Ovih dana, kada se sa svih strana politički rekapituliraju Thompsonovi koncerti u Zagrebu i Sinju, svi se ili gotovo svi pozivaju na dr. Franju Tuđmana, prvoga hrvatskog predsjednika, koji je 1990. godine stao na čelo političkog pokreta za stvaranje samostalne i međunarodno priznate države. Iz usta sviju koji se kunu u Tuđmana stalno se ističe potreba vraćanja na njegove početne postavke, pri čemu ih svatko tumači na svoj način. O kakvim postavkama je riječ? Da bi se to što bolje razumjelo, treba se vratiti na ožujak 1990. godine, kada su na području Dalmacije zabilježena dva iznimno važna događaja.
PETAR MALBAŠA, govor Tuđmana u Sinju 1990.
PETAR MALBAŠA, govor Tuđmana u Sinju 1990.
PETAR MALBAŠA, govor Tuđmana u Sinju 1990.
PETAR MALBAŠA, govor Tuđmana u Sinju 1990.
Prvi se zbio u Benkovcu 18. ožujka, pri osnivanju tamošnjeg ogranka HDZ-a, pokreta koji je još bio u povojima, kada je na Tuđmana pokušan atentat. Prvo javno okupljanje poslije Benkovca dogodilo se šest dana poslije u Sinju, u subotu 24. ožujka 1990. godine, na osnivanju organizacije HDZ-a za tadašnju općinu Sinj. Upravo iz Sinja HDZ i Tuđman startali su prema silnom do tada neočekivanom uspjehu okupljanja i potpore demokratski orijentiranih Hrvata i drugih građana Hrvatske. Bilo je nagovještaja da će poslije benkovačkog skupa na sva buduća okupljanja građani dolaziti s oprezom i u manjem broju. Dogodilo se neočekivano. U Sinju, na tadašnjem Trgu Cetinske krajine, danas Trgu dr. Franje Tuđmana, u dvorištu Franjevačkog samostana, Glavičkoj ulici, te u i na zgradama koje su okruživale trg, okupilo se, po slobodnoj procjeni potpisnika ovih redaka, oko 25 tisuća ljudi, što je sutradan i objavljeno na stranicama Slobodne Dalmacije.
► DIO SNIMKE PETRA MALBAŠE: (Cijelu pronađite dolje)
Taj do tada najmasovniji skup HDZ-a, koji se iz Sinja zavaljao hrvatskim prostorima kao da je riječ o snježnoj lavini, svojom kamerom zabilježio je dotadašnji sinjski fotograf Petar Malbaša, koji je u međuvremenu izrastao u jednog od najpoznatijih snimatelja tijekom Domovinskog rata.
Upitali smo Malbašu sjeća li se toga skupa i, ako da, kakva su mu danas sjećanja.
– Sjećam se detalja. Taj videozapis gledao sam više puta jer su mi pojedini prizori i danas fascinirajući i neponovljivi. Franjo Tuđman nije očekivao toliku masu svijeta. Kada je izišao iz crkve u dvorište Franjevačkog samostana i probijao se kroz masu prema postavljenoj pozornici na Trgu Cetinske krajine, stalno se osvrtao i pogledavao uokolo. Kao da je još bio u strahu da će netko na njega pucati. Kada se popeo na pozornicu, masa ga je euforično pozdravila, a poslije njegova govora nastupila je ekstaza. Vidjelo se da je taj čovjek vizionar kojega će hrvatski narod slijediti. Ja sam najvažniji dio toga videozapisa postavio na YouTube da bude dostupan što većem broju ljudi. Smatram da bi ga trebalo češće objavljivati kako bi današnja mladost izvorno, iz usta samog dr. Tuđmana, doznala kakav je bio početak puta stvaranja samostalne i međunarodno priznate Republike Hrvatske, koji je trasirao upravo dr. Franjo Tuđman – kazao nam je Malbaša.
Vrsni snimatelj Petar Malbaša bilježio je Tuđmanove govore, pobjedničke akcije naše vojske...
