Nakon nekoliko desetljeća Botanički vrt na Marjanu bit će ponovno otvoren za javnost. Gradonačelnik Ivica Puljak donio je "Zaključak o davanju na upravljanje i održavanje Botaničkog vrta u Park šumi Marjan Javnoj ustanovi za upravljanje Park-šumom Marjan i ostalim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Grada Splita".
No, ravnatelj Javne ustanove Marko Pejnović je na naš upit kazao da trenutno ne zna kada će biti službeno obavljena primopredaja između gradskog Odsjeka za razvoj i Javne ustanove.
- Plan je da se užurbano provede uređivanje Botaničkog vrta, da to sve bude lijepo i uredno za prihvat posjetitelja, i planiramo otvaranje koncem ožujka - najavljuje ravnatelj.
Javna ustanova objavila je natječaj za 15 radnih mjesta. Jedno od njih se odnosi na stručnog voditelja, kojeg po Zakonu o zaštiti prirode moraju imati, a već neko vrijeme bez njega posluju, a za Botanički vrt raspisan je natječaj za osam radnih mjesta, uključujući voditelja, pet vrtlara, blagajnika i višeg tehničara.
- Sukladno sistematizaciji za rad u Botaničkom vrtu traži se stručno osoblje. Nismo izmišljali toplu vodu oko radnih mjesta. Čuo sam se s Vanjom Stamenkovićem, voditeljem Botaničkog vrta u Zagrebu, opise poslova smo praktički iskopirali od zagrebačkog Botaničkog vrta. To je jedini Botanički vrt u Hrvatskoj koji je priznat od strane Europske unije. Moja intencija je to isto postići za Split - najavljuje Pejnović.
No, da bi se zadovoljio tako ambiciozno postavljen cilj, trebat će izraditi Plan upravljanja Botaničkim vrtom, obrazovati djelatnike prema europskim standardima za vođenje botaničkih vrtova...
Vijest koja će se građanima svidjeti jest što Javna ustanova najavljuje besplatan posjet Botaničkom vrtu kojeg dugo nisu vidjeli, a zadnjih godina se, nažalost, često spominjao u negativnom kontekstu.
- Do kraja ove godine će biti besplatan ulaz. Dok se sve ne "ispegla", zasade sve biljke i uspostavi potpuni rad Botaničkog vrta. Imat ćemo zimsko i ljetno radno vrijeme. Ljetno će biti nešto duže, ali u principu će do konca godine biti besplatan ulaz u Botanički vrt - najavljuje Pejnović i dodaje kako bi građani Splita i nakon isteka ove godine trebali imati povlaštene cijene ulaznica, kao što to imaju Zagrepčani sa žičarom na Sljemenu.
Zanimalo nas je ima li Botanički vrt sve potrebne dozvole za rad, obzirom da nam je zadnji put ravnatelj kazao kako nedostaje pola biljaka koje su planirane prema glavnom i izvedbenom projektu kojeg je izradio Agronomski fakultet u Zagrebu.
- Biljke koje nedostaju ćemo mi nadopuniti samostalno, jer podizvođač "Cvjetko" nije bio do kraja podugovoren, ostavljena mu je jedna sloboda, što znači da će on biti plaćen za ono što je posađeno. I što mu je uspjelo, naravno. Vedrana Franić koja je vodila projekt u ime Odsjeka za razvoj iz Grada je već tako najavila u medijima. Uporabna dozvola je dobivena i Botanički vrt se treba prenijeti na upravljanje Javnoj ustanovi, isto kao i promatračnica - navodi Pejnović.
Uporabna dozvola je dobivena zapravo za građevne zahvate, kao što su kućice i staklenici, oko kojih je građevinska inspekcija imala primjedbi. Odnosno, dozvola je dobivena za Botanički vrt, unatoč tome što u njemu nije sve posađeno u skladu s projektom Agronomskog fakulteta, koji je vrlo zahtjevan.
- Sve što je u projektu mi ćemo nabaviti i posaditi do kraja godine. Još nema biljnog fonda koliko bi trebalo biti do kraja, a u kratkom vremenu ćemo to sve nadopuniti. Stoga ću predložiti Upravnom vijeću da se do kraja godine, dok se sve to ne uredi, ne naplaćuje ulaz u Botanički vrt - najavljuje Pejnović.
Podsjetimo, Botanički vrt je osnovan 1951. godine, na površini od 2,2 hektara. U njemu se nalazilo mnoštvo biljki tropskih i suptropskih područja, a u sjevernom dijelu vrta nalazila se autohtona mediteranska flora.
