotni zahtjev nije odobren, dokumentacija je upotpunjena u skladu s primjedbama te je podnesen novi zahtjev koji je u postupku rješavanja pred nadležnim Uredom za graditeljstvo grada Splita. Podsjećamo da je isti ured nedavno, na temelju istovrsne dokumentacije i za istu vrstu antenskog prihvata, izdao uporabnu dozvolu za drugu lokaciju u Splitu, pa očekujemo dosljedno postupanje i u ovom slučaju. Do okončanja postupka bazna stanica je u redovnom probnom radu, što je uobičajena i zakonita faza u ovakvim postupcima – kažu iz A1. 

Dodaju kako bazna stanica posjeduje dozvolu Ministarstva zdravstva za uporabu izvora elektromagnetskog polja te ističu da elektronička komunikacijska infrastruktura predstavlja kritičnu infrastrukturu Republike Hrvatske, ključnu za funkcioniranje društva i gospodarstva.

Kamere pod povećalom AZOP-a

Osim same bazne stanice, među stanarima zabrinutost izaziva i videonadzor postavljen na zajedničkim dijelovima zgrade.

Tvrde da je na zajedničkoj terasi, koja ujedno služi kao evakuacijski i protupožarni put, postavljeno sedam kamera bez njihove suglasnosti.

Agencija za zaštitu osobnih podataka potvrdila je redakciji da je zaprimila prijavu te da je postupak u tijeku.

AZOP podsjeća kako se prema Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka videonadzor u stambenim zgradama može uspostaviti uz suglasnost suvlasnika koji imaju najmanje dvije trećine suvlasničkih udjela, a kamere smiju obuhvatiti isključivo ulaze, izlaze i zajedničke prostorije.

Malo je građanskih inicijativa u Hrvatskoj koje su uspjele održati kontinuitet otpora dulje od godinu dana. Na Mertojaku jesu. Preko dvije tisuće građana potpisalo je peticiju protiv bazne stanice. Za kvart od približno osam i pol tisuća stanovnika to predstavlja iznimno visok stupanj mobilizacije. Stanari su organizirali javna okupljanja, sastanke i medijske istupe. Predstavnici Gradskog kotara Mertojak stali su uz građane. U slučaj su uključeni odvjetnici. Zastupničko pitanje završilo je i u Hrvatskom saboru. No unatoč svemu tome, građani tvrde da se suočavaju s gotovo neprobojnim zidom birokracije.

Jedan od najvećih izvora frustracije za građane jest postupanje građevinske inspekcije. Upit smo im poslali, no bezuspješno. 

Redakcija je službene upite uputila i Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM) te Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Do zaključenja ovog broja odgovori nisu stigli.