Saša Burić/Cropix
Što taj videozapis s govorom dr. Franje Tuđmana sadrži, posebno kada je riječ o današnjem predimenzioniranom potenciranju ustašovanja i negacije partizanskog pokreta i njegove vrijednosti za današnju Republiku Hrvatsku?
Evo dijela Tuđmanova govora: "... Pa zašto onda u tom i takvom našem programu vide obnavljanja ustaštva, obnavljanja nekakve Nezavisne Države Hrvatske? Ne, mi smo kazali da ne želimo obnavljati nikakvu NDH koja je nastala i nestala u 2. svjetskom ratu i, bez obzira što je hrvatski narod htio svoju državu u 2. svjetskom ratu i prije toga i poslije toga, ta NDH je počinila zločine i nije donijela hrvatskom marodu slobodu.
ARHIVA SD
Zbog toga se hrvatski narod u većoj mjeri nego srpski narod u cjelini, i u Srbiji, opredijelio za partizanski pokret, zato da bi u partizanskom pokretu stvorio hrvatsku državu, Federalnu Državu Hrvatsku. Da bismo se s njome, tom socijalističkom Hrvatskom, kojom nismo zadovoljni, ali s kojom smo se baš zato što je hrvatski narod sudjelovao i u partizanskom pokretu, ne samo na strani NDH, našli na strani pobjednika, kojom smo vratili Istru, Rijeku, Dalmaciju i s kojom smo u međunarodnom smislu stvorili osnove da možemo dalje i da možemo tražiti punu hrvatsku suverenost i samostalnost."
Cijeli videozapis Tuđmanova govora od 24. ožujka 1990. godine možete pogledati ovdje:
Sve ovo zlo krenulo je nakon Thompsonova koncerta
Posljednjih nekoliko dana – ponajprije uoči i nakon koncerta Marka Perkovića Thompsona, koji je u ponedjeljak održan u Sinju, te u kontekstu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije "Oluja" – hrvatska je javnost svjedočila pojačanoj prisutnosti kontroverzne ikonografije Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), slogana "Za dom spremni" i pjesama koje se povezuju s Nezavisnom Državom Hrvatskom i ustaškim pokretom.
Majice i šalovi s grbom HOS-a i sloganom "Za dom spremni" prodavali su se u Sinju uoči Thompsonova koncerta. Gradonačelnik Sinja Miro Bulj pozvao je sve koji planiraju doći na koncert da slobodno obuku odjeću s HOS-ovom ikonografijom.
Jutarnji list izvijestio je da se u Sinju uoči koncerta čula i zloglasna pjesma "Jasenovac i Gradiška stara".
Na samom koncertu Thompson je izjavio da je "Jugoslavija mrtva" te je poručio da će Hrvat "zauvijek biti za dom spreman". Tijekom izvođenja pjesme "Bojna Čavoglave" uzviknuo je "Za dom", a publika je odgovorila "spremni".
Pred kraj koncerta Thompson je citirao prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana riječima: "Neka živi vječna i jedina Hrvatska!"
Kako je Thompson na koncertu citirao Tuđmana, a predsjednik Sabora Jandroković ustvrdio da su posjetitelji pokazali da su usvojili učenja prvog hrvatskog predsjednika, podsjetimo i na govor koji je Franjo Tuđman održao 24. ožujka 1990. upravo u Sinju, kraju koji je dao mnoge borce Narodnooslobodilačkog pokreta.
"Pa zašto onda u (programu Hrvatske demokratske zajednice) vide obnavljanje ustaštva, nekakve Nezavisne Države Hrvatske? Ne! Mi smo jasno rekli – ne želimo obnavljati nikakvu NDH, koja je nastala i nestala u Drugom svjetskom ratu.
Ta NDH, bez obzira na to što je hrvatski narod tada – kao i prije i poslije toga – želio svoju državu, počinila je zločine i nije donijela hrvatskom narodu slobodu. I zbog toga se hrvatski narod, više nego srpski narod u cjelini, odlučio pridružiti partizanskom pokretu.
