Trijumf dalmatinskog crnog blaga; u Kaštelima svečano zatvoren povijesni ciklus vinskih radionica; evo kako je bilo

U svečanom ambijentu vile Nika u Kaštel Lukšiću priveden je kraju ekskluzivni ciklus vinskih radionica pod nazivom "Crna vina Dalmacije u Kaštelima". 

Posljednja, treća večer ovog edukativno-gastronomskog projekta bila je posvećena usporedbi crnih vina šibenskoga kraja i domaćih, kaštelanskih snaga, čime je zaokružena ova jedinstvena manifestacija koja je tijekom svibnja pozicionirala Kaštela kao središte vinske kulture Dalmacije.

Manifestacija, koja se održala u godini u kojoj Kaštela slave veliku 25. obljetnicu senzacionalnog znanstvenog otkrića da je crljenak kaštelanski izravni predak svjetski poznatog zinfandela, privukla je brojne domaće vinare, ugostitelje i vinske entuzijaste. Prethodne dvije radionice bile su posvećene usporednim kušanjima kaštelanskih vina s vinima Pelješca i Hvara, dok je završna večer donijela poseban fokus na šibensko vinogorje, regiju koja posljednjih godina bilježi rapidan uzlet u kvaliteti i proizvodnji crnih vina.

Program završne večeri započeo je u 18.30 stručno vođenim, usporednim kušanjem selekcije ponajboljih crnih etiketa šibenskog i kaštelanskog kraja. Nakon toga, fokus se preselio na očuvanje lokalne tradicije kroz posebnu prezentaciju pod nazivom "Babica vinska kraljica", gdje su posjetitelji imali priliku kušati i analizirati dvije različite berbe autohtone kaštelanske sorte iz glasovite Vinarije Bedalov.

‘Slavimo trijumf‘

Jedan od glavnih organizatora manifestacije, Srećko Radnić, nije skrivao iznimno zadovoljstvo postignutim rezultatima, naglasivši kako je slavljenje završetka ovakvog projekta zapravo slavljenje uspjeha koji je nadmašio sva inicijalna očekivanja.

– Iako je neobično slaviti sam završetak nekog projekta, mi večeras imamo itekakav razlog za slavlje jer je ovaj ciklus bio iznimno uspješan, i više nego što smo očekivali. Vinari i publika prepoznali su vrijednost ove edukacije. Ovo je nešto što nam je prijeko potrebno i ovakva bi se događanja u budućnosti morala organizirati znatno češće – istaknuo je Radnić, dodavši da je ključna poruka manifestacije očuvanje jedinstvenog mediteranskog i dalmatinskog identiteta kroz crna vina, koja posjeduju golem gastronomski i promocijski potencijal za cijelu regiju.

– Slobodno mogu reći da crna vina Dalmacije nose cijelo vinarstvo Hrvatske. Mi ovdje imamo povijest i tradiciju koja seže još u 9. stoljeće prije Krista, kada su, prema povijesnim zapisima, Iliri podizali vinograde na padinama Kozjaka. Slično je i sa Starogradskim poljem na Hvaru. Dalmacija je kolijevka crnih vina i imamo se čime ponositi i što slaviti.

Objašnjavajući koncept radionica, Radnić je naveo kako su namjerno odabrali tri najjača i najprepoznatljivija dalmatinska vinogorja, Pelješac, Hvar i Šibenik, te su u svako kušanje ravnopravno uključili kaštelanska vina.

– Željeli smo ponuditi izravnu usporedbu kako bi naši vinari, ali i publika, prepoznali razlike i procijenili kvalitetu. Cilj je bio vidjeti jesmo li dostigli vrhunsku razinu, a rezultat je neupitan: kaštelanska su vina danas na tom vrhunskom nivou. Ovim smo pomogli našim vinarima da vide gdje se nalaze u odnosu na druge, može li se i što napraviti još bolje, ali smo i gostujućim vinarima dali priliku za učenje – objasnio je organizator.

Radnić je napomenuo kako je ovo prva godina održavanja manifestacije, a trenutak nije odabran slučajno.

– Ovaj projekt pokrenuli smo upravo u godini kada ponosno slavimo četvrt stoljeća od otkrića da je kaštelanski crljenak prva domovina i izravni predak zinfandela. U ovoj slavljeničkoj godini željeli smo pokazati punu snagu svih naših crnih sorti, među kojima ključne pozicije drže babić, plavac mali i, naravno, crljenak – zaključio je Radnić.

Crljenak je favorit

Oduševljenje konceptom i realizacijom radionica podijelila je i komunikologinja u turizmu te strastvena kušateljica vina Željka Bulić, koja se identificira kao ponosna ambasadorica autohtonih dalmatinskih sorti.

– Kao netko tko se profesionalno bavi komunikacijom u turizmu, smatram se ambasadoricom naših vinskih sorti, osobito Dalmacije, koja se može pohvaliti s više od 80 autohtonih sorti vinove loze. Oduševljena sam što je Grad Kaštela organizirao ovakav ciklus vinskih radionica. Kroz ova tri susreta imali smo izvanrednu priliku kušati prekrasna vina, družiti se i dublje se upoznati s prepoznatljivim vinarima i specifičnim sortama – izjavila je Bulić.

Unatoč njezinom dugogodišnjem iskustvu u vinskim temama, Bulić naglašava kako je ovaj ciklus donio novu vrijednost i znanja.

– Čovjek može godinama biti unutar vinske tematike, ali učenja i kušanja nikada nije dovoljno – uvijek se otkriju neke nove spoznaje i informacije. Teško je izdvojiti samo jedno vino jer su sva ostavila iznimno snažan dojam, ali kako dolazim iz Kaštela, moje srce i nepce uvijek pripadaju mojoj omiljenoj sorti – crljenku – priznala je Bulić.

