U prostorijama SPINIT inkubatora predstavljen je Socijalni plan Splitsko-dalmatinske županije, strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti, mjere i aktivnosti za razvoj i pružanje socijalnih usluga na području županije. Ukupna vrijednost ugovora je 81.123,95 eura, od čega je 73.011,55 eura bespovratnih sredstava, a Županija sudjeluje s preostalih deset posto.
Na predstavljanju su sudjelovali pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i demografiju Diana Luetić, ravnatelj splitskoga KBC-a Krešimir Dolić, zamjenik župana Stipe Čogelja te državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava i socijalne skrbi Marija Pletikosa. Izrađeni plan detaljno je predstavila predsjednica županijskog Savjeta za socijalnu skrb Snježana Čotić.
Stipe Čogelja istaknuo je da je Socijalni plan županije ne samo zakonska obveza, već i temelj za povlačenje europskih sredstava te planiranje budućih velikih infrastrukturnih i kadrovskih projekata u županiji.
– Radimo na Centru u Dugopolju, na razvoju novih staračkih domova, na prostorima socijalnog HUB-a za naše udruge. Veseli nas suradnja sa Sveučilištem u Splitu, sa svim jedinicama lokalne samouprave i uvođenje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Svjesni smo činjenice da nema socijalnih pedagoga, logopeda, psihologa u našim školama, vrtićima i svim ustanovama. Smatram da je to ključan problem, ali ljudi su uvijek u centru naših politika – istaknuo je Čogelja.
Provedena je sveobuhvatna procjena potreba s ciljem istraživanja dostupnosti socijalnih usluga i kapaciteta njihovih pružatelja. Iz dobivenih podataka o socijalnim uslugama za djecu i mlade vidljiv je značajan nesrazmjer između očekivanog i postojećeg broja korisnika, što svakako ukazuje na potrebu za proširenjem i prilagodbom. Nedostatak smještajnih kapaciteta, socijalnog mentorstva i specijaliziranih programa podrške ozbiljno ograničava mogućnosti skrbi i integracije djece u društvo.
Procijenjena je i potreba za građane u dobi od 20 do 46 godina u kategorijama rizika povezanog s obitelji i roditeljstvom, siromaštvom, rizika u području mentalnog zdravlja te rizika vezanih uz osobe s invaliditetom.
I u ovom slučaju podaci ukazuju na značajne potrebe za proširenjem kapaciteta. U području podrške obiteljima i roditeljstvu evidentan je manjak dostupnih programa podrške i psihoedukacije. Nije zadovoljena ni potreba za smještajem žrtava nasilja – umjesto potrebnih 89 korisnika, osigurane su tek 24 osobe. Nedostatak kapaciteta vidljiv je i u podršci žrtvama kroz pravnu pomoć.
Veliki nedostatak usluga prevencije i podrške vidljiv je i kada su u pitanju mentalno zdravlje i ovisnosti. Terapijske grupe za ovisnike o kockanju uključuju 159 korisnika, a potreba je procijenjena na 493. Programi smanjenja štete za ovisnike o drogama pokrivaju čak 328 korisnika više od predviđenog broja, a što ukazuje na povećanu potražnju za ovim tipom usluga.
Postojeći kapaciteti nisu dovoljni za zadovoljavanje potreba osoba s invaliditetom i odraslih osoba s mentalnim poteškoćama, a to je posebno vidljivo u uslugama psihološke podrške odrasloj osobi i socijalnom mentorstvu, gdje je zabilježen deficit od 1791 korisnika.
Socijalna skrb za građane srednje životne dobi pokazuje ozbiljan deficit u većini ključnih područja, a posebno je izražen nedostatak smještajnih kapaciteta, pravne i psihosocijalne podrške, kao i program mentorstva, zapošljavanja i edukacije, što iziskuje hitna ulaganja i multidisciplinarni pristup.
Manjka i skrbi za osobe starije životne dobi, a jedna od najtraženijih potreba starijih osoba odnosi se na usluge boravka i pomoći u kući. Smještaj i organizirano stanovanje daleko su ispod potrebnih kapaciteta – od očekivanih 2176 korisnika, uslugu koristi 1815 korisnika, od čega je 970 osoba smješteno u domove čiji je osnivač Županija, dok su ostali u privatnom domu.
Neki od ključnih koraka koji bi mogli poboljšati sustav socijalne skrbi uključuju povećanje ulaganja u obrazovanje i zapošljavanje stručnog kadra, razvoj mobilnih timova za pružanje usluga na udaljenim lokacijama, jačanje suradnje između institucija i nevladinih organizacija, osiguravanje dugoročnog financiranja programa socijalne skrbi, digitalizacija sustava radi olakšavanja administracije i poboljšanja efikasnosti.
Posebni ciljevi su povećanje dostupnosti i uvođenje inovativnih usluga za djecu i mlade te za odraslo stanovništvo, podizanje kvalitete skrbi za osobe starije životne dobi, povećanje kvalitete socijalnih usluga jačanjem ljudskih i infrastrukturnih kapaciteta. Kroz spomenute ciljeve jasno je definiran cijeli niz konkretnih mjera.
Jelena Burazin, ravnateljica Doma "Maestral", istaknula je kako su ovim planom sagledali potrebe djece, mladih i obitelji u cijeloj županiji te razmotrili što bi im u budućnosti moglo dodatno koristiti.
– Svakako smo uzeli u obzir djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi i planiramo širiti usluge poludnevnog boravka, psihosocijalne podrške obiteljima u najudaljenijim krajevima naše županije i vjerujemo da će nam ovaj plan pomoći u tome. Radit ćemo na promociji udomiteljstva i poticanju obitelji da se odvaže na tako lijepu, ali važnu socijalnu uslugu – kazala je Burazin.
Predsjednik Udruge MoSt Dado Lelas kazao je da je Udruga od početka uključena u izradu Socijalnog plana.
– Smatram da je ovo od važnosti ne samo za Udrugu MoSt, nego za sve organizacije civilnog društva koje pružaju socijalne usluge da se uključe i sudjeluju, da kažemo što nas tišti na terenu: veliki broja korisnika, sve manje organizacija koje pružaju socijalne usluge, vrlo mali broj socijalnih usluga u ruralnim sredinama... Ima puno gorućih tema, ali ovo je dobar temelj da se nešto napravi – poručio je Lelas.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....