Rijeka Cetina godišnje u Jadransko more kod Omiša donese oko 7 milijardi metara kubičnih vode. Dobar dio te goleme količine vode pristiže iz triju glavnih vrela ove rijeke: "Velikog vrila" poznatog i kao Glavaš, a zbog svoga specifičnog oblika i tirkizne boje nazivanog i "Oko Dalmacije", "Vukovića vrila" i "Batića vrila". Razliku dopunjuju nizvodni pritoci među kojima su glavni, odnosno najvodonosniji, Rumin, Kosinac, Ruda i Grab. Svi glavni pritoci Cetine dolaze s lijevog zaobalja ove rijeke što je lako objašnjivo jer je na toj strani njen sliv koji obuhvaća golemo prostranstvo u susjednoj Bosni i Hercegovini, sve tamo do Kupreških vrata i vododijelnice s izvorom rijeke Vrbas.
PERUĆKO JEZERO:
Na rijeci Cetini nalazi se i najveći vodni rezervoar. To je umjetno jezero Peruća, izgrađeno 60-ih godina prošloga stoljeća zajedno s istoimenom zemljanom branom zapremine milijun kubika i pribranskom hidroelektranom. Izvorna brana – koju su u siječnju 1993. godine minirali srpski agresori u neuspjeloj namjeri da izazovu nizvodni vodni val koji bi promijenio zemljovid cetinskog kraja i pobio više od 20 tisuća nedužnog civilnog stanovništva, što je bio najveći genocid u pokušaju poslije 2. svjetskog rata na tlu Europe – omogućavala je da se u jezeru spremi do 530 milijuna kubika vode.
SRPSKO MINIRANJE
Njenom obnovom koja je počela nedugo poslije srpskog miniranja, a završila je u svibnju 1996. godine, vodonepropusni sloj brane nadvišen je za 1,5 metara pa je maksimalna zapremina jezera povećana s 530 na 570 milijuna kubika. Najveći dio vode kojom se puni ovo jezero, osim s uvodno spomenutih triju glavnih izvora Cetine, stiže preko velikog broja malih podzemnih izvora. Zahvaljujući tome godišnje se voda u jezeru promijeni oko tri puta.
Sve spomenute vode koje Cetina donosi do ušća kod Omiša u količini od oko 6,6 milijardi kubika stiže, zapravo, prirodnim putem s regulacijama na dvije stepenice – jezerima Peruća i Prančevići – a poradi potreba proizvodnje u hidroelektranama HEP-a. Razlika u količini nešto manjoj od 400 milijuna kubika dolazi u Cetinu s BiH strane posebnim "putem". Ona stiže iz umjetnog akumulacijskog jezera Buško blato tunelom kroz srce planine Kamešnice i obrušava se na turbine HE "Orlovac" u Rudi gdje iskorištenu vodu preuzima istoimena rijeka u svoje korito i odnosi je kao pritok glavnoj matici Cetine.
Kada se u javnosti spomene tunel putem kojeg se voda iz Buškog blata transportira sa sjeveroistočne na jugozapadnu stranu planine Kamešnice mnogi ostaju iznenađeni, pitajući se kakav je to tunel, zar takvo nešto postoji. Itekako postoji i to već 54 godine.
Nakon što se Hrvatska elektroprivreda uz potporu republičkog političkog vrha izborila u tadašnjoj Jugoslaviji da se u Rudi izgradi strateška hidroelektrana s mogućnostima spašavanja elektroenergetskog sustava Republike i cijele države u vršnim opterećenjima, te da se istovremeno livanjsko-duvanjski kraj posebnom regulacijom oslobodi vodopoplavnih nedaća, gradnja HE "Orlovac" i svih objekata u njenom sastavu, a uz samu strojarnicu glavni su bili akumulacijsko jezero Buško blato i tunel kroz Kamešnicu, počela je 1968. godine.
