U raspravu stanovnika Bačvica i stručnjaka "Parkova i nasada" oko uređenja Perivoja Bačvice uključili su se ekološki agronom Mario Gracin i splitski arhitekt i urbanist Mislav Kuzmanić iz hvarske tvrke "Soil Regenerative Landscaping & Practices".
Predlažu uređenje perivoja u kojem povezuju očuvanje postojećeg zelenila, regenerativne principe i povijesni urbanistički koncept prostora. Smatraju da bi perivoj trebalo urediti tako da odgovara stvarnim potrebama građana, a istodobno bude otporniji na klimatske promjene i zahtijeva manje održavanja.
Mario Gracin, stručnjak za regenerativne mediteranske vrtove, predlaže da se prije svega procijeni postojeći biljni fond i sačuva što više stabala i drugog bilja.
– Zalažem se za eliminaciju palmi iz projekta preuređenja i njihovu zamjenu stablima koja pružaju više hlada, poput koštele, simbola splitskih perivoja. Palme nisu autohtone vrste ovog podneblja, skupe su i zahtijevaju kontinuirano tretiranje sredstvima protiv palmine pipe, koja je poharala ove biljke na cijelom Mediteranu – navodi te predlaže zamjenu engleskih travnjaka cvjetnim livadama, koje zahtijevaju manje održavanja, troše manje vode i privlače korisne kukce i leptire.
– Umjesto fontane bilo bi korisnije postavljanje javnih česmi i pojilišta za ptice, a umjesto divljih naranči sadnja korisnih voćaka poput smokava, šipaka i kakija, uz pažljiv odabir mjesta kako plodovi ne bi padali na pješačke staze. Predložili bismo i senzorni vrt za djecu, propusne pješačke površine od stabiliziranog drobljenog kamena te očuvanje hlada tijekom obnove – ističe Gracin te smatra da bi stabla koja predstavljaju izravnu opasnost za korisnike trebalo ukloniti odmah, dok bi zamjena fitosanitarno ugroženih sofora trebala biti dio dugoročnog plana, usklađenog s razvojem hlada koji će pružati nova stabla u sljedećih deset do dvadeset godina.
– Ako potaracamo sva stabla odjednom, ostat će brisani prostor na kojem ćemo barem deset godina čekati da se formira primjerena hladovina. Perivoj bi trebalo oblikovati prema potrebama ljudi, a ne ga svesti na prolazni prostor. Cilj je dodati sadržaje koji će obogatiti perivoj, a ne ukloniti njegove postojeće vrijednosti, među kojima je hlad trenutačno jedna od najvažnijih – zaključuje Gracin.
Susretanje pogledima
Mislav Kuzmanić, koji veći dio života živi na Bačvicama, prijedloge temelji na poznavanju povijesnog i urbanističkog razvoja prostora te svakodnevnih navika njegovih korisnika.
– Šetalište Bačvice ostatak je prvog urbanističkog plana Splita, izrađenog nakon međunarodnog natječaja iz 1923. godine. Werner Schürmann zamislio je prsten perivoja nalik Rambli u Barceloni, a od te je vizije ostao prepoznatljiv profil prostora s prometnicom s obje strane i pješačkim koridorom u sredini, koji se trebao protezati sve do Marjana.
Današnji raspored pješačkih koridora ne odgovara u potpunosti stvarnim navikama ljudi, što pokazuju i utabane staze kojima se šetači spontano kreću, prvenstveno pravac koji se nadovezuje na pješačku rutu kroz Toć preko Duvanjske ulice prema osnovnoj školi "Pojišan", jednim od bitnijih pješačkih pravaca iz centra grada.
Zato smatram da bi novo rješenje trebalo pratiti prirodne smjerove kretanja, prema moru ili u krugovima, bez složenih cik-cak pravaca i prstenova koji ne odgovaraju malom prostoru uskog profila, svakako poštujući postojeću osnovnu strukturu, što uostalom propisuje i važeći GUP grada Splita – objasnio je, te ističe da se zalaže za očuvanje koncepta šetanja u dva paralelna smjera i susretanja pogledima, koji podsjeća na kretanje Rivom i predstavlja jedan od prepoznatljivih elemenata mediteranskih pješačkih prostora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....