Prof. emeritus Klarica je važan simpozij doveo u Sinj: ‘Puno liječnika i znanstvenika porijeklom su iz Cetinske krajine‘

Simpozij “Tjedan mozga u Sinju održan sredinom ožujka u Muzeju Sinjske alke pokazao se kao pun pogodak, a među glavnim organizatorima bio je i prof. emeritus Marijan Klarica, bivši dekan zagrebačkog Medicinskog fakulteta, koji korijene vuče iz Sinja. Tim povodom smo i razgovarali s njim. U Hrvatskoj se Tjedan mozga obilježava 25. godinu zaredom, a cilj ove inicijative jest približiti javnosti najnovija saznanja o mozgu te pokazati koliko su istraživanja u području neuroznanosti važna za razumijevanje ljudskog ponašanja, učenja, mentalnog zdravlja i različitih bolesti živčanog sustava, ali i za promicanje zdravih životnih navika koje doprinose očuvanju zdravlja mozga kroz cijeli život.

Kako to da se ove godine dio programa Tjedna mozga održava upravo u Sinju?

- Kao i ranijih godina, tako smo i ove godine željeli dio aktivnosti Tjedna mozga organizirati i izvan velikih akademskih centara, kako bismo znanstvene sadržaje približili građanima u različitim dijelovima Hrvatske. Sinj je pritom bio prirodan izbor, riječ je o gradu bogate povijesti, snažne kulturne tradicije i velikog simboličkog značaja.

Organizacija događaja u Sinju ujedno je prilika da se znanstveni program poveže s lokalnom kulturnom baštinom te da se pokaže kako znanost može biti dio šireg društvenog i kulturnog života zajednice. Osim toga, veći broj istaknutih zdravstvenih djelatnika i znanstvenika koji se u Hrvatskoj bave ovom problematikom porijeklom su iz Cetinske krajine i Dalmacije, što nam je omogućilo nešto lakšu organizaciju ovog skupa.

Koliko je bilo izazovno organizirati ovako veliki znanstveni i javni događaj u Sinju?

- Organizacija ovakvog događaja uvijek zahtijeva mnogo truda i suradnje brojnih institucija i pojedinaca. Međutim, zahvaljujući velikoj podršci lokalne zajednice, organizacijskog tima sastavljenih od istaknutih stručnjaka porijeklom iz ovog kraja i institucija koje sudjeluju u projektu, pripreme su protekle vrlo uspješno što je vidljivo iz programa ovog simpozija.

Posebno nas veseli velik interes predavača i sudionika, što pokazuje da postoji snažna želja za povezivanjem znanstvene zajednice i javnosti, ali i za organizacijom kvalitetnih znanstvenih događaja izvan velikih sveučilišnih središta. Smatrali smo kako će ovako kvalitetno organiziran skup biti izvrsna najava svih aktivnosti koje se organiziraju u jubilarnoj 25-oj manifestaciji Tjedan mozga u svim velikim sveučilišnim, ali i u većem broju manjih centara.

Veza neuroznanosti s Alkom

Na koji se način tradicija Sinjske alke planira povezati s neuroznanstvenim istraživanjima u sklopu simpozija?

- Sadašnja ratna događanja u svijetu i tlu Europe, poglavito njihov utjecaj na društvo i pojedince, te na gospodarstvo i ekonomiju, itekako se odražavaju na mentalno i fizičko zdravlje, ponašanje, donošenje odluka. Stara latinska izreka: “Inter armasilentmusae” (među oružjem muze šute) ukazuje kako u vrijeme društvenih nepravdi, nasilja, ratova, gubitka slobode i nacionalnog identiteta aktivnosti kao što su znanost i kulturno stvaranje jako trpi i zapravo prestaje. Sinjska alka jedan je od naših nacionalnih simbola borbe za slobodu i identitet, te nas podsjeća kako tek u miru, uz uvažavanje sloboda, može doći do suradnje kako stručnjaka i znanstvenika u zemlji tako i onih iz svijeta, te time do napretka društva u cjelini i poboljšanja kvalitete života pojedinaca. Iz programa simpozija je vidljivo kako predavanja obuhvaćaju teme “socijalnog mozga”, procese donošenje odluka, mentalno zdravlje, te razne aspekte dijagnostike, liječenja i rehabilitacije bolesnika svih dobnih skupina oboljelih od različitih oštećenja perifernog i centralnog živčanog sustava, bilo zbog bolesti bilo zbog trauma.

Osim toga, Sinjska alka jedinstvena je tradicija koja objedinjuje iznimnu fizičku spremnost, preciznost, koncentraciju i mentalnu disciplinu. Upravo su to područja koja su izuzetno zanimljiva i iz perspektive neuroznanosti.

Koja su najnovija saznanja o razvoju mozga u današnjem digitalnom okruženju te kakav utjecaj može imati umjetna inteligencija?

- Mozak je iznimno prilagodljiv organ koji se neprestano mijenja pod utjecajem okoline. Digitalne tehnologije danas imaju velik utjecaj na način na koji učimo, komuniciramo i obrađujemo informacije.

S jedne strane, digitalni alati i umjetna inteligencija mogu značajno unaprijediti obrazovanje, medicinsku dijagnostiku i znanstvena istraživanja. S druge strane, sve je više istraživanja koja upozoravaju na potrebu uravnoteženog korištenja tehnologije, osobito kod djece i mladih, kako bi se očuvao zdrav razvoj pažnje, pamćenja i socijalnih vještina. Važno je naglasiti da tehnologija sama po sebi nije problem, nego način na koji je koristimo.Stoga su pojedini dijelovi ovog simpozija kao i mnoge aktivnosti u ovogodišnjem Tjednu mozga širom RH posvećeni upravo ovoj problematici.

Tjedan mozga u Sinju

Petar Malbaša/

Zašto je važno organizirati programe stručnog usavršavanja u sklopu ovakvih skupova?

- Medicina i neuroznanost iznimno su dinamična područja u kojima se znanstvena saznanja vrlo brzo razvijaju. Zbog toga je kontinuirano stručno usavršavanje ključno za liječnike i istraživače.

Ovakvi skupovi omogućuju razmjenu znanja, predstavljanje novih istraživanja te potiču suradnju između različitih znanstvenih i medicinskih institucija. Upravo takva suradnja često dovodi do novih ideja i napretka u dijagnostici i liječenju bolesti živčanog sustava.

Dio predavanja bio je prilagođen i široj javnosti.

- Stručnjaci koji sudjeluju godinama u aktivnostima Tjedna mozga imaju veliko iskustvo u prilagođavanju sadržaja različitim dobnim skupinama slušača i nastoje na što jednostavniji način prikazati probleme široj zainteresiranoj zajednici.

Koja je uloga Medicinskog fakulteta u Splitu i Medicinskog fakulteta u Zagrebu u organizaciji simpozija u Sinju?

Medicinski fakultet u Splitu je proizašao iz Medicinskog fakulteta u Zagrebu koji je tijekom svojih 108 godina postojanja bio inkubator razvoja biomedicine i zdravstva u Republici Hrvatskoj. Svi medicinski fakulteti imaju dugogodišnju tradiciju suradnje u mnogim poljima i granama biomedicinske znanosti, pa tako i u pretkliničkoj, translacijskoj i kliničkoj neuroznanosti. Ova dva spomenuta fakulteta imaju važnu ulogu u organizaciji simpozija, prije svega kroz sudjelovanje svojih nastavnika, istraživača i studenata.

Njihovo sudjelovanje omogućuje visoku znanstvenu razinu skupa, ali i potiče suradnju između različitih akademskih sredina na domaćoj i međunarodnoj razini.