Ali ne zato da bi nestala hrvatska ideja, već da bi u okviru tog partizanskog pokreta stvorio hrvatsku državu – federalnu Državu Hrvatsku", ustvrdio je Tuđman, a okupljeni su zapljeskali.
Spomenimo i da je umirovljeni pukovnik Marko Skejo, bivši zapovjednik IX. bojne HOS-a "Rafael vitez Boban", u utorak u Kninu postrojio svoje bivše suborce. Na njegov uzvik "Za dom", oni su tri puta odgovorili "spremni". Skejo je izjavio da pozdrav "Za dom spremni" neće nestati te da Nezavisna Država Hrvatska "ne bi nikome trebala smetati". "Ona ima svoj temelj, svoje uporište i ne treba se toga sramiti", dodao je.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković osvrnuo se u utorak na koncert rekavši: "Radi se o stotinama tisuća mladih, i iznenadilo me koliko su upili sve ono što se događalo u devedesetima, koliko razumiju koliko je Hrvatskoj bilo teško doći do slobode i pobjede. Vidim da su usvojili političku misao Franje Tuđmana, da poštuju hrvatske branitelje i Domovinski rat, da su tradicionalni i konzervativni – jedan dio njih – i bore se za svoje vrijednosti. I to poštujem."
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u srijedu je upozorila da sve češće korištenje ustaških simbola ukazuje na potrebu da se mnogo snažnije i jasnije javno osudi glorifikacija ustaštva i relativizacija karaktera NDH.
DAMJAN RAKNIĆ
PETAR MALBAŠA, govor Tuđmana u Sinju 1990.
PETAR MALBAŠA, govor Tuđmana u Sinju 1990.
PETAR MALBAŠA, govor Tuđmana u Sinju 1990.
PETAR MALBAŠA, govor Tuđmana u Sinju 1990.
PETAR MALBAŠA, govor Tuđmana u Sinju 1990.
PETAR MALBAŠA, govor Tuđmana u Sinju 1990.
Tanjug je lagao
Potpisnik ovih redaka izvještavao je s toga sinjskog skupa. Kako je bila subota, u redakciji je radila dežurna ekipa. Napisao sam izvještaj u kojemu sam naveo da se okupilo oko 25.000 građana. Čim sam izvještaj izdiktirao stenodaktilografkinji, nazvao me urednik koji je bio šef ekipe, a čije ime ne bih danas navodio jer je pokojni.
– Toni, ti si naveo da je bilo oko 25 tisuća ljudi, a Tanjug nam je u svom izvještaju naveo oko sedam tisuća?
– Ja ne mogu tvrditi je li bilo 30 ili 20 tisuća pa sam zato naveo oko 25 tisuća – odgovorio sam.
– Ali Tanjug navodi samo sedam tisuća – veli on.
– Ako mi ne vjerujete vi, onda pustite Tanjug – rekao sam.
Sutradan je na stranicama "Slobodne" objavljen moj izvještaj.
U ranim jutarnjim satima telefonom me nazvao glavni urednik Joško Kulušić, koji je imao slobodni vikend. Pita me: "Toni, možete li mi reći gdje su sve bili ljudi?" "Mogu", odgovorio sam i nastavio da je Trg Cetinske krajine bio nabijen ljudima kao da su ribe, dvorište Franjevačkog samostana također, a na prozorima i ravnim krovovima zgrada koje okružuju Trg Cetinske krajine bili su doslovno grozdovi ljudi. Kada sam mu to rekao, Kulušić je upitao: "Zašto niste napisali više?" Odgovorio sam da sam napisao koliko mi je rekao šef ekipe. Na to je on upitao: "Što sada možemo napraviti?" Rekao sam da ja mogu proširiti izvještaj, a on je zatražio da pronađemo što više fotografija. Sutradan, 26. ožujka, u "Slobodnoj" je objavljena fotoreportaža.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....