U ugodnom ambijentu destilerije "Poetica" u Vrgorcu je u srijedu, 28. listopada, održana stručna konferencija Slobodne Dalmacije pod nazivom "Od resursa do proizvoda veće vrijednosti", koja je na jednome mjestu okupila vodeće stručnjake iz poljoprivrede, gospodarstva, turizma i lokalne samouprave.
Na početku konferencije okupljene je pozdravila moderatorica Leticija Hrenković, a u ime Slobodne Dalmacije govor je održao zamjenik glavne urednice Pero Smolčić.
– Često govorimo o turizmu i nekim drugim sektorima, pa ispada da poljoprivrede nema. Međutim, mislim da ovdje ne postoji nitko tko ne zna nekoga tko ima maslinike, tko se bavi vinogradarstvom ili kome punica šalje pomidore i kapulu.
Mislim da je poljoprivreda zapravo duboko ukorijenjena u Dalmaciji. Sad, možda nismo dovoljno usmjereni, nemamo neke goleme poljoprivredne površine... Neke stvari nemamo, a zapravo i ovo što imamo ne koristimo. Često prođemo preko, primjerice, Muća, pa vidimo golema neobrađena polja. A onda uđemo u trgovinu i vidimo češnjak iz Egipta, mandarine iz Grčke... Meni to slama srce.
Ja se nadam da je cilj ove konferencije da u trgovinama, na onim naljepnicama koje sad moraju imati, ne piše Egipat, nego da piše Hrvatska. Bilo bi super kada bi pisala Tijarica, kada bi pisao Vrgorac, kada bi pisao Imotski. Ne da bismo prisiljavali ljude da nešto moraju etiketirati pa da nekoga varaju, nego zato što mi zaista imamo te proizvode.
I onda, kad govorimo o dodanoj vrijednosti, da to nisu samo češnjak i kapulica, nego da tu postoji nešto dodatno, nešto što se razvije izvan toga. Jednostavno, neki proizvodi koji onda imaju dodanu vrijednost, koji koštaju više... U to se, naravno, uklapa i turizam. Možemo se osvrnuti oko sebe – radimo nešto, nešto se događa, međutim, možemo puno više. Mislim da tu treba razmišljati malo više izvan okvira – kazao je Smolčić.
Nakon Smolčića, okupljenima se obratio i vrgorački gradonačelnik Mile Herceg, kao i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban. Prije prvog panela govor je održala i Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
– Imamo i mi neke OPG-ove, jer svi imamo OPG-ove u Hrvatskoj i svi znaju kako bi trebalo raditi u Hrvatskoj. Ja, kad uđem u neku prostoriju, čujem kritike na račun hrvatske poljoprivrede, i onda krene: ne ide to naprijed, samo ide prema natrag.
Moramo se puno više slušati i puno više razmjenjivati iskustva. Ono što će dovesti do ovoga o čemu govorimo je samo jedna riječ, a to je – znanje. Znanje je ključno, kao i suradnja sa znanstvenom zajednicom, razmjena iskustava među nama, među institucijama, ali isto tako i na terenu među poljoprivrednicima.
I gdje ćete bolje nego da jedan renomirani lokalni medij organizira konferenciju na kojoj će se od danas stvoriti nova partnerstva, nove suradnje i razmjena znanja, a isto tako će svojim promoviranjem – kroz te kanale kojima se oni inače promoviraju prema ljudima – podijeliti ta znanja i onima koji nisu ovdje – kazala je Zokić.
Nakon uvodnih pozdravnih govora organizatora i uzvanika, fokus ovog skupa stavljen je na dvije ključne panel-rasprave posvećene stvaranju dodane vrijednosti dalmatinskih proizvoda i njihovoj integraciji u turističku ponudu regije.
Prva panel-rasprava, pod nazivom "Od polja do tržišta: kako stvoriti veću vrijednost u dalmatinskoj poljoprivredi?", bila je usmjerena na izazove i prilike u modernizaciji te plasmanu poljoprivrednih dobara.
O konkurentnosti, financiranju i stručnoj podršci raspravljali su Vedran Poljak, prodekan za nastavu, studente i kvalitetu na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, te Marina Jurašin, voditeljica Područnog ureda HBOR-a u Splitu. Svoj uvid u ovu temu dali su i Josip Matas, pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije, Milica Sekulić, stručna savjetnica za Plantellu – Unichem Agro, Ivica Pintur, ravnatelj Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA, te Branimir Kardum, vlasnik tvrtke Trešnja d.o.o.
