Kuburaši, legionari, vatrogasci, lovci, „apostoli“, mornari i svi drugi čuvari Kristova groba danas su prodefilirali župom Uznesenja BDM Katuni-Kreševo, ovogodišnjeg domaćina jubilarnog Festivala žudija, koji se već 25 godina održava na Uskrsni ponedjeljak.
Sudjelovalo je više od 800 članova iz tridesetak različitih udruga i društava koji njeguju kulturnu baštinu, iz Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine. Podno stiliziranog Branimirova križa – festivalskog loga izrađenog od bodljikavog drva okruženog trnovom krunom, koji je rad samoukog umjetnika Josipa Mateše Jole – predstavili su svoje običaje čuvanja Kristova groba. Mnogi od njih se, poput Viteškog društva Svetog Križa Lobor, već više od petsto godina brinu o tim povijesnim vrijednostima i kulturnoj baštini svoga kraja.
Pa je tako i ove godine, nakon svečane svete mise u župnoj crkvi Posrednice svih Milosti, a koju je predvodio monsinjor Marin Barišić, uz pucnjeve kuburaša iz Lobora i plotuna iz kubura Vrličkih čuvara, krenuo mimohod žudija glavnom radobiljskom prometnicom. Nepregledna je bila kolona žudija i vjernika; po slobodnoj procjeni, bilo je više od dvije tisuće sudionika, gostiju i vjernika iz te i okolnih župa, kojima se pružila jedinstvena prilika da sudjeluju na ovoj jedinstvenoj smotri.
Toj jedinstvenosti pridonijeli su svi ti kršćanski mladići odjeveni u različite uniforme, koji u svetom Trodnevlju čuvaju improvizirani Gospodinov grob, po uzoru na rimske vojnike koje spominje Matejevo evanđelje. Da ovaj običaj nije rezerviran samo za muškarce, potvrđuje i nastup čuvarica Božjeg groba iz župe sv. Križa iz Ogulina. Običaj čuvanja groba u toj se župi provodio još od kraja 19. stoljeća, a tu su tradiciju prije tri desetljeća preuzele članice KUD-a „Klek“, koje su do sada sudionice gotovo svih Festivala žudija.
Nakon milenijskog fotografiranja inicijatora ovakvih svečanosti, akademskog snimatelja Šime Strikomana, poseban je trenutak bio obred čuvanja groba, koji je kulminirao tradicionalnim „bježanjem žudija“ u trenutku simboličnog uskrsnuća.
– Ovakvi susreti ključni su za očuvanje ove posebne tradicije. Svakako su i instrument da se što više mladih ljudi mobilizira, jer ovo nije samo kulturno-vjerski događaj, nego i snažan podsjetnik na vrijednosti koje povezuju vjernike i zajednicu – vjeru, ponos i pripadnost – kazao je Šime Strikoman, redatelj i inicijator ideje o Festivalu žudija, ujedno predstavljajući i idućeg domaćina, župu sv. Kaja u Solinu, koja će iduće godine ugostiti žudije iz Hrvatske i BiH.
S njim se slaže i koordinator Luka Lipić iz Vodica, još jednom evocirajući uspomene na same početke, ističući kako je ta ideja prepoznata kao izuzetno vrijedan spektakl hrvatske pasionske baštine, koju je Strikoman, kao umjetnik, snimatelj i fotograf, naposljetku otkrio široj javnosti. Također, istaknuo je Lipić, već je utvrđen redoslijed domaćinstava do 2050. godine.
– Ovaj festival nije natjecateljskog duha i spada u neprofitne aktivnosti. U njemu nema pobjednika ni poraženog, u njemu su svi originalni i svi sa svojim posebnostima ukazuju što je smisao svega ovoga, a to je očuvanje baštine i skretanje pozornosti na lokalne običaje koji pomalo nestaju.
Ujedno se kroz ovaj festivalski okvir pokreće želja i potreba manjih mjesta da obnove svoje običaje i istaknu ljepotu kojima će se identificirati – tvrdi Lipić, dodajući kako su naše uskrsne tradicije dio europske baštine, te se običaj čuvanja groba u ovakvom obliku zadržao do današnjih dana najviše među pripadnicima hrvatskog stanovništva u Hrvatskoj i BiH. Iz nama susjedne države, svoje su običaje u Katunima i Kreševu predstavili čuvari groba iz Novog Travnika i Vareša.
Ipak, najveći su obol dali domaćini i organizatori ovogodišnje svečanosti, Stražari Gospodinova groba župe Radobilja Katuni-Kreševo.
Još od primopredaje prijelazne statue Hrvatskog festivala Žudija, koju su prošle godine dobili u ruke u Opuzenu, gdje se održao zadnji susret žudija, vrijedni Radobiljani svakodnevno su radili da sve prođe u najboljem redu.
– Radilo se dan za danom kako bi sve bilo onako kako zaslužuje ovaj festival. Odmah smo krenuli u traženje adekvatne lokacije za prijem gostiju. Krenulo se s čišćenjem, uređivanjem… sa svim onim, možda se nekima činilo sitnicama, ali jako bitnim detaljima, a u tome su sudjelovali svi naši članovi i cijeli naš vjernički puk. Svi, što bi se reklo, na svoj način. Sada kad je sve prošlo, vidimo da smo uspjeli. Ako već njegujemo dugu tradiciju čuvanja groba, morali smo se potruditi da sve prođe u najboljem svjetlu – kazao je Marko Maslov, aktualni predsjednik Udruge stražara iz Radobilje.
Počasni predsjednik i bivši prvi čelnik udruge Petar Merčep prisjetio se „trnovitih“ početaka osnivanja društva i njegova djelovanja. Od velike im je pomoći bio i pokojni župnik don Većeslav Šupuk, a danas načelnik općine Šestanovac i Petrov prezimenjak Martin Merčep.
– Prema predajama, iako nemamo službenih zapisa, običaj čuvanja Kristova groba u Katunima i Kreševu njeguje se više od tristo godina. Pretpostavljamo da je došao zajedno s Mlečanima. Budući da je na Cetini bila granica između Mletačke Republike i Turskog Carstva, prema nekim saznanjima, za vrijeme mletačke vladavine tim krajem stigao je iz Italije u Radobilju i taj običaj.
Najvažnije je istaknuti da se svih tih godina nikada nije prekidao. Znači, imamo kontinuitet, što mnoge župe nemaju. Pogotovo je značajno što se sve više mladih učlanjuje – optimističan je Petar Merčep.
A to se vidjelo i danas, kad su sudjelovali brojni volonteri, od kojih je svatko na svoj način dao dio sebe da se sve završi kako su planirali. Što uopće nije bilo upitno. Jer, kako su Radobiljani ljudi velikog srca, rezultat je bio očekivan. To su na koncu potvrdili svi sudionici ovogodišnjeg Festivala žudija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....