Gripa je proteklih dana napunila liječničke ordinacije, mnoge natjerala na bolovanje, rad od kuće. I ljekarne su pod opsadom, pokazuju to i dva najtraženija izlazna artikla – paracetamoli za snižavanje temperature i umanjenje boli, te kućni test za dokazivanje gripe.
Postala je i središnja tema razgovora na svakom kantunu, glavno je pitanje: "Jesi li je imao?", ili, ako nisi: "Ma dobit ćeš je sigurno, nema joj se di uteć, grad je pun gripe." Više je nego sigurno da smo upravo zakoračili u sam vrh ovogodišnje epidemije, što se manifestira, među ostalim, i pojačanim priljevom pacijenata na Hitni prijem Klinike za infektologiju KBC-a Split.
Na dnevnoj je razini u posljednjem siječanjskom vikendu liječničku pomoć na Hitnom infektološkom prijemu tražilo 70 ljudi, najčešće zbog gripe.
Zvuči podosta, no ipak nije toliko alarmantno, većina njih mogla se obratiti svojim obiteljskim liječnicima. Strah je očito učinio svoje. Gripa nije lagana bolest i nipošto je se ne smije neozbiljno shvaćati. Svjedoči tome i 25 hospitaliziranih, koji su zbog težeg stanja na liječenju u splitskom KBC-u. Svi su mahom starije životne dobi i većina ih nije bila cijepljena protiv gripe. Nisu preventivno razmišljali o dolasku epidemije, čija je pojavnost u ovom razdoblju neupitna. Pitanje je samo u kojem će se dominantnijem tipu pojaviti: A ili B.
Što je u optjecaju?
– Ove godine imamo i jedan i drugi tip u optjecaju, trenutno je dominantan tip A, koji ima jači učinak uzrokovanja komplikacija, ali i izraženiji epidemijski potencijal. Lani je tip A također bio dominantniji. Ovosezonske brojke trenutno su slične lanjskima. One upućuju i na to da smo na vrhuncu epidemije, očekivanom za ovo razdoblje godine – veli doc. dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja, predstojnica Klinike za infektologiju splitskog KBC-a.
Gripa se obično počne širiti nakon blagdana, krajem prosinca, razvija se tijekom siječnja i u prelasku na veljaču dolazi u svoj vrh. Simptomi koji je prate uglavnom su konstantni: nagli početak, vrućica, nekad i tvrdokorna, pa se pacijenti žale da je teško spustiti temperaturu, zimica, bol u mišićima, glavobolja, grlobolja, opće loše osjećanje i iscrpljenost. Kod nekoga se pojave povraćanje, proljev, dehidracija.
Opći su simptomi dominantni u prvih nekoliko dana, a onda počinje kašalj i izraženija respiratorna simptomatologija. Neki se pacijenti tuže i na gubitak njuha i okusa, koji su nespecifični simptomi respiratornih infekcija.
– Ne moraju biti nužno simptomi gripe, ali mogu biti dio kliničke slike. Nekih neuobičajenih novih simptoma ove godine nismo primijetili. Više-manje je to u smislu klasične slike gripe, ali i mogućih komplikacija, slično kao i prethodnih godina. Komplikacije se najčešće javljaju u respiratornom sustavu, najčešće upale pluća, bilo da se radi o virusnoj primarnoj pneumoniji, ili, češće, sekundarnoj bakterijskoj pneumoniji, koja se javlja kad gripa već ide ka svojem završetku. Virus influence pripremi teren za bakterijsku infekciju, pa najčešće nekoliko dana nakon smirivanja gripe nastupa nova vrućica, produktivan kašalj, bol u prsima u sklopu sekundarne bakterijske upale pluća.
Također nerijetko kod kroničnih plućnih bolesnika dolazi do egzacerbacije osnovne bolesti, bronhitisa, astme. Na sreću, ove godine primarnih virusnih pneumonija nema značajan broj. One se obično javljaju kada dođe do značajnijih promjena u samom virusu, što ovu godinu, na sreću, ipak nije slučaj – veli doc. Pavičić Ivelja.
