Tročlana ekipa speologa i alpinista iz Makarske i Splita spustila se u jednu vrgorsku ljepoticu ili kako je narod zove jamu u Kljenku pored kamenoloma.
Međutim prizore koje su zatekli unutra malo je reći da su ih šokirali. Prvi put ova kaverna istražena je 1992. godine, kada se u nju spustila tročlana ekipa Speološkog društva „Špiljar“ iz Splita, koji su izmjerili, nacrtali i istražili biologiju objekta. Ovaj put, Zvonku Gliboti i Željku Međurečanu, članovima Speološkog društva „Ekstrem“ iz Makarske, pridružio se Tonći Rađa iz splitskog speološkog društva „Špiljar“.
- Za kavernu "Navr gnjile" znamo već odavno, no prvi put sam u njoj bio tek prije pet-šest godina kada smo u sklopu intervencije HGSS-a i policije morali neki predmet izvaditi iz jame. Tom prilikom me kaverna oduševila speleološkim formacijama, ali, nažalost, razočarala količinom bačenog otpada.
Kao aktivni speleolozi Speleološko-alpinističkog kluba „Ekstrem“ iz Makarske, sudjelujemo u radu Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza u sklopu koje imamo i inicijativu "Čisto podzemlje".
Sam naziv implicira da se inicijativa bavi lociranjem onečišćenih speleoloških objekata te inicira i pomaže speleologe i ostale članove zajednice da te objekte očiste te čuvaju čistima - otkriva nam Željko Međuračan kako se ideja rodila da se spusti u utrobu bikovskog krša u Kljenku. Pri tome naglašava da su i s mještanima ovog vrgorskog sela imali nekoliko sastanaka.
- Stanovnicima Klijenka ukazali smo na važnost čistoće krša u smislu bačenog otpada koje u jamama neće nestati, već na žalost ostati i potencijalno biti opasan za podzemne izvore pitke vode. Svi uključeni su izrazito zainteresirani za projekat čišćenja kaverne kao i na poticanje ekološke svijesti kod stanovnika okolnih naselja o potrebi čistoće krškog podzemlja-objašnjava ovaj veliki zanesenjak u ljepote podzemlja.
Prilikom prvog spuštanja u ovu jamu, prije trideset i tri godine, društvo i splitskog „Špiljara“ otkrilo je nekoliko bikovskih endema, zbog toga je i ovaj put pozvan Tonći Rađa da uživa u ljepotama prirode, ali i da istraži biologiju speološkog objetka, koji je u međuvremenu postao dom dviljim golubovima. Prizori koje su zatekli, još jedanput su pokazali da je čovjek sam sebi najveći neprijatelj.
- Kaverna je od ulaza do trenutnog dna duboka 64 metra, a u njoj smo osim prekrasnih speleoloških tvorevina, nažalost našli više od šest kubika metala, pet kubika guma, deset kubika plastičnih predmeta, te preko petnaest kubika klaoničkog otpada. Budući da i nače sudjelujemo u detektiranju onečišćenih objekata na području Splitsko-dalmatinske županije, kojih ima i previše, nije nas iznenadila gore navedena količina otpada te već imamo plan i kako ga izvaditi. Svakako se nadamo u tome pomoći i Grada Vrgorca jer dio otpada se može klasificirati kao opasan pa je potrebna i posebna pažnja u njegovom zbrinjavanju.
U našoj županiji poznato je preko 50 speleoloških objekata koji su onečišćeni otpadom, međutim pravi broj je daleko veći. Nadamo se kako ćemo jednog dana osvijestiti javnost o važnosti čistog podzemlja, pogotovo u krškom području u kojem se i nalazimo, te kako ćemo moći reći da su svi naši objekti čist i - otkriva nam ovaj speolog iz Makarske, koji se osvrnuo na Studiju utjecaja na okoliš koja je napravljena za potrebe ponovnog otvaranja bivšeg kamenoloma, a jama se nalazi u njegovu krugu.
- U prvoj Studiji kaverna nije ni spomenuta, tek na incijativu mještana Kljenka je nadopunjena izvještajem tvrtke koja je zainsteresirana za eksploataciju kamenoloma, u tom tekstu dosta stvari nije činjenično prikazano. A to jasno pokazuju fotografije koje smo snimili, očito se u prvi plan želi progurati neki drugi interesi, od očuvanja prirodnih ljepota podzemlja - zaključio je Međurečan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....