Aktualno izvješće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazalo je "zbunjujuće" rezultate za područje Splitsko-dalmatinske županije, koja predvodi po broju zaposlenih (1857) u prošloj godini, ali i po broju nezaposlenih (15.712), što je 17,3 posto od ukupnog broja nezaposlenih u državi. U usporedbi s brojem stanovnika u Zagrebu, koji je gotovo dvostruko veći od broja stanovnika u našoj županiji, je gotovo dvostruko više nezaposlenih, pa ispada da je svaki peti nezaposleni u Hrvatskoj s područja Splitsko-dalmatinske županije.
Ipak, Jelena Gogić, predstojnica Područne Službe Split HZZ-a, potrudila se opširno nam razjasniti ove podatke, koji pokazuju izrazitu sezonalnost zapošljavanja u regiji koja je velikim dijelom okrenuta turizmu, koji i jest - sezonalan.
- S jedne strane imamo najveći broj nezaposlenih, ali i broj zaposlenih koji godinama raste. Ova naizgled kontradiktorna situacija može se djelomično objasniti specifičnostima gospodarske strukture županije, neusklađenošću između ponude i potražnje radne snage, sezonskim karakterom poslova, prihodima od turizma te prostornom disperziranošću županije.
Naime, gospodarstvo županije oslanja se ponajprije na turizam, ugostiteljstvo, usluge i građevinarstvo. Upravo ta sezonalna priroda poslova rezultira fluktuacijom radne snage tako da u sezoni nedostaje radnika, dok u zimskim mjesecima mnogi ostaju bez stalnog izvora prihoda kada ionako pada potražnja za radnom snagom.
Krajem ožujka 2025. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Split evidentirano je 15.712 nezaposlenih osoba, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je u evidenciji bilo 19.725 osoba, manje za 20,3 posto. Treba naglasiti da već deset godina zaredom nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji pada, ako se kao izuzetak uzme godina 2020., dakle razdoblje korona-pandemije.
Nezaposlenost pada, a istovremeno raste zaposlenost: tako je na kraju ožujka ukupno iz evidencije Zavoda za zapošljavanje zaposleno najviše osoba u Hrvatskoj, 1857 ili 17 posto ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Trenutno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 171.869 zaposlenih osoba i zaposlenost raste po godišnjoj stopi od tri posto.
Udio nezaposlenih naše županije u ukupnoj nezaposlenosti RH je 17,5 posto, i to našu županiju svrstava u regije s najvećim brojem nezaposlenih, ali samo u ovom dijelu godine, jer već u travnju raste broj zapošljavanja i nezaposlenost pada u odnosu na druge županije, pa i Grad Zagreb.
Odjava iz evidencije
- Traže li nezaposleni u našoj županiji posao, odbijaju li posao koji im ponudi HZZ?
- Nezaposlene osobe traže i trebaju aktivno tražiti posao jer ih na to obvezuje Pravilnik o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad koji utvrđuje sve aktivnosti koje nezaposlena osoba provodi u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje u cilju utvrđivanja statusa nezaposlene osobe, pripreme za zapošljavanje i zapošljavanja. Pod aktivnostima se podrazumijeva aktivno traženje posla i raspoloživost za rad.
Aktivno traženje posla podrazumijeva sudjelovanje nezaposlene osobe u savjetovanju, individualnim konzultacijama, raznim radionicama, profesionalnom usmjeravanju, obrazovanju, definiranju s dodijeljenim im savjetnikom profesionalni plan zapošljavanja, sporazum za uključivanje na tržište rada i drugim aktivnostima koje Zavod provodi.
Korisnik je raspoloživ za rad ako se odaziva na svaki poziv Zavoda radi zaposlenja i pripreme za zapošljavanje. U suprotnom Zavod će prestati voditi osobu kao nezaposlenu ako ne prihvati ponuđeno zaposlenje u okviru stečene razine kvalifikacije i radnog iskustva koje je definirano u profesionalnom planu zapošljavanja na način da se odjavljuje iz evidencije na šest mjeseci.