Gripa dominira nad COVID-om
Kako po prvim simptomima razlučiti imamo li gripu ili koronu? Ili čak i miks? Predstojnica Infektologije navodi da se ove infekcije rijetko javljaju zajedno, a klinički nije uvijek lako razlučiti o kojem se virusu radi.
U većini slučajeva to i nije presudno, osobito za mlade, zdrave ljude, jer je terapija i gripe i COVID-a za njih ista: simptomatska, odnosno oslanjanje na primjenu antipiretika kod visoke temperature, adekvatne hidracije, poštede. Epidemiološka je situacija, objašnjava, trenutno takva da gripa dominira u odnosu na COVID.
Većina oboljelih koji se javljaju na Hitni prijem, kaže, imaju podatak da su im je članovi obitelji, prijatelji ili kolege preboljeli, pa se dijagnoza može dodatno epidemiološki nametnuti bez testiranja.
Eventualna mikrobiološka potvrda, a tu spadaju i brzi antigenski testovi, ima više smisla kod starijih osoba, onih s komorbiditetima ili znacima kompliciranja, kad je indicirana antivirusna terapija, idealno u ranoj fazi gripe. Ljudi uvijek imaju isto pitanje: umire li se od gripe?
– Iako kod većine oboljelih ne dolazi do komplikacija i liječenje se najčešće provodi simptomatski u kućnim uvjetima, nipošto ne možemo reći da je gripa bezazlena bolest. Uz sezonu gripe povezuje se takozvani višak smrti, odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe.
Naime, virus influence ima potencijal izravnog uzrokovanja komplikacija, samim tim u najtežim slučajevima i smrtnog ishoda, ali još češće neizravnog učinka. Zbog gripe može doći do pogoršanja različitih kroničnih bolesti, najčešće plućnih kroničnih bolesti, ali i razvoja kardiovaskularnih komplikacija, tipa srčanog popuštanja, infarkta miokarda, aritmije, rjeđe miokarditisa, perikarditisa, neuroloških komplikacija cerebrovaskularne bolesti, encefalopatija, Guillain-Barreova sindroma...
Zato "višak smrti" koji se javlja uz sezonu gripe zapravo povezujemo s tom virusnom infekcijom, iako nismo u svakom od tih slučajeva gripu mikrobiološki dokazali. Gripa napada i mlađe ljude. Iako djeca češće obolijevaju, komplikacije su češće kod osoba starije životne dobi i onih s kroničnim bolestima – doznajemo.
Kada posjetiti liječnika
Što učiniti kad vas "napadne" gripa? Za visoke temperature, obično praćene glavoboljom i bolovima u svim mišićima, preporučuje se primjena antipiretika, lekadola, ibuprofena, hidracija... Antivirusna terapija osletamivirom indicirana je kod bolesnika s faktorima rizika za razvoj težih oblika bolesti.
U tom slučaju lijek je potrebno ordinirati u prva dva dana bolesti. Bolovi u mišićima i kašalj normalni su simptomi gripe.
No ako se pojavi bol u prsima, osobito nevezano uz kašalj, uporno povraćanje, poremećaj stanja svijesti, otežano disanje, onda je to znak da je potrebno potražiti liječničku pomoć. Gripu, savjet je splitske infektologije, treba odležati. Sve dok pacijent ima temperaturu, vrućicu, dok se loše osjeća, trebao bi biti u kućnim uvjetima.
– S obzirom na to da uz gripu ide i veći broj komplikacija gotovo svih organskih sustava, to je još jedan dodatni razlog zašto je potrebno cijepiti stariju populaciju bolesnika, kao i one s kroničnim bolestima. U Klinici za infektologiju uglavnom hospitaliziramo bolesnike koji imaju kompliciranu gripu, a to su u velikoj većini oni koji se nisu cijepili. Naši sugrađani koji su se cijepili protiv gripe u pravilu ni ne dolaze do infektologa i Hitnog prijema – veli doc. Mirela Pavičić Ivelja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....