Stručnjak za pomorsko pravo analizira nam kobni sudar: ’Katamaran očito nije mogao izbjeći jedrilicu, osjetljivo je to’

"Čovjek je od svega gospodar, samo je od mora rob, more ga ita do zvizda, more ga kala u grob", to su stihovi pomoračke pjesme koju manje-više znaju svi oni koji odlaze navigavati.

Nažalost, istinitost ovih stihova se mogla vidjeti u tragediji koja se zbila u nedjelju u Splitskim vratima. Tko je kriv? To je najčešće postavljano pitanje. Svi pitaju isto, a još uvijek nitko ne zna odgovor. On će se znati nakon istrage kojom bi se trebalo točno utvrditi tko je plovio u kojem smjeru, kojom brzinom, kakvim pogonom...

Ono što se zna, a što je i istaknuo i Željko Kuštera, splitski lučki kapetan u izjavi za medije, katamaran je plovio iz Splita prema Hvaru, dok je jedrilica plovila iz smjera Marine, dakle s trogirskog područja.

Tko je kriv? Ponovno se nameće isto pitanje, ali možemo razgovarati samo o zakonu i vidjeti što on kaže.

Razgovarali smo s prof. dr. Draganom Bolančom, profesorom pomorskog prava, autorom 18 knjiga na tom znanstvenom području i članu Međunarodnog pomorskog odbora. Dakle, s jednim od vodećih svjetskih stručnjaka kada je u pitanju pravo mora i vrhunskim autoritetom kada je pomorsko pravo u pitanju.

– Radi se o klasičnom primjeru tzv. direktnog, materijalnog sudara brodova, jer je došlo do materijalnog sraza dvaju ili više brodova. Kod sudara pojam broda je širok i podrazumijeva svaki plovni objekt, uključujući čak i hidroavion.

Ono što je najbitnije, svi propisi sudara se dijele u dvije, odnosno tri grupe. Prvi su preventivni propisi koji postavljaju pravila da do sudara ne dođe, drugi su imovinsko-pravni kada do sudara dođe i kako se vrši naknada štete, treći su procesne naravi, tko je nadležan kazneno, odnosno građanski u slučaju sudara.

U konkretnom slučaju nas najviše zanima hrvatski Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem koji je stupio na snagu 29. ožujka 2025. godine.

Novi pravilnik

Taj novi Pravilnik, između ostalog od članka 4. do članka 22. sadrži pravila za izbjegavanje sudara na moru. A ta pravila koja sadrži naš Pravilnik u skladu su s Konvencijom međunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru iz 1972., koja je na snazi u RH od 8. listopada 1991. – kaže prof. dr. Bolanča.

Što taj dokument propisuje?

– Prije svega moram napomenuti da ne znamo činjenično stanje vezano uz nesreću u Splitskim vratima i da mogu samo tumačiti postojeći Zakon, odnosno komentirati Pravilnik. Tim se Pravilnikom propisuju pravila o izbjegavanju sudara na moru, signali i oznake, sustav javljanja pomorskih objekata i uvjeti sigurnosti pomorske plovidbe koje su se dužni primjenjivati zapovjednik broda, član posade koji upravlja brodicom i jahtom, članovi posade brodice i jahte te zapovjednik hidroaviona na vodi (moru).

Bez obzira na to radi li se o domaćem ili stranom plovnom objektu, oni su dužni poštivati pravila o sigurnosti plovidbe koje je propisala RH i odnose se na unutarnje morske vode i teritorijalno more – ističe naš sugovornik.

Pravila o izbjegavanju sudara su najbitnija?

– Da, jer ona utvrđuju u suštini tko je odgovoran. Obuhvaćaju pravila za plovidbu i kormilarenje koje se odnosi na upravljanje brodovima pri bilo kojem stupnju vidljivosti, a sastoji se od osmatranja sigurnosne brzine, rizika sudara, radnje kojom se izbjegava sudar, uskih kanala i upravljanje brodovima koji su jedan drugome na vidiku (jedrenjaci, pretjecanje, brodovi u protukursu, križanje kursova broda koji ustupa put, međusobne obveze brodova) – tvrdi prof. dr. Bolanča.

No, da bismo shvatili ili barem pokušali približiti našim čitateljima što se dogodilo, moramo krenuti od početka.

– Po onome što smo čuli i čitali, došlo je do sraza katamarana, broda na mehanički pogon i jedrilice. Vrlo je bitno po ovom Pravilniku je li u pitanju jedrilica ili jedrenjak. Zašto? Jedrenjak je svaki brod koji se kreće jedrima i kojemu pogonski stroj, ako je instaliran, nije u upotrebi.