Moć Kaštela

U ime lokalnih proizvođača, važnost manifestacije artikulirao je Ivan Perišin iz poznate Vinarije Perišin iz Kaštel Kambelovca. Njegovo je vino bilo uvršteno u program prve radionice, kada su snage odmjerila četiri kaštelanska i četiri pelješka vina.

– Kao vinaru, ova mi je manifestacija iznimno važna jer nam omogućuje da realno sagledamo gdje se Kaštela kao vinska regija trenutno nalaze na karti Dalmacije. Naša regija obiluje mnoštvom specifičnih mikrolokacija. Fascinantno je da ćete u Kaštelima, od vinograda do vinograda, kod iste sorte dobiti potpuno različita vina zbog specifičnosti terena – objasnio je Perišin, ukazujući istovremeno na tradicionalni problem kaštelanskih vinara.

– Mi kaštelanski vinari nismo dovoljno marketinški eksponirani i rijetko obilazimo sajmove. Zato je ovaj događaj poseban. Nismo morali ići nikamo, nego su vodeći ljudi i vinski stručnjaci došli k nama, na naš prag. Sada napokon imamo jasnu sliku kako pariramo drugima. Znamo snagu Pelješca i Hvara, a ova treća večer sa Šibenikom osobno mi je najzanimljivija, jer smatram da smo po stilu i karakteristikama vinogorja najsličniji upravo šibenskom kraju, koji se posljednjih godina rapidno podiže i u proizvodnji i u kvaliteti.

Stručno vodstvo kroz cijeli ciklus radionica potpisuje ugledni sommelier i vinski predavač s prestižnom titulom Wienakademiker te WSET diplomom, Danijel Čečavac. S obzirom na to da je i sam vinar s dvadesetogodišnjim iskustvom u struci, Čečavac posjeduje cjelovit uvid koji spaja proizvodnju, vinifikaciju, tržište i promociju.

– Moja uloga spaja obje strane medalje. S jedne strane savršeno razumijem proizvodni proces i vinifikaciju, a s druge strane problematiku prodaje, servisa i promocije vina na tržištu – započeo je Čečavac, dajući potom duboku analizu jedinstvenosti dalmatinskog terroira.

– Dalmacija je fascinantna regija s nevjerojatno bogatom mikroflorom i golemim dijapazonom vinskih i maslinarskih sorti, što svjedoči o tome da su se na ovim prostorima u povijesti zbivale velike i važne stvari, počevši od antičkih trgovačkih puteva između Narone i Salone.

Čečavac, oslanjajući se na svoje međunarodno obrazovanje, tvrdi da u globalnim okvirima ne postoji regija koja na tako malom prostoru nudi toliku raznolikost.

– U svijetu ne postoji vinska regija koja je površinski tako mala, a istovremeno toliko raznovrsna kao što je Dalmacija. Ona je geografski izrazito fragmentirana: imamo obalni pojas, otoke i Dalmatinsku zagoru. Nemamo goleme monolitne površine, nego specifične džepove i mikrolokalitete, poput Imotskog, Vrgorskog ili Sinjskog polja. Te mikroklimatske razlike omogućuju nam uzgoj potpuno različitih sorti i kreiranje radikalno različitih stilova vina. Dok su otoci i priobalje rezervirani za korpulentna, raskošna crna i bijela vina punog tijela, samo 10 do 15 kilometara u unutrašnjosti susrećemo vrhunske uvjete za proizvodnju svježih, hrskavih bijelih vina i pjenušaca.

Naglasio je kako Dalmacija posjeduje oko 80 autohtonih sorti od ukupno 130, koliko ih je službeno zabilježeno u cijeloj Hrvatskoj. Iako nisu sve komercijalizirane, ta bioraznolikost predstavlja ključnu prednost na modernom tržištu.

– Raznovrsnost sorti izravno rađa raznovrsnost stilova, stvarajući pravu vinsku rapsodiju. To je ključno danas kad se moderni potrošači polako zasićuju generičkih, industrijskih vina koja sva nalikuju jedna drugima. Dalmacija je u tom globalnom kontekstu uspjela ostati svoja i sačuvati svoj autohtoni identitet. Kada tome pridodamo kaštelansko vinogorje s njegovim bogatstvom autohtonih sorti, jasno je da to blago moramo aktivno baštiniti – istaknuo je sommelier.

Komentirajući trenutne tržišne trendove, Čečavac je ponudio kritički osvrt na izazove s kojima se susreću teška crna vina, naglašavajući važnost ovog projekta upravo u tom segmentu.

– Danas svjedočimo trendu rasta popularnosti bijelih, roze i pjenušavih vina. Moderni potrošači paze na kalorijski unos i teže lakšem, deklarativno zdravijem životnom stilu. Zbog toga su crna vina djelomično pala u drugi plan, osobito tijekom ljetne turističke sezone, kada se u Hrvatskoj popije najviše vina. Konzumacija teških, moćnih crnih vina na ljetnim vrućinama potrošačima je postala neprivlačna, pa su pjenušci i svježa bijela vina preuzeli tron. Međutim, Dalmacija je povijesno odrasla i stvorena na crnim vinima. Crna vina su naš izvorni genetski kod i identitet, i zato je od presudne važnosti nastaviti ovakve projekte. S druge strane, ovo je i jasan signal vinarima. Oni se moraju zapitati i u svojim podrumima djelomično prilagoditi stilistiku – učiniti ta crna vina malo pitkijima, svježijima i zavodljivijima, kako bi ih približili novim generacijama koje nisu odrasle na teškim, korpulentnim i oporim vinima – zaključio je Čečavac.