Nakon što je ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije dr. Marko Rađa potvrdio da je od 1. siječnja zadesno rodilište u Sinju definitivno zatvorilo svoja vrata i da rodilišta u Sinju više nema javnosti se, putem objave na Facebooku, obratio sinjski gradonačelnik Miro Bulj optužujući Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije da je "grobar sinjskog zdravstva". U objavi, koju je "Slobodna" prenijela u integralnom obliku, Bulj, uz ostalo, zaključuje: "Ukinuli ste rodilište, a što je sljedeće – Sinjska alka" i cijelu objavu završava svojim poznatim sloganom "NE – ĆE – TE!".
Prije objave Mira Bulja ravnatelj dr. Rađa javnosti je iznio dva razloga zbog kojih je Dom zdravlja donio odluku o stavljanju ključa u bravu rodilišta u alkarskom gradu. Otkako je, kaže, rodilište dobilo status zadesnog u njemu se rađalo sve manje djece. Unatoč tomu Hrvatski zavod zdravstvenog osiguranja stalno je produžavao ugovor s Domom zdravlja o financiranju "hladnog pogona", odnosno plaća primalja i najnužnijih troškova. Prije nekoliko mjeseci HZZO je odlučio prekinuti daljnje financiranje. Od četiri primalje dvije su raspoređene na rad u ginekološke ambulante, a dvije u Stacionar s tim da je jedna od njih zbog kratkotrajne teške bolesti nedavno preminula. Odluci o zatvaranju rodilišta pridonijela je i činjenica da u njemu više nije bilo nikakvih poroda. Posljednji porod dogodio se u veljači 2025. godine. Prije toga u 2024. i 2023. godini nije bilo niti jednog poroda, u 2022. godini rođeno je dvoje djece, a 2021. godine četvero.
Iako je rodilište u Sinju već dugo postalo predmetom i svrhom političkih obračuna i populističkih ubiranja političkih poena, usudili bismo se reći da su odluku o njegovu zatvaranju donijele majke, trudnice i rodilje, i njihovi ginekolozi. Evo zašto:
Dok je rodilište u Sinju još uredno funkcioniralo, dok je ponosno nosilo UNICEF-ov naziv "Prijatelj djece" i u njemu godišnje na svijet dolazilo po 400 i više mališana, događalo se da su vozači Hitne medicinske pomoći tadašnjeg Doma zdravlja Sinj na cesti od Sinja do KBC-a u Splitu vozili relly boreći se s osvajanjem sekundi kako bi rodilja i dijete u njoj, pri započetom porodu koji se zakomplicirao, na vrijeme stigli "pod nož" i spasili živote. Na taj način vozači sinjske Hitne gotovo suludom vožnjom riskirajući vlastiti spašavali su i spasili na desetke života.
Sve je to bilo poznato trudnicama cetinskog kraja koje su u sve većem broju donosile odluku da umjesto u Sinju porod obave u Splitu gdje imaju sve uvjete i punu sigurnost da u slučaju pojave komplikacija pri porodu mogu računati na pravodobnu intervenciju. Stanje s mogućim neželjenim posljedicama poroda u kadrovski i materijalno oskudnom rodilištu u alkarskom gradu još bolje su znali ginekolozi koji su pratili trudnoće žena cetinskog kraja. Svakoj trudnici koja je imala i najmanje indikacije za moguće teškoće pisali su uputnice za rodilište KBC-a Split. A onda su, do posljednje, uputnice za porod u splitskom rodilištu tražile ostale trudnice cetinskog kraja. Važno je još napomenuti da je rodilište u Splitu od Sinja normalnom vožnjom udaljeno između 25 i 30 minuta, a iz najudaljenijih naselja cetinskog kraja sat vremena. U slučaju potrebe sanitetsko vozilo pod rotirkama i zvučnom signalizacijom to vrijeme skraćuje na 20 do najviše 45 minuta.
Dosadašnje rodilište u Sinju zauzimalo je neto površinu od 700 metara kvadratnih. Je li bolje da taj prostor i dalje zjapi prazan i smatra se rodilištem iako se u njemu ne rađaju djeca, kao posljednjih desetak godina, ili da se prenamijeni za druge sadržaje koji su građanima alkarskog grada i cijelog cetinskog kraja nužno potrebni.
Nakon što im je HZZO odbio produžiti ugovor o financiranju hladnog pogona, u Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije odlučili su prostor sada već bivšeg rodilišta preurediti za druge namjene.
-Naš stacionar u Sinju kao palijativni centar, a u stvarnosti uglavnom hospicij, ima svega 12 kreveta. U prošloj godini od tih 12 kreveta svakoga dana bilo je korišteno 8,5 te je ostvareno 2.950 bolno-opskrbnih dana. To je velika iskoristivost, a najteže je bilo kada je broj bolesnika kojima je bila nužna takva skrb nadilazio broj kreveta. Zbog toga smo od HZZO-a zatražili proširenje kapaciteta s 12 na 16 kreveta što nam je načelno odobreno, a zaživjet će čim uredimo i Stacionaru pripojimo dio prostora dosadašnjeg rodilišta. To će za sobom vući i povećanje broja zaposlenih.