Što se smatra brodom? Svaka vrsta plovnog objekta koji se upotrebljava kao prijevozno sredstvo na vodi, u što spadaju i hidroavioni, ali i hovecraftovi koji lebde na površini mora, a tretiraju se kao brod. Iz onoga što znamo izgleda da je došlo do križanja kursova.

Idemo po pretpostavci da katamaran plovi i da mu s desne strane dolazi jedrenjak (brod koji plovi na jedra). Prema članku 21. tog Pravilnika, osim ako nije drugačije određeno, kada brod na mehanički pogon plovi, mora se ukloniti s puta jedrenjaku, pod uvjetom da se ne radi o području uskoga kanala.

No, po članku 18., ako se kursovi dvaju brodova koji imaju uključen motor, odnosno mehanički pogon, križaju i ako prijeti opasnost od sudara, uklonit će se s puta onaj brod koji vidi drugi brod preko svoje desne strane i ako je u danom slučaju to moguće, on pri tome mora izbjegavati plovidbu ispred pramca drugog broda.

Uvijek postoji ali...

Ako je sve bilo ovako kako mediji pišu i ako je katamaranu dolazio drugi plovni objekt s desne strane, katamaran se morao maknuti, odnosno izbjegavati plovidbu ispred pramca drugog broda. Očigledno nije mogao izbjeći, teoretski je mogao skrenuti lijevo, ali opet ostaje na kursu jedrilice. Po onome što znamo iz medija, trebao je smanjiti brzinu, skrenuti desno i propustiti jedrilicu - navodi stručnjak.

Kao uvijek i u svemu, u životu postoji barem jedno ako ili ali, pa tako i u ovom slučaju.

– Može se dogoditi da se to morsko područje gdje je došlo do sraza smatra uskim kanalom. Onda su drukčija pravila. Brod koji plovi u uskom kanalu ili u plovnom putu koliko je to god sigurno izvedivo mora se držati uz vanjski rub kanala ili tog plovnog puta koji se nalazi s njegove desne strane.

Brod duljine manje od 20 metara ili jedrenjak ne smije ometati prolaz brodu koji može sigurno ploviti jedino u uskom kanalu ili plovnom putu. U tom se slučaju jedrenjak trebao maknuti, naravno ako se taj dio Splitskih vrata tretira kao uski kanal.

U takvom se slučaju jedrenjak morao maknuti, jer je njemu kao plovnom objektu manjeg gaza lakše ploviti blizu obale nego katamaranu, koji zbog veličine mora ploviti više po sredini tog plovnog puta – kaže prof. dr. Bolanča.

Nevjerojatno je da se ovakva tragedija mogla dogoditi u trenutku kada su na moru vladali odlični meteorološki uvjeti, bez magle i kiše, bez jakog vjetra, a s odličnom vidljivošću.

– Po meni, praksa je potvrdila ono što odavno znamo. Statistički podaci pokazuju da je ljudski faktor glavni uzrok sudara na moru. Bez obzira na tehnološko usavršavanje navigacijske opreme, bez obzira na nadzor i upravljanje pomorskim prometom...

U konkretnom slučaju pogriješila je neka osoba na nekom od ova dva plovila jer su mislili da imaju pravo prednosti. Pravila o izbjegavanju sudara moraju biti vrlo jasna.

Frapantno je to što se dogodilo. Očigledno je više osoba to vidjelo, nije bila smanjena vidljivost, jedan drugome su "bili na oku." Što se to dogodilo, teško je znati, utvrdit će istraga – smatra prof. dr. Bolanča.

Kazne, kakve mogu biti?

– Dakle, ako sudionik u pomorskom prometu ugrozi promet i izazove opasnost za život i tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina, to je stavak jedan. Ako se to djelo počini iz nehaja, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Ako je tim kaznenim djelom prouzročena teška tjelesna ozljeda osobe, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do 10 godina, a ako je prouzročena smrt jedne ili više osoba, kaznit će se od tri do 15 godina, a ako je to djelo počinjeno iz nehaja, kazna je od jedne do 10 godina. Riječ je o novom kaznenom djelu, jer ga prije nije bilo u kaznenom zakonu.

Hoće li se uopće moći utvrditi je li jedrenjak u trenutku plovidbe bio jedrenjak, odnosno plovio uz pomoć vjetra ili je imao upaljen mehanički pogon (stroj)?

– Koliko znam, odnosno koliko sam vidio iz medija, bilo je dosta očevidaca. Vrlo jednostavno je to. Ako plovite na jedra, jedra su razvijena (otvorena), ako idete motorom jedra nisu otvorena. Netko je to morao vidjeti prije sraza - zaključuje prof. dr. Bolanča.