"Benediktinci i stvaranje europske kulture" naziv je izložbe priređene u Šestanovcu u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt i Općine Šestanovac, a u sklopu nastavka obilježavanja 1100. godišnjice Hrvatskoga kraljevstva. Bogat program započeo je svetom misom u kapelici Gospe Fatimske, a nastavio se u prostorijama OŠ "Dr. fra Karo Balić", gdje je upriličeno svečano otvaranje izložbe.
Bogat je to opus od pedeset dva slikovno-tekstualna panela raspoređena u sedam tematskih cjelina. Među njima su prikazani nastanak i uloga benediktinskih samostana, očuvanje znanja i pismenosti, doprinos razvoju umjetnosti, arhitekture, znanosti, medicine, poljoprivrede, te duhovne i kulturne baštine benediktinaca u Hrvatskoj.
– Poseban naglasak stavljen je na domaću benediktinsku baštinu kao sastavni dio europske kulturne povijesti, čime se jasno pokazuje da je hrvatski prostor od najranijeg srednjeg vijeka bio aktivni sudionik oblikovanja europske civilizacije. Zato je naša najranija povijest nezamisliva bez benediktinaca. Njihov utjecaj na naš duhovni, kulturni razvoj srednjovjekovne mlade hrvatske države je nemjerljiv. Upravo zato Udruga Benedikt, koja ove godine obilježava petnaest godina djelovanja, sustavno kroz tribine, izložbe i ostale kulturne projekte nastoji osvijestiti važnost te baštine i prenijeti je suvremenom društvu – istaknuo je u svom govoru Radoslav Zaradić, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt.
O povijesti i značenju benediktinskog reda i petnaest stoljeća dugoj benediktinskoj tradiciji i njezinu presudnom utjecaju na oblikovanje europske i hrvatske kulture, govorio je i župnik Grabovca i Medova Doca don Marijo Čagalj održavši kraće predavanje o životu sv. Benedikta i iskušenjima kroz koje je prolazio.
– Otac Benedikt bio je sveti učitelj koji je napisao pravilo za monaški život svoje zajednice, čiji su sljedbenici živjeli na temelju tih propisa. Kada čovjek čita to pravilo, onda razumijeva ono vrijeme tog olovnog konca petog i početka šestog stoljeća, kada su zapravo u tim teškim vremenima u Europu nadrli mnogi barbarski narodi, koje je sv. Benedikt križem i plugom oplemenio i pretvorio ih u prave istinske kršćane. To njegovo pravilo je temeljna literatura na kojoj će se kasnije temeljiti književni, pravni, filozofski i svaki drugi, usudit ću se reći, način ponašanja i življenja europskog čovjeka. Na takvom jednom temelju izgrađena je kršćanska europska civilizacija – kazao je don Marijo Čagalj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....