U našoj sinjskoj ispostavi sada imamo fizikalnu terapiju u neuvjetnim prostorima i s pola medicinskog tima. Specijalist fizioterapije dolazi raditi u Sinj dva dana u tjednu. Čim preuredimo i opremimo prostor fizikalna terapija u Sinju imat će puni medicinski tim, dakle najmanje dvostruko veći kapacitet pacijenata od sadašnjeg. S te dvije prenamjene nećemo iskoristiti sav prostor dosadašnjeg rodilišta. Ostat će još dovoljno prostora da se mogu urediti dvije ambulante u kojima bi ordinirali specijalisti kojih u Sinju sada nema. Prema našoj zamisli u tim ambulantama ordinirali bi gastroenterolog, hematolog, pulmolog i kardiolog, a po potrebi i drugi specijalisti. Na taj način pacijentima s područja cetinskog kraja omogućili bismo medicinske usluge kojih sada nema, radi kojih su na listama čekanja i zbog kojih moraju u Split ili u neki od drugih udaljenijih gradova. To bi, zapravo, bilo ispunjavanje obećanja o uspostavljanju dnevne bolnice u Sinju – kaže dr. Rađa.
Ravnatelj županijskog Doma zdravlja nedavno je najavio da će Sinj dobiti magnet koji je toliko potreban u dijagnostici. Upitali smo ga što je s tim.
-Magnet bi Sinj trebao dobiti u ovoj godini. Iz decentraliziranih sredstava za njegovu nabavu u ovoj godini izdvojeno je 400 tisuća eura. Još po toliki iznos izdvajat će se i u sljedeće dvije godine jer je njegova vrijednost 1.200.000 eura. Magnet ćemo smjestiti u postojeći dijagnostički trakt gdje su rendgen, mamograf i ultrazvuk. Za preuređenje toga prostora treba nam oko 50 tisuća eura – veli dr. Rađa.
Kada bi mogao početi s radom prvi od specijalista iz zamišljene dnevne bolnice?
-Prva bi mogla startati gastroenterologija. U našoj zdravstvenoj ustanovi imamo specijalisticu gastroenterologije iz sinjskog kraja koja bi rado došla raditi u Sinj. Za uređenje ordinacije treba iznaći 70 do 90 tisuća eura te još oko 150 tisuća za nabavku gastroskopa i kolonoskopa kojima se obavljaju dva najčešća pregleda. Potrebni novac za sada nemamo, moramo ga pronaći, a ako bi gradovi i općine cetinskog kraja participirali u tim troškovima sve bi se moglo ubrzati.
Za što bi se koristio prostor u kojemu je sadašnja fizikalna terapija?
-Taj bi prostor dali na korištenje ambulantama obiteljske medicine jer su oni prostorno najoskudniji i njima je najpotrebniji – zaključio je ravnatelj dr. Marko Rađa.
Valja podsjetiti da u posljednjih 35 godina, od uspostave samostalne i međunarodno priznate hrvatske države, u Sinju nije izgrađen ni jedan metar kvadratni novog zdravstvenog prostora. Istina je da je kroz to minulo vrijeme broj stanovnika, dakle i potencijalnih pacijenata, smanjen za gotovo četvrtinu. To, međutim, ne znači da se dogodilo smanjenje opsega medicinskih usluga, posebno i zbog toga što je povećana prosječna životna dob stanovništva, a samim tim se u pravilu povećava potreba za medicinskom skrbi.
Bivša općina Sinj iz koje su od 1993. godine nastali gradovi Sinj, Trilj i Vrlika i općine Dicmo, Hrvace i Otok, izgradila je nove zgrade u to vrijeme svoga Doma zdravlja na prijelazu iz 80-ih na 90-e godine prošloga stoljeća. Potrebni novac za izgradnju godinama su, putem samodoprinosa od 2 posto, od svojih redovnih mjesečnih primanja, plaća i mirovina, izdvajali svi zaposleni i umirovljeni Sinjani i Cetinjani. Osim Doma zdravlja u Sinju iz samodoprinosa su još izgrađene zdravstvene stanice u Trilju, Otoku, Dicmu te u sklopu novoizgrađene stambene zgrade u Vrlici. U svim tim prostorima i danas ordiniraju liječnici obiteljske medicine i pedijatrije, nekoliko liječnika drugih specijalnosti, stomatolozi i drugi. Da su u cetinskom kraju kroz minulih 35 godina lokalni čelnici razmišljali o interesima svojih sugrađana prostor potreban medicinskoj skrbi sigurno bi danas bio veći od naslijeđenog i u njemu bi bio veći broj specijalista dostupnih pacijentima, bez izravnog plaćanja. Pritom nije nevažno, ali svakako nije i najvažnije, što je od 2003. godine promijenjen organizacijski oblik sinjskog zdravstva, što je ukinut dotadašnji Dom zdravlja Sinj pripajanjem novoformiranom županijskom Domu zdravlja. Da su spomenuti čelnici gledali opći interes ovoga područja i pojedinačne interese svojih sugrađana zajednički bi nastupali prema županiji i njenom Domu zdravlja. Ovako dok je svatko od njih vukao samo sebi pacijenti imaju to što imaju, a ako se nastavi dosadašnjom praksom lokalnih političkih čelnika, mogli bi u doglednoj budućnosti imati i manje.
Na kraju još nešto: Miro Bulj kao član Viteškog alkarskog društva zna da u temeljnom dokumentu te udruge članovi VAD-a mogu biti rođeni izvan Sinja ako su im roditelji u vrijeme njihova rođenja imali prebivalište na području alkarskog kraja i ako ispunjavaju uvjet da su u alkarskom kraju zavičajni najmanje četiri generacije po muškoj liniji. Prema tome ukidanjem rodilišta u Sinju pitanje opstanka Sinjske alke ničim nije ugroženo. Toni Paštar
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....