Portal Livno Online prenosi izjave Livnjaka koji komentirajući potres što se dogodio u utorak u 17.31 redom ističu kako "Već dugo nije ovako zatreslo". A zatreslo je baš junački.
Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku Prirodnoslovnog matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u utorak u 18.21 sati objavila je: "Danas, 17. veljače 2026. godine u 17 sati i 31 minutu seizmološka služba zabilježila je prilično jak potres s epicentrom kod Livna (BiH). Magnituda potresa iznosila je 4,4 prema Richteru, a intezitet u epicentru V – VI stupanja EMS ljestvice. Na istom je području u 17 sati i 45 minuta zabilježen i slab potres magnitude 2,8 prema Richteru, a inteziteta u epicentru III. IV stupnja EMS ljestvice".
Epicentar potresa lociran je na udaljenosti 9 kilometara od Livna, na dubini od 10 kilometara. Iako (još) nije objavljena mikro-lokacija sa sigurnošću se može ustvrditi da se potres dogodio na lokalitetu nenastanjenog Livanjskog polja, od Livna prema granici s Republikom Hrvatskom i Sinju kao epicentru najbližem hrvatskom gradu.
Prve informacije koje je objavio portal Livno Online, kao najčitaniji portal u Herceg-bosanskoj županiji, govore da nema većih materijalnih šteta.Hrvatski, pak, seizmolozi ističu kako je rasjed između Dinare i Svilaje vrlo nemiran pa su podrhtavanja tla na koja građani ne reagiraju jer ih u pravilu niti ne osjete vrlo česta, a povremeno se dogode udari poput ovoga u utorak navečer.
Prema podacima Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku zagrebačkom PMF-a, ovome potresu na graničnom području s BiH, koji je dobro zatresao i uznemirio građane na području srednje Dalmacije i šire, od početka godine evidentirano je nekoliko manjih potresa s epicentrima u Hrvatskoj. Tako je prije nekoliko dana, 13. veljače u 10.18 sati, zabilježen slab potres 7 kilometara jugoistočno od Imotskog magnitudom u epicentru od 2,9 prema Richteru i intenzitetom u epicentru III – IV stupnja EMS ljestvice. Dana 7. veljače u 8.19 sati evidentiran je potres s epicentrom kod otoka Murtera s magnutudom od 2,2 prema Richteru i u epicentru intenziteta II – III stupnja EMS ljestvice. Dva dana prije nego na Murteru dogodio se slab potres na otoku Krku, kod Stare Baške. Magnituda je bila 2,7 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III – IV stupnja EMS ljestvice.
Potres uvijek iznenadi kao neugodna i neželjena pojava, ali za ovaj koji se dogodio u utorak između Livna i Sinja moglo bi se reći i da nije neko veliko iznenađenje. Štoviše, minulih dana i tjedana od velikog broja građana, naročito starijih, moglo se čuti izražavanje bojazni da bi moglo zatresti jer potresi se, kažu oni, redovito događaju poslije dugotrajnih i obilnih padalina. U cetinskom kraju, jednako kao i na prostorima susjedne BiH, na cijelom slivu rijeke Cetine, kojemu je vododjelnica Kupreška vrata, padaju učestale i obilne kiše, s malim prekidima već 50-ak dana. Poslije sličnih vremenskih razdoblja redovito bi se osjetili potresi, ali ne snažni kao ovaj u utorak poslijepodne.
Koliko je do sada poznato, u cetinskom kraju neposredno poslije potresa u utorak nitko nije prijavio materijalne štete niti je bilo tko pretrpio ozljede. Najveće štete su psihološke naravi, osobito kod pojedinaca koje na samu pomisao na potres proživljavaju neugode straha. Ni u Livnu, kako javlja Livno Online, nema većih materijalnih šteta. To se, ipak, još ne može sa sigurnošću tvrditi jer su naselja u okruženju Livanjskog polja gdje je bio epicentar demogragfski devastirana i puno je obiteljskih kuća koje vlasnici posjećuju vikendima, a mnogi i rjeđe. Zato tek ostaje vidjeti ima li na njima šteta.
Iako srednja Dalmacija ne spada u najtrusnije hrvatske krajeve u njoj se učestalo događaju potresi, na sreću ne iz kategorije najvećih. Prema seizmičkoj karti Hrvatske najugroženija su tri područja. To je područje Kvarnera i Hrvatskog primorja za kojega su seizmolozi procijenili da mogu imati maksimalnu magnitudu 6,5 po Richteru. Drugo područje je prostor Zagreba i Banovine s mogućom magnitudom do 7,5 po Richteru. Posljednji razarajući potresi na tom prostoru bili su u Zagrebu u ožujku 2020. godine magnitude 5,5 i jednom ljudskom žrtvom te krajem prosinca iste godine u Petrinji magnitude 6,2 po Richteru u kojemu je smrtno stradalo 7 osoba. Treći seizmički najugroženiji hrvatski prostor je južna Dalmacija u kojoj su najrazorniji potresi pogađali Makarsku i Dubrovnik.