- Procvat vrta bio je do 1975. godine, nakon čega uz odlazak profesora Petra Matkovića u mirovinu, smanjivanje broja zaposlenih vrtlara s nekadašnjih pet na jednog i niz dodatnih otegotnih okolnosti započinje njegovo lagano propadanje - stoji na stranicama Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Obnova se otegla...
Propadanje Botaničkog se otada nastavilo i doseglo je drastične razmjere, biljke su uvenule, a staklenici su bili derutni, čak opasni za ulaz zbog odlomljenih stakala. Propast je došla do te razine da ljudi koji nisu doživjeli splitski botanički vrt u najboljim godinama, nisu mogli zamisliti kako je to nekad bilo bajkovito mjesto za kojim su uzdisali Splićani i uživali u egzotičnim vrstama.
Jedno vrijeme pokušana je obnova Botaničkog vrta od strane Fakulteta, pod vodstvom dr. Mirka Ruščića, no intenzivniji radovi pokrenuti su u sklopu projekta “Marjan 2020 – Brdo prošlosti, oaza budućnosti”. Cilj je pretvoriti ovo područje ne samo u čaroliju brojnih biljnih vrsta, nego i u interpretacijski centar botanike.
Na žalost, projekt je u doba bivše vlasti bio vrlo loše isplaniran. U početku je planirano da će koštati 2,6 milijuna kuna za koje se namjeravalo dobiti sufinanciranje iz europskih bespovratnih sredstava. Ali, pokazalo se da su ukupni troškovi narasli na oko 14 milijuna kuna, zbog čega je udio EU sredstava spao na samo 13 posto.
Također, projekt se prilično otegnuo. Sadašnja vlast se prevarila u procjeni da se radovi mogu izvoditi bez građevinske dozvole, prema Pravilniku o jednostavnim građevinama, što im je navuklo građevinsku inspekciju na vrat. Inspekcija je u jednom trenutku izdala naređenje Ivici Puljku da ukloni pet bespravno izgrađenih objekata. Na kraju su problemi s inspekcijom izglađeni, a Grad je sebi izdao dozvole.
Kako bilo, nakon odgađanog i više puta najavljivanog otvaranja, uskoro bi Botanički vrt trebao konačno biti dostupan posjetiteljima, i to besplatno, dok se ne prikupe biljke koje tvrtka "Cvjetko" u vlasništvu predsjednika Lučke uprave Vice Mihanovića nije nabavila.
Projektom Agronomskog fakulteta u Zagrebu planirano je da se u Botaničkom vrtu posadi 1511 komada biljnih vrsta u 29 sistemskih i tematskih polja, koja bi bila raspoređena unutar suhozida, potpornih zidova i stijena.
- Svako sistemsko polje osmišljeno je tematski, odabirom vrsta bilja srodnih prirodnih, stanišnih ili nekih drugih obilježja čineći karakterističnu zbirku biljaka, odnosno biljnih zajednica. Osnovne grupe predviđenih biljnih zajednica na poljima botaničkog vrta su: vrste mediteranskih staništa, vrste submediteranskih i planinskih staništa, voćne vrste mediteranskih, eumediteranskih i subtropskih staništa, vrste sjenovitih i subtropskih staništa, sukulenti i kaktusi, krške vrste, vrste stepskih staništa, vrste alepskih staništa, vrste halofilnih staništa, „polja“ lavande i ružičnjaci te močvarno i vodeno bilje (unutar bazena) - stoji u opisu projekta.
Ovim projektom je predviđen smještaj egzota, kaktusa i sukulenata u tri staklenika ovisno o zahtjevima za temperaturu, vlagu i količinu vode. U toplom stakleniku zimska temperatura bila bi najmanje +20 °C, a vlažnost zraka visoka (oko 90%), služili bi za uzgoj tropskog i suptropskog bilja.
Drugi temperirani staklenik u kojem bi zimi bilo oko +10 °C, koristio bi se za prezimljavanje palmi i drvenastih biljaka sredozemnih klima osjetljivih na niže temperature i jak vjetar. Treći je hladni staklenik (zimske temperature oko +5 °C), služit će za prezimljavanje kaktusa i sukulenata. Staklenici će, navodi se u projektu, dijelom služiti i kao uzgojni. A u budućnosti se planira otvaranje „kuće leptira“.
U opisu projekta se napominje kako prilikom izrade krajobraznog projekta nije obuhvaćena sjeverna površina botaničkog vrta (gotovo 16 000 m²) te je ona predviđena isključivo za znanstveno – istraživačku djelatnost. Na toj površini predviđa se praćenje zdravstvenog stanja postojeće vegetacije te u skladu sa zakonom nadosadnja autohtonim biljnim vrstama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....