Već se dulje vode žestoke rasprave o štetnosti zračenja odašiljača za telekomunikacije, a tu su temu iznova aktualizirali prosvjedi stanara Mertojaka zbog postavljanja bazne stanice teleoperatera "A1" u njihovom kvartu. U povodu toga, kako bi otkrili trebamo li se zaista bojati zračenja baznih stanica, razgovarali smo sa stručnjakom za elektromagnetska zračenja, prof. dr. sc. Draganom Poljakom koji je šef Katedre za elektromagnetsku kompatibilnost i numeričke metode u elektrotehnici na splitskom FESB-u.
- Tehnologije se ne treba plašiti, svakako je dobra doza opreza, te treba stvari razumjeti. Konkretno, kad se radi o elektromagnetskim poljima uvijek je stvar razine tih polja, a postoji i još parametara, kao što je frekvencija, snaga i slično. Međutim, postoje međunarodna istraživanja na temelju kojih su donesene preporuke, te internacionalne preporuke usvojile su više-manje sve europske države, pa tako i Hrvatska. Čak mogu reći da mi u Hrvatskoj imamo nešto što se zove pravilo predostrožnosti, pa su razine tih polja koje su dopuštene kod nas čak i niže nego što predviđaju internacionalne preporuke - naveo je.
Na jednom od prosvjeda stanar koji je živio u Austriji nam je kazao kako se tamo po zgradama ne postavljaju bazne stanice, pa smo stoga priupitali Poljaka smiju li se one uopće postavljati u stambenim zonama.
- U Pravilniku se to zove područje povećane osjetljivosti i tu su rigoroznije mjere razine tih polja. Dakle, trebalo bi na mjestima gdje borave ljudi izračunati i izmjeriti ta polja i to usporediti s dopuštenim razinama koje predviđa hrvatski Pravilnik za zaštitu od elektromagnetskih polja. Znači, akreditirani laboratoriji, a to su oni koji su dobili posebnu dopusnicu od Ministarstva zdravstva na prijedlog Hrvatske akreditacijske agencije, što znači da su to ljudi koji imaju znanje, vještinu i opremu, u principu prije nego što se antena postavi računaju kolike su razine tih polja. Ako su dozvoljene, naravno uz sve ostale dozvole koje su za to potrebne, antena se postavi, te u trenutku kada se pusti u pogon nužna su mjerenja da se to potvrdi - kazao nam je Poljak, pa otkrio kako imamo vrlo sličnu praksu kao ostale zemlje u Europskoj uniji.
- Ostale zemlje u Europskoj uniji preuzimaju smjernice međunarodne organizacije koja se zove International Commission on Non-Ionizing Radiation Protection. Neke zemlje uzimaju direktno ograničenja koja slijede iz ovih smjernica, a neke su čak strože, kao što su recimo Hrvatska i Slovenija - poručio je.
Nekoliko stanara Mertojaka, kako smo ranije pisali, nakon postavljanja bazne stanice svojim je uređajima mjerilo zračenje, te tvrde kako je ono 10 do 15 puta veće od najviše dozvoljene granice. Na te navode, kao i na naše pitanje kolika je ta granica, profesor je rekao sljedeće:
- Granica ovisi o frekvencijskom području. Ja sada ne znam tko je mjerio i kako, međutim, vi za mjerenje morate imati poseban instrumentarij, morate imati opremu koja je umjerena. To znači da je testirana u umjernom laboratoriju kao pouzdana oprema. Recimo, mogu reći da je na nekih 900 MHz, Hrvatska granica 16,5 volti po metru, ali na 50 Hz je 2000 volti po metru. Tako da je granica postavljena ovisno o frekvenciji - zaključio je Poljak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....