U subotu je u selu Cetina uz ostatke crkve sv. Spasa proslavljen blagdan Uzašašća Gospodinova, odnosno sv. Spasa, zaštitnika ove crkve. I ovom prigodom okupilo se mnoštvo vjernika iz vrličkog i cijelog cetinskog kraja, ali i drugih dijelova Dalmacije.
Crkva sv. Spasa je starohrvatska crkva čija gradnja datira u posljednjoj četvrtini 9. stoljeća. Dao ju je izgraditi cetinski župan Gastika, u sjećanje na svoju majku i sinove, a posvetio ju je Kristu. Tijekom 13. i 14. stoljeća crkva je proširena i rekonstruirana, a na trijumfalnom luku ugrađen je ulomak kamene grede s pleterom.
Dolaskom Osmanlija 1492. godine vcrkva je znatno oštećena. Tijekom 17. stoljeća u područje oko već napuštene crkve doselilo se stanovništvo iz Bosne, većinom pravoslavci. Iako su oko crkve pronađena 1162 starohrvatska groba pravoslavci iz okolice ukapali su i svoje pokojnike u isto groblje i vremenom svojatali crkvu. pohArheološka istraživanja na lokalitetu crkve sv. Spasa i njenog okoliša prvi je poduzeo fra Lujo Marun pri čemu je umalo stradao od lokalnog pravoslavnog stanovništva. Najsistematičnije istraživanje proveo je hrvatski povjesničar, arheolog i akademik Stjepan Gunjača koji je neoborivim dokazima atribuirao da je crkva sv. Spasa jedna od najstarijih i najbolje sačuvanih starohrvatskih crkvenih građevina.
Proslava blagdana sv. Spasa održana je u organizaciji sinjskih franjevaca. Svečanu svetu misu predvodio je fra Marinko Vukman, gvardijan Franjevačkog samostana i rektor bazilike Gospe Sinjske uz asistenciju don Tomjslava Zečevića, don Josipa Bečića, fra Jakova Vire, fra Drage Gverića i domaćina, župnika Vrlike fra Tina Labrovića.
Svečanost je uveličao vrlički župni zbor pod ravnanjem Petre Milković. U procesiji su sudjelovali i članovi KUD-ova "Cetina" iz Bitelića i Kijevo koji su poslije zvršetka misnog slavlja u svojim narodnim nošnjama izveli prigodni kulturno-umjetnički program iz repertoara očuvanja baštine naslijeđene od predaka.
U prigodnoj propovijedi fra Marinko Vukman je, uz ostalo, posebno naglasio da se i ove godine održava okupljanje na mjestu gdje su ukorijenjeni hrvatski katolički korijeni. Crkvu sv. Spasa nazvao je "tvrdom stinom" dodajući da se vjera bi narod ne mogu odvajati uz naglasak da tko je vjeran Bogu vjeran je i svojem narodu.
Upozorio je kako se i na ovom svetom mjestu nastojalo zatirati katoličku prisutnost od strane turskih, pravoslavnih i komunističkih nomenklatura, koji su nastojali izbrisati trag hrvatskog identiteta, ali u tomu nisu uspjeli pa je obnova slavlja Spasova poslije veličanstvene Oluje značio duhovno buđenje i povratak korijenima. Posebno je naglasio da proslava sv. Spasa nije politički, povijesni ili kulturni događaj već je to susret s uskrslim Kristom i iskazivanje vjernosti crkvi i ljubavi prema hrvatskom identitetu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....