Otkriveno čije su velike kosti iz rupe pored ceste u Lećevici: ‘Nije ni mamut ni dinosaur, nego…‘

Sredinom ožujka otvorila se rupa uz kolnik na cesti između Lećevice i Kladnjica, i u toj su se buži, prema riječima svjedoka "ukazale kosti natprirodne veličine". Nije puno trebalo da ljudima proradi mašta i nada da se u Zagori našao nepoznati dinosaur, moguće Tyrannosaurus leceviensis ili barem mamut vrste Mammuthus kladnjicensis dalmaticus! Neki su sumnjali čak i na čovjekolika bića dimenzija divova, da je bar jeti, ako ništa veće... No dosadna je znanost, na više-manje sve ima odgovore, pa je tako odgovorila i na ne baš tako teško pitanje o golemim kostima koje su se pokazale uz lokalnu cestu u Zagori.

Česti fosili

Mitove je razbio Tino Milat, zoolog i viši kustos Pridodoslovnog muzeja u Splitu:

- Obzirom na naslove koji zadnjih dana ispunjavaju medijski eter, smatrao sam potrebnim reagirati, prvenstveno da javnost bude upoznata o porijeklu koštanih ostataka pronađenih nakon što se pri izgradnji ceste prema budućem Centru za gospodarenje otpadom na dionici između Lećevice i Kladnjica otvorila jama dubine oko 30 metara. Jadransko priobalje i otoke, geološki gledano, izgrađuju vapnenci i dolomiti, te je česta pojava fosilnih špilja, kaverni i pukotina, koje mogu biti ispunjene raznim kvartarnim sedimentima. Jedan takav sediment su i koštane breče, u kojima se, uklopljene u zemljani sediment, nalaze fragmentirane kosti i zubi različitih pleistocenskih životinja – navodi Milat, te nastavlja:

Kosti pronađene uz cestu u Dalmatinskoj zagori

Privatni Album/

- Najmlađi nalazi u geološkom smislu su gornjopleistocenske koštane breče gdje su u zemljani sloj uklopljeni, uz ulomke stijena, kosti i zubi različitih velikih i malih kopnenih životinja. Za naglasiti je, da je gornji pleistocen započeo prije oko 126 tisuća godina i trajao do 11,7 tisuća godina prije sadašnjosti. Sedimentne stijene nastale cementacijom kostiju pleistocenskih životinja, pijeska i gline nazivaju se koštanim brečama, a nastaju najčešće u špiljama, jamama i pukotinama. Uglavnom se sastoje od ulomaka kostiju, čeljusti i zuba životinja. Koštane breče predstavljaju temelj za rekonstrukciju faune, te paleookolišnih i paleoklimatskih uvjeta tijekom gornjeg pleistocena. Nastaju u gornjem pleistocenu kada su životinje ugibale u špiljama ili su se njihove kosti uslijed bujica nakupljale u jamama i pukotinama, te su kasnije bile fosilizirane. Mnoge kosti pleistocenskih životinja u špiljama često možemo naći zasigane – navodi stručnjak.

Gdje su nestali velikani

Jedna od metoda za datiranje fosilnih ostataka iz koštanih breča je metoda radioaktivnog izotopa ugljika.

- U koštanim brečama često pronalazimo koštane ostatke raznih životinja kao npr. malih sisavaca, konja, špiljskih medvjeda, srna, jelena i slično. Koštane breče predstavljaju važnu prirodnu i znanstvenu baštinu koja svjedoči o bogatoj fauni koja je obitavala na području današnje Hrvatske prije više desetaka tisuća godina. Po svemu što sam vidio i u ovom slučaju riječ je o ostacima takvih životinja. U muzeju imamo zbirku koštanih breča i bilo bi dobro da se i ovi prenesu kod nas – zaključuje kustos Milat.

Što se tiče dalmatinskih dinosaura, Tino Milat kaže kako su nalazi rijetki, i to ne skeleta, nego većinom otisaka njihovih stopa i to na Hvaru, Visu, Biokovu, u zapadnoj Istri, na Brijunima i u podmorju, gdje se čak našlo i nešto kostiju, većinom terapodnih i sauropodnih dinosaura.

Mamuti su živjeli u pleistocenu, baš u vremenu iz kojeg potječe i ova lećevačka breča, no traga im je kod nas nestalo, nalazi su češći u ravničarskim krajevima, gdje su iskopani zubi i kosti vunastih mamuta, ali i mi imamo svoj adut – u sinjskom kraju nađen je zub ravnokljovoga šumskoga slona.