Ponos Sinja slavi desetljeće rada, župana Bobana ponijele emocije: ‘Za nas je najveći na svijetu; ‘Impresivna povorka‘

Simpozijem o nematerijalnoj kulturnoj baštini Muzej Sinjske alke je u suradnji sa svojim osnivačem Viteškim alkarskim društvom i Ministarstvom kulture i medija obilježio 10 godina rada kroz koje vrijeme je njegov stalni postav razgledalo 250 tisuća posjetitelja. Ovaj muzej je srce Alkarskih dvora, "kuća" Sinjske alke koja je ponos i brend cetinskog kraja, Splitsko-dalmatinske županije i cijele Hrvatske.

Na otvaranju simpozija prigodno slovo održali su dr. Ivan Nasić, tajnik VAD-a i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.

- Mana, ali i prednost Alke je što se održava samo jednom godišnje. Naš muzej, koji među takvim institucijama u Hrvatskoj i šire spada u male i istovremeno najposjećenije, omogućio je da se Alka doživi 365 dana u godini. Ovim simpozijem uz 10 godina muzeja obilježavamo i 15 godina uvrštavanja Sinjske alke na reprezentativnu listu UNESCO-a kao nematerijalne kulturne baštine čovječanstva – kazao je dr. Nasić.

- Mada po stupnjevanju spada u skupinu malih, Muzej Sinjske alke za nas je najveći na svijetu. Na jednoj strani Alka kao brend i alkari kao čuvari njenog višestoljetnog kontinuiteta pronose slavu Sinja, naše županije i cijele Hrvatske Bečom, Ženevom, Zürichom, Münchenom, Bruxellesom..., a uskoro i Parizom.

Glas se pronio i do Kanade

S druge strane ovaj muzej omogućava svakom posjetitelju da može predočiti što se to u kolovozu događa u gradu Gospe Sinjske, što je Alka – kazao je župan Boban uz dodatak kako je od bliskih članova svoje šire obitelji saznao kako se o Muzeju Sinjske alke s divljenjem govori i u Kanadi.

Na simpoziju je o nematerijalnoj kulturnoj baštini govorilo sedam izlagača. Prvi je bio Boris Filipović Grčić, voditelj Muzeja Sinjske alke. On je naglasio da je kroz minulih 10 godina među mnogobrojnim posjetiteljima bio i veliki broj školske djece iz cijele Hrvatske, a sve je veći i broj turista i hodočasnika Gospi Sinjskoj iz cijelog svijeta koji ne propuštaju razgledati alkarski muzejski postav.

- Kada izvana vide ovu obnovljenu i dograđenu staru zgradu iz 18. stoljeća, ne očekuju da će unutar Alkarskih dvora vidjeti ovakav postav našega muzeja. Na samom ulazu u muzej impresionira ih alkarska povorka na konjima u naravnoj veličini, rad akademskog kipara Hrvoja Dumančića, kao i veliki broj artifakata iz doba nastanka Sinjske alke i kasnije te multimedijalnih sadržaja i svega ostaloga – kazao je Filipović Grčić dodavši da je u svom kratkom vijeku Muzej Sinjske alke osvojio niz najvrjednijih nagrada namijenjenih muzejima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Alkarske dvore s Muzejom Sinjske alke kao srcem cijelog kompleksa projektirao je Ante Kuzmanić iz Splita čija je majka iz stare alkarske obitelji Lovrić. Projekt Alkarskih dvora kao "kuće" Alke, o čemu su sanjale generacije najistaknutijih žitelja alkarskoga kraja, bio je preveliki zalogaj kojega je u prvoj dekadi ovoga milenija "zagrizla" alkarska uprava.

Kada su se uoči 300. obljetnice Sinjske alke, tijekom završne izvedbe, pojavili sitni nedostaci u izvedbenom projektu, Ante Kuzmanić je, i sam u srcu alkar, na upit potpisnika ovih redaka kako mu se to omaklo, kazao: Kada sam radio projekt Alkarskih dvora ni sam nisam vjerovao da ću doživjeti njegovu izvedbu, da će sve to biti izgrađeno. Kako se radi o sitnicama bez problema i dodatnih troškova greške smo ispravili u hodu.

Idejno, projekt Muzeja Sinjske alke osmislili su Joško Belamarić i prije nekoliko mjeseci preminuli Ante Tonći Milošević dok je autorica stalnog postava Nikolina Jelavić Mitrović.

Govoreći na temu "Boje Sinjske alke" Josip Belamarić (Institut za povijest umjetnosti) naglasio je presudnu autentičnost Alke kroz koju se zrcale dva onovremena svijeta, bizantskog i zapadnog.

‘Živi organizam‘

- Alka je obred, a svi pojmovi u njoj, kazao je, nose turske korijene. U Europi je bilo bezbroj sličnih igara, ali malo ih je opstalo, a Alka je među njima jedinstvena kao živi organizam od samog utemeljenja i jedna od najznačajnijih zavičajnih lozinki – kazao je Belamarić.

Podijelio je i sjećanja na jedan događaj od 7. kolovoza 2015. godine, dan uoči otvaranja Muzeja.

- Večer prije otvaranja na vrata su došla trojica starijih Sinjana i uljudno upitali mogu li ući i vidjeti što je to unutra. Naravno da smo ih pustili. Uskoro, kada su obišli i razgledali, izišli su s vidljivim suzama radosnicama. Nisu ih skrivali već su rekli kako nisu vjerovali da će doživjeti to što su vidjeli - prisjetio se Belamarić.

Rođena Sinjanka Hana Breko Kustura (HAZU) govorila je o Glazbi Sinjske alke. To su pucnjevi mačkula, topot konjskih kopita, glasovi, zov trube, nekadašnji pozivi telala, koračnice... Glazba je, kazala je Breko Kustura, srce Sinjske alke, kohezijska snaga svih njenih sudionika.

Posebno je izdvojila tri kompozicije: koračnicu "Sinjski alkari" koju je 1933. godine skladao i poklonio VAD-u akademski obrazovani glazbenik Josip Kuletin koji je tragično skončao 1945. godine, alkarsku koračnicu "Sinjski alkari" koju je na poticaj Mladena Delića 1965. godine za 250. Alku na tekst Drage Britvića skladao Nikica Kalođera te skladbu "Usridu" autorskog dvojca Josipa Župića Maze i Mile Čačije Čaje kojom se na alkarskom nadmetanju označava svaki pogodak alkara "u sridu" alkarske mete.

Jakov Žižić (Hrvatsko katoličko sveučilište) govorio je na temu "Alka i alkarska zajednica: stanje i perspektive", Tatjana Horvatić (Ministarstvo kulture i medija) obuhvatila je "Dva desetljeća Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj, iskustva i izazovi", Sani Sardelić (Gradski muzej Korčula) tematizirala je pripovijetku "Alkar" Dinka Šimunovića i "njena mnogostruka značenja za Hrvatsku" dok je Vedrana Pripuz Đipalo (Etnografski muzej Split) svoje izlaganje naslovila "Edukativni programi muzeja – primjeri dobre prakse u prenošenju znanja o nematerijalnoj kulturnoj baštini".

Odlukom Upravnog odbora VAD-a posebna priznanja u povodu 10. obljetnice Muzeja Sinjske alke dobili su: Ante Kuzmanić, Joško Belamarić, Nikolina Jelavić Mitrović, Ministarstvo kulture i medija i ministrica Nina Obuljen Koržinek. Prigodni glazbeni program za sudionike simpozija izveo je akademski glazbenik Natan Zlodre na gitari.