Rijetko koji dio Splita sustavno je zapušten i devastiran kao zapadni dio Glavičina, nazvan Sutrojica prema starohrvatskoj crkvi svete Trojice iz devetog stoljeća, najdragocjenijem biseru hrvatske nacionalne baštine. Ova šesterolisna crkva, kakvih je tek nekoliko u Dalmaciji, spominje se prvi put 1060. godine, a prema pretpostavkama povjesničara i arheologa mogla je biti izgrađena upravo u vrijeme kad je održan Splitski sabor 925., na kojem je Tomislav prvi put nazvan kraljem Hrvata i zato je ovogodišnja proslava 1100. godišnjice Hrvatskog kraljevstva – sjajan povod da je se i uredi.
Njezina zadnja obnova završena je još 1971. godine, no od toga doba ponovno je u lošem stanju, unatoč nastojanjima fratara iz samostana na Poljudu da je održe u kakvom-takvom redu. Naime, vidljiva je vlaga na zidovima, krov prokišnjava, a iz kamenih ploča koje je pokrivaju – raste smokva koja je polako i ustrajno razara.
Gradska sramota
Okoliš je tek priča za sebe, prava sramota na licu grada. Pored crkve je naraslo brdo građevinskog materijala, već je obraslo korovom, grmljem i stablima pa izgleda prirodno, a nastalo je nasipanjem zemlje iz iskopa za gradnju braniteljskih zgrada u Ulici Antofagaste prije više od 25 godina.
Svoj "doprinos" potom su dali građani koji su godinama ondje odlagali šutu i škovace, a konačni pečat udarila je Banovina jer je proteklih godina tamo iskrcavana zemlja iz ukopa polupodzemnih kontejnera! Neobuzdana priroda sve je zazelenila visokim korovom, pa prolazeći tamo nemate osjećaj da ste praktički u centru grada.
I Glavičine, posebno dio koji se naziva Turska kula, po nekadašnjoj obrambenoj utvrdi starih Splićana od osmanlijskih zaleta, također su kronično zapuštene, a riječ je o ogromnoj zelenoj površini, nakon Marjana najvećoj u gradu!
Inicijative za uređenje cijelog područja pokrenute su prije desetak godina, kad je HSLS predložio uređenje Glavičina kao splitskog "Central parka", iznijevši i konkretne planove, poput sportsko-rekreacijske zone i mjesta promicanja kulture, povijesti i ekologije s crkvom svete Trojice kao središnjom točkom parka. U studenome ove godina HSLS-ov vijećnik Hrvoje Bašić na Gradskom je vijeću postavio pitanje kad će se konačno Grad pomaknuti u odnosu prema Glavičinama.
– Osim kao vijećnik, i emotivno sam vezan za to mjesto jer sam dio djetinjstva proveo igrajući se na Turskoj kuli, i duša me boli kad vidim kako ta lokacija čami tako neredna i zapuštena, a mogla bi biti mjesto ugode za sve stanovnike grada.
Dobio sam pozitivan odgovor gradonačelnika Tomislava Šute i dogradonačelnice Matee Dorčić da su u nedavnim razgovorima sa župom, Arheološkim muzejom, te Odjelom nadležnim za kulturu u Splitsko-dalmatinskoj županiji dogovorili potpisivanje sporazuma o suradnji na sanaciji i arheološkim istraživanjima te valorizaciji lokaliteta. Skrenuta je pažnja i na suvlasništvo Grada i privatnih vlasnika parcele te postojanje inicijative za rješavanje tog pitanja.
Nadam se da će se uskoro ukloniti onaj nasuti deponij zemlje i otpada u neposrednoj blizini crkvice. Potom bi bilo u planu i uređenje arheološkog parka u suradnji s Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika, o čemu ćemo uskoro dobiti više detalja, a potom bi trebalo više pažnje posvetiti kompletnom uređenju prostora. Time bi druga pluća Splita nakon Marjana dobila dostojno uređen i osmišljen prostor, kakav i zaslužuju – kazao je Hrvoje Bašić, dodavši kako su proces usporavali i imovinskopravni problemi, budući da je lokacija u vlasništvu Grada, privatnika, države i Crkve.
Bit će uskoro
Dobre vijesti potvrdio nam je i Dragan Žuvela, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Splita.
– U izradi je i vrlo skoro će biti predstavljen Urbanistički plan uređenja Glavičina, u kojem je posebna pažnja posvećena arheološkom parku pored crkve svete Trojice, a uključuje i nova arheološka istraživanja u njezinoj blizini. Ne bih ulazio u detalje, ali bit će to rekreacijsko-sportska zona s posebnim osvrtom na povijesnu važnost, na korist svim građanima – kazao nam je ravnatelj Žuvela.
Dogadonačelnica Matea Dorčić kazala nam je kako je dogovoren spoazum sa župom, Arheološkim muzejem u Splitu te odjelom nadležnim za kulturu u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
- Važna tema je suvlasništvo Grada, Splitsko-makarske nabiskupije i privatnih vlasnika parcele i postojanje incijative za rješavanje tog pitanja. Vjerujem da se uskoro ide u sanaciju deponija u neposrednoj blizini crkvice, za što imamo osigurana sredstva. Nakon uklanjanja, u planu je uređenje objekta, ali i suradnja s muzejom koji preuzeo inicijativu oko potrebnih istraživanja - navodi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....