Isto tako, osoba se odjavljuje iz evidencije na šest mjeseci ukoliko odbije uključiti se u obrazovni program koji je sukladan njezinim procijenjenim osobnim i profesionalnim sposobnostima ili ga bez opravdanog razloga prekine. Ukoliko nezaposlene osobe ne ispunjavaju uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad te ne obavljaju aktivnosti dinamikom koja je utvrđena u profesionalnom planu, odjavljuju se iz evidencije Zavoda na tri mjeseca.
- U isto vrijeme poslodavci se žale da nedostaje radnika, kako to?
- Padom nezaposlenosti smanjuje se i udio raspoložive stručne radne snage koju tržište rada treba, posebno u županijama i u ljetnom periodu, gdje je izrazito velika potražnja za turističko-ugostiteljskim zanimanjima. Tako već godinama na tržištu rada u RH kronično nedostaje radnika u turizmu i ugostiteljstvu: konobara, kuhara, pomoćnog ugostiteljskog i hotelskog osoblja, sobarica, čistačica, potom u pratećim djelatnostima kao što je trgovina i prijevoz nedostaje trgovaca, prodavača, vozača, skladištara i slično. Također, velika je potražnja i za kvalificiranim građevinskim radnicima, kojih skoro da i nema u evidenciji Zavoda za zapošljavanje.
Ljeti svi zaposleni
- Tko je onda ljeti nezaposlen?
- Dio nezaposlenih koji u ljetnim mjesecima ostaje na Zavodu za zapošljavanje su teže i ranjive skupine nezaposlenih, poput dugotrajno nezaposlenih osoba, ljudi starije životne dobi i osobe s invaliditetom. S ovom skupinom Zavod radi na način da im pruža poseban, individualizirani pristup gdje im preko raznih aktivnosti, radionica i programa nastoji olakšati pristup tržištu rada vraćajući im volju, samopouzdanje i motivaciju za traženje i prihvaćanje posla.
- Kako se snalaze poslodavci oko deficitarnih zanimanja?
- Za dio radne snage koju poslodavci ne mogu pronaći na domaćem tržištu rada okreću se mogućnosti uvoza te pokreću zahtjeve za izdavanje radnih dozvola MUP-a. Prije ishođenja radne dozvole poslodavci trebaju preko Zavoda za zapošljavanje provesti test tržišta rada. - Zavod je dužan poslodavcu ponuditi svu raspoloživu radnu snagu iz evidencije, koja odgovara uvjetima konkretnog radnog mjesta.
Ako takvih radnika ima, a poslodavac iz nekog razloga ne želi zaposliti naše radnike, zahtjev za radnom dozvolom mu se neće odobriti. Dakle, uvijek se daje prednost domaćem radniku. Iznimno se test tržišta rada ne provodi za deficitarna zanimanja.
Ako je Zavod utvrdio da u svojoj evidenciji ipak nema radne snage za neko radno mjesto, poslodavac podnosi Zavodu za zapošljavanje zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad koje mu je potrebno da bi od MUP-a ishodio potrebnu radnu dozvolu.
Preko tog zahtjeva zaduženi savjetnik koji rješava zahtjev provjerava svu potrebnu dokumentaciju, koja je stupanjem na snagu novog Zakona o strancima iz ožujka ove godine temeljita i obuhvaća provjeru ugovora o radu, kompetenciju stranog radnika i slično. Poslodavac također treba ispuniti određene uvjete, od potrebnih zaposlenih radnika na neodređeno, potrebnog omjera domaćih i stranih radnika, prihoda...
- Koja zanimanja se najviše traže, a za koja ne postoji interes? Koliko se poslova trenutno nudi?
- Najtraženija zanimanja su vezana uz turizam i ugostiteljstvo, jer je najveći intenzitet zapošljavanja i ugovaranja radnog odnosa u Splitsko-dalmatinskoj županiji u svibnju i lipnju, kada se ostvaruje više od 70 posto sezonskog zapošljavanja, no pripreme i ponude za posao započinju već krajem prethodne godine.
U takve grupe zanimanja spadaju konobari i kuhari, pomoćno ugostiteljsko i hotelsko osoblje, trgovci i prodavači, vozači... U prva tri mjeseca ove godine objavljeno je ukupno 11.343 potreba za radnicima. Najmanji interes je za poslove koji nude najlošije uvjete rada, pri čemu prvenstveno mislimo na plaću i uvjete smještaja ako se radi o aktualnim sezonskim poslovima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....