Paralelno su se, dakle, odvijala tri velika gradilišta. Glavno je bilo u Rudi gdje su građevinari krenuli s kopanjem tunela kako bi formirali podzemni prostor za kompletnu strojarnicu buduće HE. U nakani nisu uspjeli jer je tijekom kopanja tunela došlo do proboja vode velikog kapaciteta. Zbog toga je odlučeno da se umjesto u podzemlju, čime bi bila bolje zaštićena od moguće vojne ili terorističke ugroze, strojarnica "Orlovca" ipak izgradi u nadzemnom dijelu.
TUNEL OD ČAK 12 KILOMETARA!
Drugo veliko gradilište odvijalo se na prostoru Livanjskog polja. Pokrenuta je gradnja akumulacijskog jezera prikupljanjem voda iz livanjskog i duvanjskog kraja. Potapanjem dijela Livanjskog polja nastala je jedna od najvećih umjetnih akumulacija vode u Europi zapremine 800 milijuna kubika. U sklopu Buškog blata izgrađene su brane i crpna stanica kao ključni dio cijelog sustava.
Treće gradilište bilo je kopanje tunela kroz Kamešnicu. Njegovo probijanje počelo je uz izgrađeni kompenzacijski bazen Lipa. Dug je 12.100 metara i ima promjer od 5,4 metara. On je toliki da pri redovnim pregledima i servisnim zahvatima njime prolaze manja vozila. Prolazeći kroz masiv Kamešnice tunel na jugozapadnoj strani planine izbija u Koritima, naselju općine Otok. Na izlazu tunela izgrađena je vodna komora sa sigurnosnim zasunskim sustavom, u žargonu HEP-ovaca nazvana "Leptirica", od koje se dalje tlačnim cjevovodom – zapravo dva čelična tlačna cjevovoda dužine 800 metara – voda dovodi na turbine u strojarnici HE "Orlovac". Kroz tunel, u sustavu rada HE, protječe do 70 metara kubičnih vode u sekundi pošto je za rad svakoga od triju agregata potrebna količina od 23,3 kubika vode u sekundi. Ulazni portal tunela u bazenu Lipa je na 700 metara nadmorske visine. Voda na turbine HE "Orlovac" stiže pod pritiskom od 38 atmosfera jer je visinska razlika, odnosno statički pad, 380 metara. Zbog toga se HE "Orlovac" svrstava među visokotlačne elektrane.
Već tijekom 1972. godine privodili su se kraju radovi na pojedinim dijelovima sustava HE "Orlovac". Tijekom 1973. godine nova elektrana bila je u pokusnom radu, a u redovnu proizvodnju startala je 1974. godine.
"Orlovac" ima tri agregata, svaki snage 79 megavata. Prosječna je godišnja proizvodnja, prema podacima HEP-a, 366 milijuna kilovatsati električne energije. Za 1 kilovatsat turbinama i generatorima "Orlovca" treba 1100 litara vode. Ova HE projektirana je i izvedena za proizvodnju vršne energije. Svrha joj je, zapravo, da u vrijeme kada potrošnja električne energije prijeti nadrasti proizvodnju – a kada bi se to dogodilo cijeli elektroenergetski sustav bi se raspao i svi korisnici ostali bi bez napajanja strujom – u najkraćem roku pokreće svoje agregate i tako spašava sustav.
ŠTO KAŽU STROJARI?
Strojari ove HE su nam rekli da svaki agregat iz stanja mirovanja do pune snage stiže za oko dvije minute, s manjom snagom i puno ranije. Uz to su nam kazali kako se rijetko događalo da sva tri agregata rade istovremeno u vršnoj ulozi punom snagom. Inače, kažu, agregati rade besprijekorno, ali kako je od njihova puštanja u rad prošlo više od pola stoljeća u najskorije vrijeme, možda već tijekom ove godine, HEP će pokrenuti revitalizaciju HE "Orlovac", izgledno jedan po jedan agregat kako bi s ostala dva agregata HE u svakom trenutku bila pogonski spremna.
HE ĐALE
HE ZAKUČAC
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....