Županijska vijećnica Mosta Milija Baldić Lukšić uoči sjednice skupštine Splitsko-dalmatinske županije otvorila je pitanje transparentnosti upravljanja županijskim ustanovama i trgovačkim društvima te alarmantnog stanja mentalnog zdravlja djece i mladih na području županije.
Podsjetila je kako je na sjednici Županijske skupštine 18. prosinca 2025. godine postavila vijećničko pitanje vezano uz upravljačke strukture pravnih osoba pod ingerencijom Splitsko-dalmatinske županije, zatraživši pisani odgovor s konkretnim podacima.
Odgovor je zaprimljen nakon 60 dana, uz upućivanje na objave u "Službenom glasniku Splitsko-dalmatinske županije", no, traženi podaci nisu jasno i nedvosmisleno dostavljeni. Istaknula je kako su na službenim mrežnim stranicama u više slučajeva objavljeni neažurirani ili netočni podaci o predsjednicima upravnih vijeća i nadzornih odbora županijskih ustanova i trgovačkih društava, iako članovi tih tijela primaju naknade iz proračuna.
– Kao županijski vijećnici imamo pravo i obvezu tražiti točne i ažurirane podatke o upravljačkim strukturama pravnih osoba pod ingerencijom Županije. Transparentnost trošenja proračunskih sredstava nije političko pitanje, nego pitanje odgovornosti prema građanima koji su nam dali povjerenje – poručila je Milija Baldić Lukšić.
Baldić Lukšić upozorila je na zabrinjavajuće podatke o mentalnom zdravlju djece i mladih. Prema dostupnim podacima, jedno od sedmero adolescenata ima mentalni poremećaj, dok u Hrvatskoj 11,5 posto djece u dobi od 10 do 19 godina ima mentalne poteškoće, a između 4 i 8 posto mladih razvije depresiju.
Podaci školske medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije za 2024. godinu pokazuju da je 5,2 posto učenica i 8,4 posto učenika 8. razreda osnovne škole i 1. razreda srednje škole imalo rizik za teškoće mentalnog zdravlja, dok je 10,2 posto učenika izjavilo da im je padalo na pamet da si naude.
Posebno je istaknula nedostatne kapacitete dječje psihijatrije u Splitu, gdje djeca nemaju mogućnost hospitalizacije, za razliku od Rijeke, Osijeka i Zagreba.
Dodatno zabrinjava porast odgoda upisa u prvi razred – u školskoj godini 2024./2025. zabilježeno je 479 odgoda, odnosno 12,62 posto generacije, što je značajan rast u odnosu na ranije godine.
Upozoreno je i na rast ovisnosti o digitalnim tehnologijama, pri čemu 40 posto trinaestogodišnjaka provodi više od tri sata dnevno na internetu, kao i na nedostatak stručnog kadra, budući da samo 16 psihologa skrbi o 12.500 srednjoškolaca.
– Mentalno zdravlje djece i mladih u našoj županiji mora postati stvarni, a ne deklarativni prioritet. Potrebni su nam dostupni bolnički kapaciteti, dovoljan broj stručnjaka i sustavna prevencija koja uključuje školu, obitelj i sustav socijalne skrbi. Svako odgađanje rješavanja ovog problema ima dugoročne posljedice za djecu, obitelji i cijelu zajednicu – zaključila je Baldić Lukšić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....