Umjetna inteligencija o Splitu: grad vam propada, na jednoj strani bogati ‘apartmandžije‘, a na drugoj - čista sirotinja

Pitali smo nekoliko modela umjetne inteligencije da nam sastave tekst po točkama o Splitu, njegove dobre i loše strane: 

Prvi model se uhvatio negativnosti, pa kaže: 

► Ekonomija grada gubi najvitalniji sloj – mlade između 20 i 39 godina – zbog potrage za boljim poslovima u inozemstvu ili Zagrebu. Uzrok su niske plaće, nekonkurentnost i nedostatak kvalitetnih radnih mjesta.

► Rastu cijene stanova, najamnina i osnovnih usluga, dok plaće godinama stagniraju ili rastu sporo. Stanovnici Splita često ističu kako si sve teže mogu priuštiti osnovne životne troškove – Split je sve manje “grad za običnog čovjeka”.

► Turizam baca sjajnu fasadu, ali lokalci ljeti grcaju u gužvama, inflaciji cijena, zagušenom prometu te nestanku sadržaja za domaće. Pojavljuje se komercijalizacija javnog prostora, zamiranje autentičnog gradskog života i eksplozija “apartmanizacije”.

► Tradicionalni zanati, običaji i proizvodi nestaju pred navalom konfekcijske turističke ponude i globalizirane hrane i suvenira. Split se povremeno čini više kao kulisa nego kao stvarna zajednica.

► Duboka je podjela između bogatih investitora, “apartman-domaćina” i onih koji jedva krpaju kraj s krajem uz sezonske i nisko plaćene poslove. Stanovanje u centru postaje luksuz, a lokalno stanovništvo iseljava na periferiju.

► Kanalizacija, vodoopskrba, otpad, promet – gradski servisi često pucaju po šavovima pod pritiskom na desetke tisuća gostiju usred sezone. Prometni kolaps, problemi sa smećem te eksplozija buke ruše kvalitetu života domaćih.

► Većina zaposlenih u turizmu radi privremeno, bez sigurne budućnosti ili mogućnosti napredovanja. Zimi raste nezaposlenost, dok su ljeti radna prava često narušena.

► Povijesna jezgra Splita ljeti je preplavljena turistima, a zimi sve praznija. Stanari se iseljavaju, trgovine i škole zatvaraju, a grad gubi duh stalnog života.

► Rastu napetosti između starosjedilaca, novodošlih i privremenih stanovnika. Lokalci sve češće izražavaju osjećaj otuđenosti i nerazumijevanja, dok porast delinkvencije i incidenata dodatno narušava javni dojam grada.

► Turizam i rast prometa donose zagađenje mora, smeće na plažama, buku, svjetlosno i vizualno zagađenje koje nagriza kvalitetu prostora i narušava okoliš Marjana.

► Iako regionalni prometni čvor, Split ima česte prometne gužve, problematična rješenja javnog transporta i lošu međugradsku povezanost kopnom i željeznicom. Gužve su u sezoni svakodnevica, a parking noćna mora.

►  Ljetni val turista pritišće bolnice i hitnu službu. Liste čekanja su stalni problem.

► O brojnim javnim projektima (promet, stanovanje, infrastruktura) godinama se samo priča. Klijentelizam, birokracija i neefikasnost lokalne uprave usporavaju razvoj i frustriraju građane.

► Kulturna, sportska i obrazovna ponuda za mlade često je neinovativna i nedovoljna, a mnogi mladi izlazak vide u odlasku iz grada.

►  Oslanjanje gotovo isključivo na turizam čini Split izrazito ranjivim na globalne i nacionalne krize (pandemije, ratovi, gospodarski šokovi). Fale diverzifikacija i veći broj stalnih poslova u izvansezonskim djelatnostima.

► Spontana i neplanska izgradnja, urbanistički nesklad, devastirani prostori i bespravna gradnja vidno narušavaju vizuru grada.

► Starenje populacije nije praćeno odgovarajućim povećanjem smještajnih kapaciteta za starije i nemoćne.

Drugi model je malo naklonjeniji Splitu, pa kaže: 

Srce Dalmacije

Split je drugi najveći grad u Hrvatskoj i neslužbena prijestolnica Dalmacije, smješten na istočnoj obali Jadrana. Ovdje se Mediteran živi punim plućima, a more, sunce i povijest pulsiraju svakom kalom.

Carski DNK

Grad je niknuo iz antičkog ljetnikovca – Dioklecijanove palače, koju je rimski car Dioklecijan izabrao za svoje zadnje dane. Danas UNESCO-v biser, palača ne samo da je povijesni spomenik nego i živi kvart pun kafića, butika i stanova.

Nerazdvojivi spoj starog i modernog

Povijesna jezgra i užurbana Riva žive u zanimljivom suživotu: dok kamen podsjeća na stoljeća staru prošlost, šarenilo terasa odražava današnji splitski tempo.

Pozitivna klima i prizori

Split se diči blagom mediteranskom klimom, s više od 2,700 sunčanih sati godišnje. Planina Marjan i brojne plaže (Bačvice, Kašjuni) daju mu teško nadmašivu “wow” vrijednost za sve ljubitelje prirode.

Vitalno središte – i prometno

Grad je ekonomski lider Dalmacije i najvažnija luka za jadranske otoke. Ljeto donosi gužvu na trajektima i prometnicama – Split diše punim plućima, ali nekad i prebrzo za svoje stanovnike.

Turizam – blagoslov i prokletstvo

Broj turista penje se iz godine u godinu, što donosi dobar prihod i poslove, ali i gužvu, rast cijena i osjećaj gubitka “svog mista”. Ljeti je povremeno teško pronaći “domaći” Split među gomilom selfie-štapova i brodova na kružnim putovanjima.

Kultura u svakodnevici

Split je domaćin brojnim festivalima, koncertima i sportskim spektaklima. Uz Hajduk, balun (nogomet) je religija, a druženje na Rivi i u kafićima stvar svakodnevnog rituala.

Visoka kvaliteta života… ako je možeš priuštiti

U Splitu su svježa hrana, priroda i zdrav život stil, ali cijene rastu. Najam stana, računi i večera u restoranu viši su no što prosječna hrvatska plaća može podnijeti, pogotovo za mlade bez svoje nekretnine.

Zeleno-plavi raj pod pritiskom

Masovni turizam donosi ekološke izazove: gužve, smeće na plažama, rast prometa i buku. Poseban problem je plastika koja često završava u moru.

Duh Splita: ponos, humor i “pomalo” mentalitet

Unatoč svim problemima, Splićani su poznati po svom dišpeto – prkosu, humoru, otvorenosti i specifičnom “pomalo” pristupu životu. Ako vas jednom prime među svoje, Split postaje vječna ljubav.