Ovom prigodom prisjetit ćemo se potresa koji su se dogodili na području Cetinske krajine. Kao najrazorniji zabilježen je potres koji se dogodio 2. srpnja 1898. godine u 5.17 sati s epicentrom u jugozapadnom dijelu Sinjskog polja, na području triljskog kraja. Magnituda mu je procijenjena 6,7 po Richteru, a intenzitet u epicentru 9 stupnjeva EMS ljestvice. Smrtno je stradalo šest osoba, tri žene i troje djece. Bilo je i na desetine ranjenih, najviše u Vojniću i Turjacima. Najpogođenija naselja bila su Turjaci, Košute, Čaporice, Gardun, Grab, Trilj, Vedrine i Vojnić. Kako je bilo vrijeme žetve, iako se potres dogodio u ranim jutarnjim satima većina ljudi zatekla se na njivama. Da su bili u kućama broj stradalih bio bi sigurno višestruko veći. Više od 10 tisuća stanovnika ostalo je bez krova nad glavom. Uz obiteljske kuće, od kojih su neke bile potpuno porušene, a druge teško ili značajnije oštećene, stradale su još crkve i škole, dogodili su se veliki odroni kamenja, pukotine u tlu, brojni bunari ostali su bez vode, a u Vedrinama se pojavio novi izvor vode kojega do tada nikada nije bilo. Ovaj potres evidentirali su seizmički uređaji diljem Europe, a najdalji od njih bio je udaljen 1784 kilometra i nalazio se u Estoniji. Kroz 10-ak dana koji su prethodili najsnažnijem udaru zabilježeno je ukupno 17 manjih potresa, a kroz 7 dana poslije potresa seizmografi su evidentirali još preko 120 podrhtavanja tla. Zanimljivo je dodati da su neposredno poslije potresa na stradalo područje po izravnoj zapovijedi cara i kralja Franje Josipa iz Beča stigli inženjeri koji su u rekordnom roku na terenu procijenili nastalu štetu da bi odmah potom iz državne blagajne počela isplata novčanih sredstava svima oštećenima.
Cetinski kraj pogodio je jači potres 6. prosinca 1989. godine. Prvi jaki udar bio je u 5.33 sati, a drugi nešto slabiji u 13.55 sati. Epicentar mu je bio u podnožju planine Kamešnice, sa zapadne strane granice Hrvatske i BiH. Magnituda prvog potresa bila je 4,8 po Richteru, a drugoga 4,3 po Richteru. Bio je to najjači seizmički događaj u Hrvatskoj te godine. Potres je uzrokovao znatnu materijalnu štetu, najviše na starijim i slabije građenim obiteljskim kućama i gospodarskim objektima.
Nepunih godinu kasnije, 27. studenoga 1990. u 6.37 sati, Sinj i cijeli cetinski kraj pogodio je potres s epicentrom na području planine Dinare, nekih 10-ak kilometara od Sinja u smjeru Vrlike. Magnituda mu je bila 5,6 po Richteru, a intenzitet u epicentru između VII i VIII stupnjeva MCS ljestvice. Bio je to najsnažniji potres u Hrvatskoj te godine. Ljudskih žrtava nije bilo, ali su materijalne štete bile značajne, najviše u sinjskom i vrličkom kraju. Oštećeni su brojni stambeni i gospodarski objekti, u prirodi su se dogodili veliki odroni kamenja, a na cesti Trilj – Vojnić otvorile su se pukotine širine do 20 centimetara uz vertikalne pomake tla. Naknadni potres tri dana kasnije na već načetim objektima uzrokovao je dodatna oštećenja.
U ovom stoljeću uz cijeli niz manjih podrhtavanja tla zabilježena su dva jača potresa. Prvi se dogodio 18. studenoga 2013. godine s epicentrom u blizini Sinja magnitude 4,9 po Richteru. Prouzročio je manja oštećenja na građevinama. Drugi jaki potres, magnitude 4,8 po Richteru, dogodio se 6. listopada 2021. godine s epicentrom u triljskom naselju Krivodol. Uzrokovao je materijalne štete na krovovima i zidovima kuća koji su popucali.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....