Arhitektonska struka još uvijek bruji o šokantnoj mogućnosti rušenja stadiona Poljud kako bi se napravila nova sportska arena, a mnogi su ostali zapanjeni idejom da se devastira zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Vijest je došla i do kolega u regiji, pa se tako sada oglasio i Zlatko Ugljen, jedan od najistaknutijih bosanskohercegovačkih arhitekata koji često spaja modernizam s graditeljskom tradicijom, a njegov doprinos struci nije ograničen samo na projektiranje. Kao dugogodišnji profesor na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu te redoviti član Akademije nauka i umjetnosti BiH, oblikovao je generacije arhitekata.
- Odlučio sam poslati svoj stav povodom iznenađujućeg, moglo bi se reći bezumnog prijedloga za rušenje stadiona Poljud u Splitu! Čitao sam i pratio reakcije i potpuno se slažem da to iznimno djelo uvaženog kolege Borisa Magaša, taj blistavi primjer iz perioda kasnog modernizma u Hrvatskoj, ni na koji način ne smije biti ugroženo.
Dok je na globalnoj razini kvaliteta Poljuda prepoznata, a njegov koncept poslužio kao referenca pri projektiranju mnogih stadiona koji su izgrađeni nakon njega, neselektivni odnos prema kapitalu, investitorski urbanizam i nestručni stavovi dovode u pitanje njegovo daljnje postojanje u Splitu - navodi akademik i kaže da se adekvatnom rekonstrukcijom vrijednim objektima širom svijeta vraća život.
‘Nenadoknadiva šteta‘
- Suvremene funkcije se u njima nesmetano odvijaju i smatram da ovaj arhitektonski dragulj, simbol suvremenog Splita i dio njegove memorije zaslužuje poseban tretman.
Svjestan ozbiljnosti problema te nenadoknadive štete koju bi rušenje Poljuda moglo izazvati, dajem svoju bezrezervnu podršku opstojnosti splitskog Poljuda, očuvanju njegove autentičnosti, kao zaštićenog kulturnog dobra i neraskidivog dijela kulturnog identiteta Hrvatske.
Govoreći o djelima svjetske arhitektonske baštine, kolega Magaš je jednom prilikom rekao: "Djela stvorena na tim saznanjima bit će uvijek djela vlastitosti dostojna čovjeka i etnosa kojemu pripadaju." Trebamo to imati na umu i ovaj put i ne dozvoliti da rušenje i brisanje iz prostora bude opcija - zaključuje Zlatko Ugljen svoj apel.
Inače, najznačajnije ostvarenje njegove karijere, Šerefudinova Bijela džamija u Visokom, donijela mu je 1983. godine prestižnu međunarodnu nagradu za arhitekturu "Aga Khan". Osim sakralnih objekata, Ugljen je autor brojnih antologijskih zgrada poput hotela "Ruža" u Mostaru i rezidencije Izvršnog vijeća u Sarajevu, u kojima je demonstrirao sposobnost interpretacije autohtonih materijala kroz suvremeni arhitektonski jezik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....