Pustili smo nekoliko mjeseci arheologe da u miru kopaju u Hrvojevoj ulici uoči velikog preuređenja prema natječaju iz 2024. godine, na kojem je pobijedila tvrtka Circinus.
I u samo dva i pol mjeseca napravili su čudo. Hrvojeva je „otvorena“ gotovo u punoj dužini, od sjevera prema jugu uz zidine Dioklecijanove palače, osim na onim mjestima koja su već bila istraživana. Trud nije bio uzaludan – nalazi su brojni i vrijedni.
Prava senzacija ipak je otkriće crkve neposredno uz jugoistočnu kulu, nazvane Severova, koja je od 7. stoljeća pripadala splitskom nadbiskupu, čiji se vrt na tom mjestu spominje u arhivskim dokumentima.
– Pronašli smo crkvu udaljenu svega metar od sjevernog zida jugoistočne kule. Orijentirana je u smjeru istok–zapad, ulaz joj je s južne strane, zapadni zid čini Dioklecijanov zid, a na istoku se nalazi pravokutna apsida. Duga je 9,5 metara, široka 4,5 metra i „legla“ je na stariju kružnu građevinu. Zidovi su vrlo dobro sačuvani, a u njih je ugrađeno mnogo spolija, kamenih blokova očito preuzetih iz građevina Palače. Pred apsidom smo pronašli grob opločen dijelovima sarkofaga. Bio je zapečaćen žbukom, dakle netaknut do danas, što je prava rijetkost, a u njemu smo pronašli ostatke žene i djeteta. U apsidi smo pronašli još tri ukopa. Ispod građevine nalazi se antička žbukana platforma. Premda imamo različite popise crkava iz svih povijesnih razdoblja u užoj gradskoj jezgri, još uvijek nismo sigurni kojem bi svecu mogla biti posvećena crkva koju smo pronašli na tako važnom mjestu, uz nadbiskupovu kulu i u njegovu vrtu – kazala nam je arheologinja Andreja Markovac iz tvrtke Neir, voditeljica arheoloških istraživanja u Hrvojevoj ulici, smještajući crkvu u predromaničko razdoblje, od 7. do 9. stoljeća.
Što kaže Petrić?
Prije nego što nastavimo, pokušali smo odgonetnuti koji bi titular mogla nositi ova crkva te zavirili u poznati rad prof. Perislava Petrića „Sakralna topografija u staroj gradskoj jezgri“, nastao na temelju izvora iz arhiva Splitsko-makarske nadbiskupije i Arheološkog muzeja u Splitu.
Prof. Petrić nabrojio je niz crkava spomenutih u dokumentima od 7. do 19. stoljeća, a među njima na ovom mjestu navodi crkvu sv. Silvestra „in Ciuitate Spalati“, koja se prvi put spominje 1181. godine „pod zidovima grada“. Rukopisi crkvu smještaju kod današnjeg Sv. Dominika na Pazaru, ističu da se nalazila blizu, ali izvan gradskih zidina, te da je pripadala istoimenom benediktinskom samostanu s Biševa. Petrić navodi i kako vizitator Priuli bilježi da su 1603. godine kult i beneficij sv. Silvestra preneseni na crkvu sv. Martina "de Colonia", što bi značilo da je tada i sama crkva nestala. To bi se poklapalo s razdobljem turskih prodora pred Split i izgradnjom mletačkih fortifikacija, zbog čega su rušene brojne starije građevine uz Dioklecijanovu palaču.
O imenu pronađene crkve očito će se još raspravljati među znanstvenicima, a arheologinja Markovac pokazuje nam i druge nalaze ispod Hrvojeve.
Puno grobova
– Uz sjeverni zid crkve nalazi se niz grobova iz kasne antike pa do srednjeg vijeka. Neki su pokojnici ukapani jedan iznad drugoga, što upućuje na planske ukope u kojima se ostavljalo mjesto za sljedećega. Na sjevernom dijelu, uz istočni zid Palače, također smo pronašli grobove, no oni su ukopani vrlo plitko u zemlju. Grobnih priloga ima vrlo malo – nešto jednostavnog nakita i nekoliko brončanih prstenova. Do sada je u Hrvojevoj pronađeno 29 grobova – ističe arheologinja Markovac.
Arheološka istraživanja u Hrvojevoj ulici nastavit će se i tijekom idućih tjedana, a stručnjaci očekuju da bi daljnji radovi mogli donijeti nove spoznaje o životu uz istočni zid Dioklecijanove palače tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....