Jedan od najupečatljivijih primjera stvaranja dodane vrijednosti iznio je Branimir Kardum, vlasnik tvrtke s nasadom od čak 26.400 stabala, jednom od najvećih plantaža trešanja u Europi. Objasnio je s kakvim se teškim logističkim i tržišnim izazovima susreću domaći voćari.
Prijelomna točka za njega dogodila se 2022. godine, kada im je zaprijetila propast uroda. Umjesto bacanja voća, rješenje su pronašli u suradnji sa stručnjacima i znanstvenom zajednicom, s kojima su osmislili potpuno novi prerađivački proizvod – ocat od trešnje.
– Bili smo u situaciji da smo 30 do 40 tona voća morali baciti. U toj ljudskoj potrebi i razmišljanju što učiniti, u suradnji sa strukom krenuli smo u proizvodnju octa od trešnje i taj nas je proizvod spasio. Nakon toga više nijedne godine nismo bacali trešnje – istaknuo je Kardum,
O tome kako Županija konkretno pomaže poljoprivrednicima na terenu govorio je Josip Matas. Naglasio je da su mjere potpore nastale izravno iz detektiranja stvarnih problema u praksi, a jedan od njih svakako su imovinskopravni odnosi.
– Definirali smo četiri prioriteta: mediteranski sektor, s naglaskom na autohtone sorte i zaštitu izvornosti, potpore prerađivačkim uslugama i udruživanju u zadruge te sustave navodnjavanja. Kako bismo izbjegli sporu administraciju oko velikih sustava, osmislili smo mjere za jednostavne akumulacije vode koje poljoprivrednicima omogućuju interventno navodnjavanje u ključnim trenucima – objasnio je Matas.
Upozorio je i na važnost udruživanja voćara i ostalih proizvođača kako bi mogli odgovoriti na zahtjeve Zakona o javnoj nabavi i redovito opskrbljivati škole, vrtiće i bolnice. Kao pozitivan primjer toga istaknuo je ribarski sektor, u kojem takvi modeli već uspješno funkcioniraju.
Nešto više o ulozi znanosti i važnosti obrazovanja mladih generacija poljoprivrednika kazao je Vedran Poljak. Naglasio je da je Split ponovno postao ključno središte znanja koje mora spajati teoriju s praksom na terenu.
– Znanje je ključno. Naš fakultet je reaktiviran u Splitu upravo zato da bude rasadnik znanja među mladim ljudima i novim generacijama, koje će nositi i znanstvenu snagu i napredak u poljoprivredi. Nije dovoljno samo spojiti proizvođača s tržištem, nego moramo ponuditi inovativna rješenja i usku suradnju znanosti i terena – poručio je Poljak.
O financijskoj podršci i izazovima prelaska s primarne proizvodnje na preradu govorila je Marina Jurašin, koja je istaknula je da taj korak zahtijeva stabilnu sirovinsku osnovu, nova znanja, menadžerske vještine te savladavanje administrativnih prepreka i osiguravanje tržišta.
– Prelazak s primarne proizvodnje na preradu traži specifična znanja, nova iskustva i značajna ulaganja. Uz europska bespovratna sredstva i povoljne kreditne linije, ključan instrument su i jamstveni programi HAMAG-BICRO-a, koji olakšavaju rješavanje pitanja kolaterala i pružaju snažan vjetar u leđa poljoprivrednicima – poručila je Jurašin.
Svoju perspektivu o utjecaju klimatskih promjena i važnosti primjene stručnih znanja na terenu dala je Milica Sekulić. Ona je upozorila na problem ekstremnih suša i pada prinosa, te je naglasila da poljoprivrednici ne smiju samo "kopirati" informacije s interneta, nego bi trebali upoznati vlastito tlo.
– Nije dovoljno samo imati volju, ključno je znanje o vlastitom tlu, od analize pH vrijednosti do postotka organske tvari. Kroz edukacije moramo pomoći poljoprivrednicima da pravilnom gnojidbom i obradom akumuliraju vlagu u tlu i ostvare kontinuirane prinose, prilagođene njihovim lokalnim mikrouvjetima – istaknula je Sekulić.
Ivica Pintur govorio je o povezivanju poljoprivrede i turizma te konkretnim modelima plasmana robe. Naglasio je da je usitnjenost zemljišta dugogodišnji problem te da je udruživanje jedini način da mali proizvođači odgovore na zahtjeve velikih kupaca i trgovačkih lanaca.
– Pokrećemo pilot-projekt i logistički centar koji će preko jednostavne aplikacije povezati lokalne poljoprivrednike s ugostiteljskim i agroturističkim objektima. Na taj način osiguravamo stabilan plasman svježih domaćih proizvoda tijekom cijele sezone, uz administrativnu i logističku podršku agencije – najavio je Pintur.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....